Istória Aragaun Nian

Prezensa umanu iha rai hirak-ne'ebé ohin forma komunidade autónomu Aragaun nian (ho lia-españól Comunidad Autónoma de Aragón, ho lia-aragonés Comunidat Autonoma d'Aragón no lia-katalaun Comunitat Autònoma d'Aragó) data hori miléniu oin-oin, maibé Aragaun, hanesan barak hosi rejiaun istóriku daudauk, mak sai ai-fuan Otas Klarak nian.

Naran Aragaun nian mosu ba dala uluk iha tinan 828.

Istória Aragaun Nian
Lokalizasaun Aragaun nian, komunidade autónomu España kontemporáneu nian.
Istória Aragaun Nian
Frontispísiu obra istóriku nian hosi Jerónimo Blancas, Aragonensium rerum comentarii, publikadu iha tinan 1588 iha Saragosa hosi frade Lorient no Diego Robles. Nia mak sai ida hosi istória sira-uluk Aragaun nian.

Istória Aragaun hahú ho invazaun musulmanu iha sékulu VIII. Hori natak, nia haluan ninia fronteira sira durante sékulu sira iha ne'ebé ba dala uluk mak sai Kondadu, hafoin Reinu, no tarde liu Konsellu no Audiénsia, to'o konstitui ohin loron Komunidade Autónomu, biar hahidak jeográfiku ka naturál, linguístiku no mezmu étniku mukit.

Iha Otas Klarak, Aragaun daudauk hetan konfigura no konsolida. Ninia ai-riin mahuluk sira mak sai Koroa, Kortes, Deputasaun Reinu nian no Direitu Forál. Hun-fatin federasaun ida nian estadu sira-nian ho entidade oin-seluk hori sékulu XII, Koroa Aragaun nian; ninia todan espesífiku lakon daudaun neineik iha rasik nia laran to'o Otas Kafoun, wainhira nia hetan integra ba Reinu España nian, sentralizadu liu dook. Ema sira tenke indika katak, iha tinan 1412, iha Kompromisu Kaspe nian, dinastia ne'ebé ukun ona, dunitán mate erdeiru ikus nian hosi uma anteriór, mak uma kastellanu Trastámara sira-nian.

Hori alterasaun sira tinan 1591, wainhira Filipe II hosi España oho Justísia Aragaun nian (ho lia-españól Justicia de Aragón, ho lia-aragonés Chusticia d'Aragón no lia-katalaun Justícia d'Aragó) Don Joaun V hosi Lanuza, to'o sékulu XVIII, iha tinan 1707, wainhira Ukun-fuan sira Planu Foun nian (ho lia-españól Decretos de Nueva Planta) hetan promulga, Aragaun saran daudaun neineik ninia direitu no forál hotu-hotu no partikularidade istóriku seluseluk hirak-ne'ebé nia konsege tiha hakat tempu nia pasu.

Funu Peninsulár mak sai okaziaun di'ak ba ninia reativasaun. Durante sékulu XIX, karlista sira, hirak-ne'ebé buka tiha adeptu sira iha rai ne'e, hasa'e tiha fó-fati faforuk forál lakin sira.

Nane'e, iha sékulu XX, iha etapa republikanu, sentimentu rejionalista hato'o importánsia boot liu hotu, maibé Funu Sivíl Espanhól hamate projetu autonómiku hotu-hotu.

Rejime frankista hadukur tiha karan aragonezista hirak-ne'ebé, ohin ho kbiit sira, habeur nabilan.

Pré-istória

Períodu paleolítiku

Istória Aragaun Nian 
Paleolítiku iha Aragaun.

Sasin sira lakin liu hotu moris umanu nian iha Aragaun remonta ba époka glasiasaun sira-nian, iha Pleistosenu médiu, liubá aprosimadamente tinan 600 000, durante Paleolítiku Inferiór. Povuasaun hirak-ne'e husik tiha sasin sira artezanatu axeulianu. Ema sira hetan tiha sileks nia bifase sira no kuartzitu nia kutelu sira, ho mahuluk iha terrasu hosi San Blas iha Teruél, iha zona Cauvaca nian iha Kaspe, iha Barranco de Arbolitas besik Borja no mós hale'u Kalatayúd, iha zona Miedes nian. Baldehalón natak zona ida buras loos.

