Kénia

El Kénia, ufisialmente Republika del Kénia (Jamuhuri ya Kenya in suahìli e Republic of Kenya in inglexe) l'è na nasion afrikana a kaval dell'ekuator.

Kénia Kénia
Republic of Kenya (en) Cànbia el vałor in Wikidata
Bandiera
Bandiera
Someja


InoEe Mungu Nguvu Yetu Cànbia el vałor in Wikidata


Bomò«Harambee (it) Traduzi» Cànbia el vałor in Wikidata
EpònemoMonte Kenya Cànbia el vałor in Wikidata
Pozision

0°06′N 38°00′E / 0.1°N 38°E0.1; 38Coordinae: 0°06′N 38°00′E / 0.1°N 38°E0.1; 38

ContinenteAfrica

CapitałeKénia  Nairobi Cànbia el vałor in Wikidata
Popołasion
Totałe48 468 138 (2017) Cànbia el vałor in Wikidata
Kénia0 (2017)
Densità83,38 hab./km²
Demònemokeniota, keniote, kenioti, kenioto   Edit this at Wikidata
Idiomasuahili
inglezo Cànbia el vałor in Wikidata
Speransa de vita67,032 (2016) Cànbia el vałor in Wikidata
Kénia0,337 (2015)
Taso de suicìdio11 (2019) Cànbia el vałor in Wikidata
Putełi no scołarizai1 999 614 (2009) Cànbia el vałor in Wikidata
Kénia−54 565 (2008)
Zeografia
Parte deAfrica Orientałe Cànbia el vałor in Wikidata
Àrea581 309 km² Cànbia el vałor in Wikidata
Ponto pì altoMonte Kenya (5 199 m) Cànbia el vałor in Wikidata
Ponto pì basoOsèano Indian (0 m) Cànbia el vałor in Wikidata
Rente a
Prima mesion documentadaRegno de la Mancomunidad de Kenia Cànbia el vałor in Wikidata
Organizasion pułìtega
Òrgano ezecutivoGoerno de Kenya Cànbia el vałor in Wikidata
Òrgano lejislativoParlamento de Kenia Cànbia el vałor in Wikidata
Presidente del Kenya Cànbia el vałor in WikidataWilliam Ruto (13 de setenbre del 2022) Cànbia el vałor in Wikidata
Ìndaze de Democrasia

5.05/10

   

Menbro de
Economia
PIL nomenałe109 703 659 313 $ (2021) Cànbia el vałor in Wikidata
Persentuałe IVA16 % Cànbia el vałor in Wikidata
Ìndaze de desviłupamento oman0,575 Cànbia el vałor in Wikidata (2021 Cànbia el vałor in Wikidata)
Monedasiełin keniota Cànbia el vałor in Wikidata
Banca sentrałeBanca Sentrałe de Kènia Cànbia el vałor in Wikidata
Taso de dezocupasion9 % Cànbia el vałor in Wikidata
Coefisente de Gini

40.8/100

   

Còdazi de identifegasion
ISO 3166-1KE Cànbia el vałor in Wikidata KEN Cànbia el vałor in Wikidata 404 Cànbia el vałor in Wikidata
Còdaze de matricołasionEAK Cànbia el vałor in Wikidata
Fuzo oràrio
Domìnio de primo liveło.ke
Prefiso tełefònego+254 Cànbia el vałor in Wikidata
Tełèfono d'emerzensa
Preza ełètrega
Istòrego

Sito webpresident.go.ke Cànbia el vałor in Wikidata
 

                                       MusicBrainz: 023da4a0-acee-3fb1-b91e-5de74ccf787b 

Etimołozia

El nome Kenia vien dal ''kikuiu''. Ko ke i esploratori eoropei ge domandava el nome de la montagna kon la nee, i Kikuiu i ga risposto Kerinyaga, "la montagna de lo struzo".

Zeografia

Kénia  Par savèrghene de pì, vardarse ła voxe Zeografia del Kenya.

El paese el presenta na grande varietà de tereni e klimi.

