5. 1. - Nakon tzv. Revolucije u Monaku knez Albert I dao ustav - kraj apsolutne monarhije, ali i dalje ima velika ovlašćenja.
9. 1. - Slovenački letač Edvard Rusjan poginuo pod beogradskim Kalemegdanom.
10. 1. - Pod pritiskom Bonilline pobune, predsednik Hondurasa Miguel Dávila pristaje na ugovor po kojim bi njujorški bankari dobili kontrolu železnice a vlada SAD carinu - parlament odbija.
11. 1. - Osnovano Društvo kajzera Vilhelma za unapređenje nauke.
11. 1. - Ruska vlada zabranjuje okupljanja studenata u krugu univerziteta, dozvoljava ulazak policije i bez poziva - ovo izaziva studentske štrajkove.
januar - Izbija spor oko raško-prizrenske mitropolije nakon što je, zbog neslaganja sa srpskom vladom oko pitanja diploma, ostavku podneo Nićifor - srpska vlada istakla Bogdana Radenkovića, a crnogorska Gavrila Dožića (koji će biti izabran u decembru).
januar - Robert Falcon Scott i Roald Amundsen u zasebnim ekspedicijama stigli na obalu Antarktika.
18. 1. - Eugene Burton Ely je prvi koji je sleteo na brod.
24. 1. - Obešeni japanski anarhista Shūsui Kōtoku i još desetorica (osuđeni za navodnu pripremu atentata na krunskog princa Hirohita).
25. 1. - Banana ratovi: Bitka kod La Ceibe u Hondurasu je ključna pobuna Bonillinih pobunjenika, uz pomoć američkih plaćenika, Guya Molonyja i Lee Christmasa, koje je angažovao Sam Zemurray, šef Cuyamel Fruit Company.
18. 2. - Sareski zemljotres na Pamiru, dan. Tadžikistan - odronom na reci Bartang stvorena Usojska brana visine 567 metara, iza koje je nastalo Saresko jezero od 16 kubnih kilometara.
21. 2. - U Washingtonu potpisan ugovor o trgovini i plovidbi između SAD i Japana (raskinut 1939/40).
25. 2. - Bitka u Kelley Creeku ili "Poslednji masakr" u Nevadi je kasni okršaj sa Indijancima u SAD.
27. 2. - Charles F. Kettering predstavio električni starter za automobil (umesto kurble).
Mart/Ožujak
1. 3. - José Batlle y Ordóñez je ponovo na čelu Urugvaja (do 1915), uvodi zakone u korist radnika, razvoda, besplatnog školovanja.
10. 3. - Oko ponoći, satovi u Francuskoj pomereni 9 minuta i 21 sekundu unazad, kako bi se izjednačili sa Griničkom zonom (ranije korišćeno lokalno parisko vreme).
18. 3. - Tuča u bosanskom saboru između srpskih i hrvatskih poslanika.
20. 3. - Kod Kijeva pronađeno telo ubijenog dečaka, iz čega će nastati Bejlisova afera, suđenje Jevrejinu Menahemu Mendelu Bejlisu 1913. za ritualno ubistvo.
30. 4. - Desetogodišnji violinista Jaša Hajfec debitovao na koncertu u Sankt Petersburgu.
Maj/Svibanj
8. 5. - Qingovska Kina: ranije veliko veće zamenjeno Carskom vladom, prvim kabinetom u istoriji zemlje, na čelu je Yikuang, princ Qing. Vlada nije odgovorna skupštini, a Mandžurci su u njoj brojniji od Han Kineza.
9. 5. - Kineska vlada naredila nacionalizaciju lokalnih železničkih projekata - dolazi do nezadovoljstva u južnoj Kini (naročito Sečuanu) i Pokreta za zaštitu železnice.
9. 5. - Neki bivši članovi Narodne odbrane osnovali tajno društvo Ujedinjenje ili smrt (Crna ruka) - na čelu je Dragutin Dimitrijević Apis, zalažu se za ujedinjenje Srpstva, protive se radikalima tj. Pašiću, od septembra imaju list "Pijemont" (nešto o tome piše "Politika" od 6/19. novembra).
9. 5. - Pošto je predsednik Nikaragve Juan José Estrada prinuđen na ostavku, nasleđuje ga potpredsednik Adolfo Díaz (1911-17. i 1926-29) - oslanja se na američke marince (→ Američka okupacija Nikaragve, formalno 1912-33).
21. 5. - Nesreća na početku aero trke Pariz-Madrid: u prinudnom sletanju aviona poginuo francuski ministar rata Henri Maurice Berteaux, povređeni premijer Ernest Monis i naftni tajkun Henri Deutsch de la Meurthe.
22. 5. - U Portugalu uveden escudo umesto reala, u odnosu 1:1000.
28 - 31. 5. - Avionska trka Pariz-Rim u kojoj je pobedio André Beaumont - avion prvi put leteo iznad Vatikana.
15. 7. - Nemačka nudi Francuskoj pregovore na osnovu razmene kolonijalnih teritorija.
18. 7. - Bivši Muhamed Ali-šah Kadžar se iskrcao u Persiji uz rusku pomoć, ali biće poražen u septembru i definitivno napustiti zemlju.
19. 7. - U Nemačkoj donesen Zakon o osiguranju (Reichsversicherungsordnung), osnov socijalnog prava do 1992.
21. 7. - Kancelar eksčekera David Lloyd George izjavljuje da je nacionalna čast važnija od mira - shvaćeno kao upozorenje Nemačkoj.
24. 7. - Hiram Bingham uz pomoć lokalnih vodiča otkrio izgubljeni grad Machu Picchu.