Durante Glasiasaun Würm, hale'u 80 000 molok Kristu, oin umanu foun iha rejiaun, mane Neandertál nian, mosu tiha. Resin umanu wa'in, hanesan molár sira, hetan deskobre iha fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa, besik Ueska. Durante Paleolítiku Médiu, kultura Musteriense, ne'ebé tuir to'o aprosimadamente 40 000 molok Kristu, hetan dezenvolve. Ne'e hetan karakteriza hosi obra sileks nian ho forma ponta nian, raskadór nian no nehan nian, maibé mós hosi ruin nia obra importante ida. Jazida sira koñesidu liu hotu mak sai fatuk-kuak Abrigo de Eudoviges hosi Alacón iha Teruél, fatuk-kuak Fuente del Trucho iha Colungo no fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa.

Iha Paleolítiku Superiór, ne'ebé komesa hale'u 40 000 molok Kristu, kultura foun rua, Solutreanu no Magdalenianu, mosu tiha. Solutreanu hetan deskreve partikulármente di'ak iha fatuk-kuak Chaves nian, iha Bastarás, iha ne'ebé kostura nia ponta sira, raspadór sira no buríl sira mosu. Kultura Magdalenianu hamonu tiha ruin nia objetu sira, hanesan azagaia sira, no fatuk nia objetu sira, hanesan mikrólitu sira, ba ita. Bibi no koellu parese balada hirak-ne'ebé mane hirak-ne'e soro tiha.

Períodu epipaleolítiku

Epipaleolítiku nia resin sira, entre miléniu dahituk no dalimak molok Kristu, hetan halibur iha Aragaun Kraik. Obje.tu mikrolítiku sira sai buras liu, enkuantu hafutar kadavés jeométriku liu no lidun-toluk nia, trapéziu nia no fulan-balun nia forma sira.

Ábitat dezenvolve hela tuir fatuk-inan nia didin klarek sira, ne'ebé orientadu ba loro-matan no domina hela mota Matarraña no Algás. Fatin mahuluk mak sai fatuk-kuak rua Botigueria dels Moros no Els Secans iha Massalió iha provínsia Teruél nian; no iha fatin sira Costalena iha Maella, El Serdà no Sol de la Pinyera iha Favara Mota-Matarraña nian iha provínsia Saragosa nian. Povuasaun hirak-ne'e nia ekonomia esensialmente maksorok hela, ho bazeia ba kasa, peska no kolleita.

Períodu neolítiku

Istória Aragaun Nian 
Neolítiku iha Aragaun

Iha miléniu dalimak nia balun dahuluk molok Kristu, moris dalan foun mosu. Ne'e hetan bazeia iha ekonomia mamosuk sira-nian hirak-ne'ebé hatene kuda-rai no pekuária no hirak-ne'ebé soro hela balada sira nu'udar atividade komplementáriu.

Ezisténsia moiñu limak sira-nian, fatuk toos nian, testemuña atividade moajen nian; hanesan mós baliu polimentadu balun hatudu, iha gume, impaktu sira, tanba hirak-ne'e hetan emprega nu'udar enxó ba tarefa agríkola sira.

Ema sira hetan resin neolítiku iha Foho-kadoek Esteriór sira Ueska nian no iha Aragaun Kraik.

Proto-istória

Otas Riti nian

Otas Riti nian hetan karakteriza hosi fenómenu rua: hariin megalítiku sira-nia multiplikasaun no espansaun hosi Kultura Vazu Kampaniforme nian. Ema sira observa megálitu importante liu hotu iha foho esteriór sira no iha foho-leet pirenaiku aas sira.

Otas Birak nian

Istória Aragaun Nian 
Figura fetok terrakota nian, hosi Otas Dahikus Birakl, entre 650 no 500 molok Kristu, ne'ebé ema hetan tiha iha Fuentes de Ebro.

Iha fatuk-kuak Cueva del Moro hosi Olvena, ema sira hetan tiha ponta sira rama-isin sira-nian ruin nian, hirak ne'ebé data hosi sékulu XVI no XV molok Kristu no hirak-ne'ebé ezemplu di'ak liu hotu hosi Otas Lakin Birak nian.

Otas Klarak Birak nian hafó tiha jazida importante sira iha komarka Monzón nian, ho baliu polimentadu atus rua liután kreis sítiu arkeolójiku sira hosi foho ki'ik Marcullo, hosi Peña de Pialfor, hosi Conchel, hosi Morilla no hosi foho ki'ik Franché. Serámika mak sai kabeer, dala balu dekoradu ho bola ki'ik sira iha kaer-fatin leet. Objetu metáliku sira hetan multiplikasaun ho punsaun retangulár sira, ho puñál triangulár sira no rebite sira. Atividade agríkola intensu hetan habiit hosi númeru importante sabit sira-nian sileks nian. Mós ema sira hetan tiha fatin abitadu iha kursu kraik Mota-Sinka nian, kreis Mota-Soza no Mota-Alkanadre.

