Gruzija

Gruzija (gruzijski: საქართველო) je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, na jugu Kavkaza.

Nalazi se na raskršću jugozapadne Azije i istočne Evrope. Graniči se sa Turskom i Armenijom na jugu, Azerbejdžanom na istoku i Rusijom na sjeveru, dok na zapadu izlazi na obale Crnog mora. Glavni i najveći grad je Tbilisi. Gruzija zauzima površinu od 69.700 km2, i ima oko 3,75 miliona stanovnika.

Gruzija
საქართველო
Sakartvelo
Zastava Gruzije Grb Gruzije
Zastava Grb
Himna"Tavisupleba"

Gruzija
Položaj Gruzije na karti
Položaj Gruzije
Glavni grad Tbilisi
Službeni jezik gruzijski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Salome Zurabishvili (სალომე ზურაბიშვილი)
• Predsjednik vlade
Irakli Kobachidze (ირაკლი კობახიძე)
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 9. april 1991 
Površina
• Ukupno
69.700 km2 (121.)
Stanovništvo
• Ukupno
4.661.473 (117.)
64/km2 
Valuta gruzijski lari
Vremenska zona UTC +4
Pozivni broj +995
Internetska domena .ge
Gruzija

Tokom antike, na području Gruzije osnovano je nekoliko nezavisnih kraljevstava. Kraljevstva Kolhida i Iberija su u ranom 4. stoljeću primili kršćanstvo, a paganizam, zoroastrizam i mitraizam su počeli iščezavati. Jedinstvena Kraljevina Gruzija bila je na vrhuncu svoje političke i ekonomske moći za vrijeme vladavine kralja Davida IV i kraljice Tamar u 11. i 12. stoljeću. Nakon toga, stoljećima su ovim područjem dominirala razna velika carstva, uključujući i Safavide, Afsaride i Kadžare. Krajem 18. stoljeća, Kartli-Kakheti carstvo ušlo je u savez s Ruskim carstvom, a područje je pripojeno Rusiji 1801. Nakon kratkog perioda nezavisnosti nakon ruske revolucije 1917, Gruziju je okupirao SSSR 1921. i postaje dio Sovjetskog Saveza kao Gruzijska sovjetska socijalistička republika. Nakon nezavisnosti 1991, postkomunističku Gruziju zahvatili su građanski nemiri i ekonomska kriza tokom 1990-ih. To je trajalo do Revolucije ruža 2003, nakon čega je nova vlada uvela demokratske i ekonomske reforme.

Gruzija je danas članica Vijeća Evrope i GUAM-a. Sadrži dvije de facto nezavisne regije, Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dobile ograničeno međunarodno priznanje nakon Rusko-gruzijskog rata 2008. Gruzija i veliki dio međunarodne zajednice smatraju ove regije dijelom teritorija suverene Gruzije pod ruskom vojnom okupacijom.

Historija

Prahistorija

Područje današnje Gruzije je bilo naseljeno još od paleolita. Protogruzijska plemena su se pojavila u prvoj pisanoj historiji u 12. stoljeću p. n. e. Arheološki nalazi i drevni izvori otkrivaju elemente ranih političkih i državnih formacija koji karakterišu naprednom metalurgijom i zlatarskom tehnikom koja datira iz 7. stoljeća p. n. e.

Antika

Antički period je donio rast ranih gruzijskih država Diaokhi (13. stoljeće p. n. e), Kolhida (8. stoljeće p. n. e), Sper (7. stoljeće p. n. e) i Iberija (6. stoljeće p. n. e). U 4. stoljeću p. n. e, dolazi do ujedinjenja ovih manjih država u Kraljevinu Gruziju - rani primjer napredne državne organizacije sa jednim kraljem i aristokratskom hijerarhijom.

Vlada

Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.

Političke podjele

Geografija

Privreda

Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.

Stanovništvo

Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.

Kultura

Također pogledajte

  • Adjara
  • Mikhail Saakashvili

Vanjski linkovi

Tags:

Gruzija HistorijaGruzija VladaGruzija Političke podjeleGruzija GeografijaGruzija PrivredaGruzija StanovništvoGruzija KulturaGruzija Također pogledajteGruzija Vanjski linkoviGruzijaArmenijaAzerbejdžanCrno moreGruzijski jezikIstočna EvropaJugozapadna AzijaKavkaz (regija)RusijaTbilisiTurska

🔥 Trending searches on Wiki Bosanski:

PoskokNuhSlijepo crijevoSpisak država po dokazanim rezervama nafteDrugi svjetski ratGušteračaMost Mehmed-paše SokolovićaIkindija-namazVehabizamDijafragmaKinaPortugalNarcisZeničko-dobojski kantonJagorčevinaMilica RakićKairoMostarAmerički dolarSpisak suverenih država i zavisnih teritorija AfrikeLukomirHuntingtonova bolestMesožderiSpisak pozivnih brojeva državaPokret za autonomiju BosneŠakaBMWVitr-namazAfrikaFinale UEFA Lige prvaka 2024.LetargijaSpisak najvećih gradova u EvropiBruxellesPravougli trougaoArmija Republike Bosne i HercegovineKajsijaDonji VakufArapski jezikEstagfirullahHiperplazijaČeoni režanjSergej BarbarezBitka na BedruAnatomija pasaDomaći pasSpisak nogometnih stadiona po kapacitetuRimski brojeviJugoslavenski dinarGradačacBor (Srbija)Sabahudin TopalbećirevićTrbušna maramicaSpisak ostrva u GrčkojCiceronSpisak rijeka u HrvatskojPanonska jezeraLionel MessiMohamed SalahAnne FrankUgljevikVolkswagen Golf IVDan nezavisnosti Bosne i HercegovineAjetul-KursiAnatomska terminologijaEzanNogometna reprezentacija EgiptaNada MamulaPrizrenIstihara-namazVenerin brežuljakKvocijent inteligencijeIslamski svijetSlužbeni gradovi Bosne i HercegovineHatidža bint HuvejlidŠengenska zonaEpiglotisSrednjobosanski kantonKos (ptica)Katarina II, carica Rusije🡆 More