Al centro ge i grandi altipiani ke i kulmina kol Monte Kénia (5199 m), el secondo monte de l’Afrika.
A ocidente del Monte Kénia ge la Vale de el Rift, la piasè longa spakatura de la krosta terestre, ke la traversa el Kénia da sud a nord.

La kosta la xe sabiosa o koralina.
El Kénia el ga poki fiumi (Tana, e Galana i xe i piasè longi).
Se kata un toketo del Lago Vitoria e i laghi del Rift. 'Sti kua i xe laghi de àkua salà (Nakuru, Bogoria, Elementeita, Magadi, Turkana).

El nord del paese l’è deserto.

Storia

Kénia  Par savèrghene de pì, vardarse ła voxe Storia del Kenya.

Antighità

La popołasion kéniana la vien da tante parti.
I popoli bantu i xe rivai dal Sudan, i hamitici da Etiopia e Somalia.
I arabi, ke i vegnea dal Iemen e el Oman, ga fondà dele cità importanti su la kosta. Lamu, doe el suahìli l’è nato; Gede, Mtvapa, Mombasa. I arabi fasea komercio de roba ke vegnea da l’Asia e komprava i mori da menar in Arabia kome sciavi. Da Mombasa, i arabi rivava fin al regno de i Baganda.

I portogezi xe rivà inte el XVI sekolo e i ga okupà Malindi e Mombasa, ma i no se ga moso da la kosta.

Modernità

Le esplorazioni del sekolo XIX fasea konosar la rejone a i eoropei. Tuti i esploratori ga seguesto le karovane de i skiavisti arabi.
Dopo i esploratori, i inglesi xe arivà da l’India. Lori i volea andar in Uganda e i no volea saverne de star in Kénia. Parò un grupo de koloni sa tolto le tere bone de i altipiani centrali e alora la kolonia del Kénia la fu acetada da la korona inglese.

Indipendensa

Inte el dopo guera (1948 – 1963), i kikuiu volea konkuistar l’indipendenza. I mau mau i kombatea kontro i kolonialisti e l’indipendenza rivò el 12 dicembre 1963.
Jomo Keniata fu el primo presidente del Kénia, dal 1963 al 1978.
Dopo de lu, ge stà el presidente Deniel arap Moi, dal 1978 al 2002.
Ora ghe kofà presidente Emilio Mvai Kibaki.

Zeografia politega

Divixion aministrative

El Kénia el xe divixo in 47 kontadi (counties).

Kénia 
kontadi del Kéniaa

El Kénia el jera divixo in 1 rejon indipendente:

  • Nairobi

e in 7 province:

  • Central
  • Kosta
  • Oriental
  • Nord Oriental
  • Nianza
  • Vale de el Rift
  • Osidental

Kavedal e altre cità

La kapital la xe Nairobi. La ga 4 milioni de abitanti, piasè de la metà i vive ne le barakopoli. Kibera, ko otocentomila abitanti, l'è la barakopoli piasè grande de l'Africa.
Le altre cità importanti ie Mombasa, Nakuru, Eldoret e Kisumu.

Ekonomia

Dopo l’indipendenza, el Kénia el kresea ekonòmegamente. L’agrikoltura e l’industria jera de le piasè forti de l’Afrika. Soto el presidente Moi, el paese se katò in una recesion ekonòmega. Ankò, el paese el stà krescendo (5,5% in inte el 2006). El problema piasè grande el xe la distribuzion de la rikeza. El 2% de la popołasion el xe riko, la majoria la xe puareta – kon manko de un euro al di – ma la klase mèdia la krese.

Demografia

La repùblega del Kénia la ga trentado milioni de abitanti.

Etnie

I popoli majori i xe i kikuiu, i kanba, i luia, e i luo.
Tra i popoli pecenini, i piasè konosudi i xe i masai, i pokot e i turkana.

I altopiani centrali i e’ abita’ da popołasioni bantu (kikuiu, embu, meru e kanba). La Rift Valley l’è abità da popoli pastori (masai, turkana, pokot, kalenjin). Rente al Lago Vitoria ghe i luo e i luia, anka lori vegnù zo dal Sudan. Inte el nord ge xe popoli hamitici, originari de Etiopia e Somalia. Su la kosta se kata altri bantu (taita), e i popoli swahili.