Otas Dahikus Birak nia períodu ikus sira, hale'u 1100 molok Kristu, hetan karakteriza hosi Kultura Kampu sira-nian Urna sira nian. Sira mak sai populasaun indo-europeu, naturál hosi Europa Klarak, hirak-ne'ebé kahur an ho populasaun mediterráneu sira. Hirak-ne'e hadesan sira-nia ema mate sira no mós sudi sira-nia ahi-kadesan iha urna funeráriu sira. Iha ezemplu sira iha fatuk-kuak Cueva del Moro iha Olvena, iha jazida Masada del Ratón iha Fraga no iha jazida Cabezo de Monleón iha Kaspe. Metalurjia nia apojeu hetan karakteriza hosi aumentu molde sira-nian fundisaun nian hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha iha fatin abitadu sira.

Otas Besi nian

Istória Aragaun Nian 
Eskrita ibériku. Sékulu I molok Kristu nia birak ida-ne'ebé ema hetan tiha iha rai-ketan hosi provínsia daudauk Sória nian no Saragosa nian.
Istória Aragaun Nian 
Ibéria nia povu sira iha tinan 200 molok Kristu.

Otas Besi mak sai dokumentadu di'ak liu. Ema sira horik daudaun iha fatin anteriór oin-hanesan sira lahó interrupsaun. Mezmu nekrópole sira util hela ba pekuarista sira, to'os-na'in sira no badain sira períodu foun ne'e nian.

Atividade komersiál, ho partikulár ho fenísiu sira, etrusku sira no gregu sira, hetan hama'e no apoia besi nia metalurjia. Instrumentu sira no armamentu sira hetan modernizasaun no mós hetan aperfeisoamentu, hanesan ema sira bele konstata iha jazida Piuró del Barranc Fondo no San Cristóbal iha Massalió, hirak-ne'ebé rai vazu sira estilu fenísiu nian; no iha Azaila no Kalaseite, iha hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha objetu importadu sira hosi Kreta.

Iha sékulu VI molok Kristu, lubun diferente neen, hirak-ne'ebé pertense ba lubun ibériku, selta no akitanu, koeziste iha Aragaun: vaskaun sira, suesetanu sira, sedetanu sira, jasetanu sira, ilerjete sira no seltiberu siteriór sira. Hirak-ne'e hotu-hotu lubuk iberizadu, sedentáriu, estabelesidu iha fatin mahelak sira. Ezemplu naklalir liu hotu mak sai iha Cabezo de Monleón no Loma de Brunos iha Kaspe, iha Puntal iha Fraga no iha Roquizal del Rullo iha Favara.

Sistema sosiál hetan bazeia ba lubuk familiár, konstituidu hosi jerasaun haat maizoumenus. Atividade ekonómiku sira kuda-rai no pekuária prinsipalmente. Podér hetan ezerse hosi liurai ida, ne'ebé hetan haleu hosi populasaun manek ne'ebé hobur iha lalibur.

Otas Lakin

Konkista púniku

Istória Aragaun Nian 
Espansaun kartajinés iha Ibéria entre 237 no 206 molok Kristu (mapa ho lia-fransés).

Hori tinan 237 molok Kristu, iha komandu nia okos hosi Amilkar Barka no, liutiha, iha komandu nia okos hosi Asdrubal, kartajinés sira namkari lailais liuhosi España Bársida. Ilerkavaun sira, ilerjete sira no jasetanu sira muda parsialmente ba Anibal nia autoridade. Rejiaun ne'e sai rezerva trigu nian, metál presiozu sira-nian no soldadu valorizadu sira-nian.

Hori tinan 219 molok Kristu, España sai kampu batalla nian entre romanu sira no kartajinés sira durante Funu Púniku Daruak. Iha tinan 217 molok Kristu, Públiu Kornéliu Sipiaun marxa hasoru kapitál ilerjete sira-nian, laka Asdrubal nian; hafoin, hasoru jasetanu, hirak-ne'ebé nia manán. Maibé, iha tinan nia rohan, wainhira romanu sira bá tiha, Mandóniu, ilerjerte sira-nia liurai, foti ninia povu hasoru Roma no mós sobu territóriu laka sira-nian romanu sira-nian. Públiu Korneliu dispersa ema-lubun sira-ne'e, maibé rebeliaun ne'e lori Asdrubal filafali ba norte Mota-Ebru nian.