Avgust/August/Kolovoz
3. 8. - Zbačen haićanski predsednik François C. Antoine Simon, nasleđuje ga vođa pobunjenika i nekadašnji ministar inostranih poslova Cincinnatus Leconte.
avgust - Preuređenje crnogorske vlade, ulaze đen. Janko Vukotić i pravnik Milo Dožić.
18. 8. - U Velikoj Britaniji stupio na snagu Parliament Act: Gornji dom izgubio pravo veta na predloge zakona.
19. 8. - Hrvatska: Tomašićeva "naredba o ćirilici" - rješenja ćirilicom se izdaju strankama tamo gdje Srbi imaju natpolovičnu većinu (restriktivnije nego po zakonu od 14. 5. 1887).
19. 8. - U Sankt Peterburgu potpisan Potsdamski sporazum između Rusije i Nemačke: Rusija neće ometati gradnju Bagdadske železnice (isposlovaće vezu sa Teheranom) a Nemačka priznaje ruske interese na severu Persije.
21. 8. - Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot, pobjeđuje na Drugom avijatičarskom natjecanju u Budimpešti.
24. 9. - Pošto se sprema italijansko-turski rat, austrougarski načelnik generalštaba Conrad von Hötzendorf predlaže napad na Italiju ili osvajanje balkanskih teritorija.
25. 9. - Požar izaziva eksploziju na francuskom bojnom brodu Liberté koja odnosi 300 života.
11. 10. - Tajni sastanak Milovanović-Gešov na pruzi Beograd-Lapovo - ofanzivno-defanzivni ugovor Srbije i Bugarske, ali nastavljaju se natezanja oko Makedonije.
15. 10. - Francisco I. Madero izabran velikom većinom za predsednika Meksika, mandat preuzima 6. novembra (do zbacivanja i ubistva 1913).
oktobar - Incident 105: Japanci hapse preko 700 Korejaca povezanih s pokretom za nezavisnost Sinminhoe, dogodine ih je 105 osuđeno na teški rad.
18. 10. - Odbrana Yangxia: revolucionari uporno brane Hankou i Hanyang 41 dan, što daje vremena revoluciji u Kini da se razmahne.
23. 10. - Turci i pobunjeni Arapi nanose gubitke Italijanima u Tripoliju. Ovog dana je obavljen i prvi vojni izviđački let. U mestu Šara Šat (Sciara Sciat, Shar al-Shatt) je ubijeno 500 bersaljera, za šta Italijani vrše masakr u oazi Mechiya.
27. 10. - Muhammad Da’ud Murra ibn Yusuf, bivši i poslednji vladar Wadaia, predao se Francuzima.
31. 10. - Plan iz Tacubaye: deo meksičkih revolucionara ignoriše rezultate izbora i proglašava Emilija Vázqueza Gómeza za predsednika - pokret ubrzo suzbijen.
jesen - Izbori u Crnoj Gori, provuklo se i nekoliko opozicionara.
Novembar/Studeni
1. 11. - Potporučnik Giulio Gavotti bacio bombe iz aviona u Libiji - prvo vazdušno bombardovanje.
1. 11. - Gen. Yuan Shikai postavljen za predsednika kineske carske vlade - zahteva povlačenje regenta Zaifenga.
5. 11. - Calbraith Perry Rodgers obavio transkontinentalni prelet SAD posle 49 dana i 70 stanki.
7 - 8. 11. - Dželaska afera: ulični neredi između Tunišana i italijanskih doseljenika u gradu Tunisu - prvi put da su Francuzi pucali na civile od dolaska u zemlju 1881.
4. 12. - Na Bajram bačena bomba u džamiju u Štipu, poginulo 12 vernika - dolazi do nemira, Turska vojska ubila 14 "Bugara".
6. 12. - Zaifeng, princ Chun se povlači s položaja regenta Kine, ostaje udova carica Longyu.
11. 12. - Umro kralj Nepala Prithvi, nasleđuje ga Tribhuvan (do 1955).
12. 12. - Delhi Durbar ("dvor") na kojem je za cara Indije krunisan britanski kralj George V. Poništena je podela Bengala iz 1905. po verskim linijama i uvedena po lingvističkim.
15. 12. - Položen kamen-temeljac za New Delhi, novi glavni grad Britanske Indije umesto Kalkute (inauguracija 1931).
decembar - Meksički general Bernardo Reyes se pobunio u Nuevo Leónu, ugušeno posle 11 dana.
15 - 18. 12. - Izbori za Hrvatski sabor, poraz bana Tomašića uprkos policijskom pritisku, najviše mandata za Čistu stranku prava.
16. 12. - Zakon o nacionalnom osiguranju u UK: osiguranje radnika u slučaju bolesti ili nezaposlenosti - početak socijalne države u Britaniji, preventiva radikalnijih radničkih zahteva.
22. 12. - Persijska vlada pristaje na ruski ultimatum i otpušta blagajnika W. M. Shustera, dok ruska vojska bombarduje Tabriz.
28. 12. - Lisabonski patrijarh, nadbiskupi Evore i Brage i biskupi proterani iz Portugala.
29. 12. - Sun Yat-sen izabran za prvog predsednika Republike Kine od strane provincijskih predstavnika, preuzima položaj 1. janura.
29. 12. - Bogd-han izabran za Velikog hana Mongolije.
29. 12. - Episkop Germogen i jeromonah Iliodor napali Raspućina.
30. 12. - Rusi obesili Seqat-ol-Eslam Tabrizija i još 12 iranskih nacionalista u Tabrizu.
31. 12. - Kineska nacionalna skupština izglasala upotrebu "zapadnog kalendara" - sutrašnji dan je "prvi dan prvog meseca prve godine Republike Kine" (→ Minguo kalendar).
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1911, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.