Relijon

Ankò el 30% de la popołasion la seve sete de ispirazion kristiana.
El 25% i xe kristiani katoleghi. La Ceza katolica la xe presente kon Ceze e opere sociali (skole, ospedai, centri de salute, progeti de svilupo). Ge tanti veneti tra i misionari.
Sirca el 24% i segue le relijoni tradizionali.
El 15% i xe kristiani protestanti.
Ancò ghe el 6% de musulmani. El Islam xe la relijon organizada pi’ vecia presente in Kénia.
La minoria indiana la xe de religion hindu.

Gałeria de someje

Notasion

Varda anca

Altri projeti

Linganbi foresti

  • Sito ufisałepresident.go.ke. Kénia 
  • KenyaTreccani.it – Enciclopedie on line, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana. Kénia 
  • Lina Maria Calandra, Emma Ansovini, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, IX Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 2015. Kénia 
  • Albertina Migliaccio, Emma Ansovini, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, VII Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 2007. Kénia 
  • Paolo Migliorini, Emma Ansovini, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, VI Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 2000. Kénia 
  • Guido Barbina, Giampaolo Calchi Novati, Maria Luisa Zaccheo, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, V Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 1993. Kénia 
  • Carlo Della Valle, Salvatore Bono, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, IV Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 1979. Kénia 
  • Francesco Cataluccio, Carlo Della Valle, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, III Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 1961. Kénia 
  • Giuseppe Morandini, Ettore Anchieri, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, II Appendice, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 1949. Kénia 
  • Attilio Mori, Aldobrandino Malvezzi de' Medici, Fabrizio Cortesi, Mario Salfi, Renato Biasutti, KENYA, in Ençiclopedia Italiana, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 1933. Kénia 
  • Kenya, in Disionàrio de istòria, Istituto de ła Ençiclopedia Italiana, 2010. Kénia 
  • (ITDEFR) Kéniahls-dhs-dss.ch, Disionàrio stòrego de ła Svìsara. Kénia 
  • (EN) Mwenda Ntarangwi, Simeon Hongo Ominde e Kenneth Ingham, KenyaEnçiclopedia Britannica, Encyclopædia Britannica, Inc. Kénia 
  • (EN) Kénia, in Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company. Kénia 
Controło de autoritàVIAF (EN128920262 · ISNI (EN0000 0001 2353 0985 · LCCN (ENn80061011 · GND (DE4030236-2 · BNF (FRcb11882655r (data) · BNE (ESXX451593 (data) · NLA (EN35267152 · NDL (ENJA00565510 · WorldCat Identities (ENn80-061011

Tags:

Kénia EtimołoziaKénia ZeografiaKénia StoriaKénia Zeografia politegaKénia EkonomiaKénia DemografiaKénia RelijonKénia Gałeria de somejeKénia NotasionKénia Varda ancaKénia Altri projetiKénia Linganbi forestiKéniaEtiopiaOsèano IndianSomałiaSud SudanTanzaniaUgandaÀfricaŁéngua inglexeŁéngua swahili

🔥 Trending searches on Wiki Vèneto:

IstoriaMazi (Pàdoa)ZermàniaRepùblegaPolmoniteFlavigny-sur-OzerainFerdinando MagellanoOligarchiaIosif StalinPaezeMarbozServìsio de rete sociałeÈcuadorRełijonPołòniaDNADresdaRadiosboroMaubourguetNogales (Spagna)EoropaMicrobloggingAve Maria1948TriesteInternet ExplorerMata HariFransa195InghilteraEoropa sentrałeGreghiVicensaMozilla FirefoxIndariso IPGrandi Laghi de l'AmèricaJohn See a DayVienaŁéngua japonezaEtà de mezoDetroit14 de genaro1775NauruSan Pedro BercianosJohn LeguizamoHawaiiPauło de TarsoVeronaMediaWikiAustràliaCànadaMonfalconTenołogiaFacebookBibiaFotografoHouse, M.D.Agente diplomategoAblain-Saint-NazaireMałauiMùxegaFelis silvestris catusBelunL'EstacaMustafa Kemal AtatürkBudhismo🡆 More