Fali, seltiberu sira haruka delegasaun ida ba Públiu Kornéliu no mós halo lia-hatán ida. Roma habarani sira atu ratan territóriu kartajinés; sira konkista sidade tolu hodi raratan sira no mós konsege vitória rua hasoru Asdrubal, buat ne'ebé hamosu ema mate 15 000 no dadur 4 000 aprosimadamente.

Konkista romanu susar

Istória Aragaun Nian 
Rai-dilan Ibériku nia konkista romanu entre sékulu III no sékulu I molok Kristu.
Istória Aragaun Nian 
Rai-ketan sira provínsia romanu nian hosi Ispánia Siteriór iha tinan 197 molok Kristu.

Iha 204 molok Kristu, Kartagu komprende katak nia atu lakon funu ne'e no mós negoseia ho Sipiaun Afrikanu. Kartago aseita kondisaun hirak-ne'ebé Sipiaun hamonu. Entre kondisaun hirak-ne'e, Kartago tenke lerek España. Iha 187 molok Kristu, territóriu romanu sira España nian hetan organizasaun ho provínsia rua: Ispánia Ulteriór (ho lia-latín Hispania Ulterior) no Ispánia Siteriór (ho lia-latín Hispania Citerior), dahikus ne'e ho kapitál iha Tarragona (ho lia-latín Tarraco). Sira-nia administrasaun korresponde dala rua anualmente ba pretór rua, biar administrasaun ne'e la'ós efikás tuituir.

Maibé, iha tihan hanesan, Sempróniu, Ispánia Siteriór nia pretór, tenke hasoru insurreisaun jerál ida-ne'ebé hamosu ezérsitu romanu nia derrota no pretór ne'e nia mate. Senadu haruka konsul Kataun hamutuk ho tropa-laken ida mane 60 000 nian. Ne'eduni, rejiaun ne'e nia povu sira —exetu ilerjete, hirak-ne'ebé negoseia sira-nia rendisaun,— tuir kombate. Kataun sobu maklebak sira no mós kaer kontrole provínsia ne'e nian fali durante bailoro tinan ne'ebá nian, maibé nia la biban atrai povuasaun lokál nia no seltiberu sira-nia favór sira ba nia an. Depoizde forsa nia hatudun ida, nia hafiar seltiberu sira katak sira fila ba uma fali. Maibé ema kahorik sira-nia submisaun de'it aparente: wainhira ema kari boatu katak Kataun fila ba Itália, ema kahorik sira reativa nakleba. Kataun hatán ho krueldade: nia manán rebeliaun no mós fa'an prizioneiru sira nu'udar atan no mós triunfante tama ba Roma fali.

Ema kahorik sira kari nakleban ba rai-dilan hotu, no ne'ebá hamosu baixa barak ba ezérsitu romanu, ne'ebé nia efetivu sira-nia balun hetan mate iha tinan 184 molok Kristu. Mánliu Asidinu, Siteriór nia pretór, funu hasoru seltiberu sira iha Calahorra iha tinan 184 molok Kristu, enkuantu Kaiu Terénsiu Varraun manán suesetanu sira no konkista sira-nia sidade-kapitál, Kórbiu (ho lia-latín Corbio).

Konkista zona klarak nia, ne'ebé seltiberu sira okupa, hetan hahú iha tinan 181 molok Kristu hosi Kintu Fábiu Flaku. Nia biban manán balu hasoru seltiberu sira. Maski nune'e, konkista ne'e Tibériu Sempróniu Graku nia obra prinsipalmente entre tinan 179 no 178 molok Kristu. Nia konkista kota no knua tolunulu, dala balu dunitanba patu sira, dala seluk dunitanba hataru-malu entre seltiberu sira no vaskaun sira.

Prokonsul (ka maksoik banati-tuir tinan) hirak-ne'ebé governa provínsia sira toman hariku an liuhosi povuasaun: prezente madenik sira no abuzu mak sai prátika komún sira. Natoon ninia viajen, pretór ka prokonsul hamahan an saugati no mós haka'as sereál folin-kmaan ba nia, ba ninia família, ba ninia funsionáriu sira no ba ninia soldadu sira. Simu tiha provínsia ispániku sira-nia embaixada ida, Senadu haruka lei sira atu administra provínsia hirak-ne'e iha tinan 171 molok Kristu.

Problema sira litik to'o tinan 133 molok Kristu, wainhira romanu sira destrui sidade seltibériku Numánsia (ho lia-latín Numantia), seltiberu sira-nia kota dahikus.

Iha tinan 82 molok Kristu, Aragaun mak sai senáriu Funu Sivíl Romanu nian, enkuanto emboot Kintu Sertóriu, hosi partidu marianu, hakmahan iha Ueska. Hatudan sira tuir to'o tinan 72 molok Kristu no to'o Kintu Máriu nia rendisaun.

Administrasaun romanu

Istória Aragaun Nian 
Divizaun Ispánia romanu nian iha konventu jurídiku sira iha sékulu II.

Iha divizaun territoriál dahuluk Ispánia romanu nian, iha tinan 197 molok Kristu, Aragaun daudauk hela iha Ispánia Siteriór (ho lia-latín Hispania Citerior). Funu Luzitanu-Ibériku sira ramata tiha, territóriu hirak-ne'ebé Roma kontrola aumenta ho laki'ik, to'o taka Rai-dilan Ibériku tomak. Agripa reforma divizaun provinsiál sira iha tinan 27 molok Kristu no mós hakotu harii provínsia tolu iha Ispánia: Bétika, Luzitánia no Ispánia Tarrakonense. Territóriu aragonés daudauk sira pertense ba provínsia dahikus ne'e.

Durante Kláudiu nia reinadu, provínsia ispániku sira hetan divide filafali iha konventu jurídiku sira (ho lia-latín conventus iuridicus). Iha tempu ne'e, Aragaun nia balun-boot forma Konventu Jurídiku Sezaraugustanu (ho lia-latín Conventus Iuridicus Caesaraugustanus), ne'ebé hakno'a ba Caesaraugusta, ou seja, Saragosa daudauk. Konventu ne'e hakohak kolónia rua, Celsa (Velilla de Ebro daudauk) no Caesaraugusta, aleinde sidade sanulu-resin-hitu hosi foho-leet Ebru nian, Jalón nian, Segre nian, Cinca nian no Henares nian, entre hirak-ne'e kota importante liu Bilbilis (Calatayud daudauk), Ilerda (Lérida daudauk), Calagurris (Calahorra daudauk), Osca (Ueska daudauk), Turiasso (Tarasona daudauk), Ercavica (Cañaveruelas daudauk) no Complutum (Alcalá de Henares daudauk).

Caesaraugusta ne'e sentru administrativu importante. Asuntu makonak sira konventu tomak nian bele hetan julga iha instánsia daruak iha sidade ne'e. Satán, Caesaraugusta ezerse papél relijiozu nivel dahuluk nian, tanba nia iha kultu rasik ba Jéniu Konventu Sezaraugustanu nian (ho lia-latín Genius Conventi Caesaraugustani). Jéniu romanu ne'e simu kultu, serapinan sira, terun sira no oferenda sira hosi kota hotu-hotu sirkunskrisaun administrativu ne'e nian. Konsellu konventu nian (ho lia-latín concilium conventi) mós halibur an iha Caesaraugusta: asembleia konsultivu ne'e halibur família mahuluk sira hosi sidade atu fó sira-nia hareen sira kona-ba asuntu hirak-ne'ebé hamkona konventu jurídiku ne'e.

Istória Aragaun Nian 
Ispánia depoizde divizaun provinsiál Dioklesianu nian (ho testu ho lia-latín).

Iha rohan sékulu III nian, iha okaziaun reforma administrativu nian hosi Dioklesianu, provínsia Tarrakonense hetan divide ba provínsia foun tolu: Tarrakonense, Kartajinense no Galésia, hirak-ne'ebé halo parte hosi dioseze Ispánia nian. Nanu'u, parese katak konventu jurídiku sira hetan suprime iha tempu ne'e no ne'ebá haklahat lalakon naklalir hamkonan nian ba Caesaraugusta, enkuantu konjuntu funsaun administrativu sira-nian hetan asume hosi kota Tarraco (Tarragona daudauk) hori tempu ne'e.

Hotutiha, iha rohan sékulu IV nian, reforma administrativu dahikus hetan halo: rai-ketan entre Tarrakonense no Kartajinense hetan estabelese iha Mota-Ebru, buat ne'ebé husik territóriu aragonés daudauk iha hakno'an kota esteriór rua nian: Tarraco no Carthago Nova (Kartajena daudauk).

Romanizasaun

Istória Aragaun Nian 
Augustu nia estátua, besik sobun hosi baki romanu sira hosi Saragosa.
Istória Aragaun Nian 
Teatru romanu hosi Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta) no kapitál hosi konventu jurídiku ida. Ema harii nia durante Augustu no Tibériu.

Iha sékulu balun, kultura romanu hetan implanta iha Ispánia (ho lia-latín Hispania), ho partikulár iha Tarrakonense (ho lia-latín Tarraconensis). Lisan sira, relijiaun, lei sira no maneira romanu moris nian hetan hamonu iha kultura kahorik nia leten no forma kultura ispano-romanu iha tempu ne'e. Meiu sira atu ekspansaun no domíniu kultura romanu nian wa'in.

Ida entre knaar dahuluk sira okupante romanu sira-nian maka dalan-inan sira-nia hafoun no hamosun (se sira hetan nesesidade karik) atu hadi'ak komunikasaun sira no mós kapasidade atu absorve populasaun foun iha zona sira-ne'e. Nane'e, Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta) sai entronkamentu klarak iha ninia konventu jurídiku (ho lia-latín conventus iuridicus).

Maski nune'e, romanizasaun maka faktu kotak esensialmente. Durante períodu romanu, konjuntu kota ibériku anteriór sira-nian hetan restabelese no mós simu infraestrutura monumentál konsekuente hirak-ne'ebe haree-belek nafatin iha Saragosa (ho lia-español no ho lia-aragonés Zaragoza; ho lia-katalaun Saragossa; ho lia-latín Caesaraugusta), iha Ueska (ho lia-español Huesca; lia-aragonés Uesca; ho lia-katalaun no ho lia-latín Osca) no iha Calatayud (ho lia-español Calatayud; ho lia-katalaun Calataiud; lia-aragonés Calatayú; ho lia-latín Bilbilis). Ne'eduni, iha hadi'ak urbanizasaun nian no konstrusaun nian infraestrutura sira-nian. Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta) mak sai ezemplu kmanek-ba'in kota romanu hirak-ne'ebé tadu iha sékulu I: forum, termas, ezgotu sira, teatru, namon mota nian, jambata iha Mota-Ebru nia leten no baki aas sira.

Kolónia sira-nia kriasaun mak sai mós fatór romanizasaun nian. Kolónia sira hetan funda atu rekompensa tropa sira soldadu romanu reformadu sira-nian, maibé mós atu kontrola territóriu besik sira. Ema hatene ezisténsia -iha Aragaun- kolónia nian Victrix Iulia Celsa (daudauk Velilla de Ebro) no Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta), ida-ne'ebé hetan funda iha tinan 14 molok Kristu, provavelmente iha loron 23 fulan-Dezembru, iha fatin kota ibériku anteriór nian, Salduie. Kolónia ne'e hetan estabelese iha lale'uk reorganizasaun nian provinsia sira Ispánia nian hosi Augustu depoizde ninia manán iha Funu Kantábriku sira no mós hetan funda ba soldadu sira lejiaun sira-nian IIII Macedonica, VI Victrix no X Gemina.

Istória Aragaun Nian 
Mozaiku hosi Venus no Erus, ne'ebé ema sira hetan tiha iha Fortunatus nia vila iha Fraga, ne'ebé hetan harii iha sékulu IV.

Romanizasaun hetan bazeia mós ba kriasaun latifúndiu boot sira-nian, vila sira fokalizadu ba produsaun agríkola belar. Territóriu hirak-ne'e maka soin família importante sira-nian naturál hosi Roma ka Itália, maibé maioria pertense ba família indíjena hirak-ne'ebé adota tiha lisan romanu sira. Fortunatus nia vila, besik Fraga, ezemplu di'ak hosi propriedade riku no kómodu iha hirak-ne'ebé aristokrasia lokál horik, enkuantu sira tuir gostu romanu.

Roma nia deklíniu

Vándalu sira, suevu sira no alanu sira

Istória Aragaun Nian 
Daderak jermániku sira entre sékulu III no sékulu V iha rai-Europa (mapa ho lia-alemaun).

Iha balun sékulu III nian, Impériu Romanu nia deklíniu hahú no problema uluk hirak-ne'ebé tuir sékulu rua dame romanu nian mosu. Entre tinan 264 no 266, invazaun bárbaru uluk sira hahú: franku no alamanu, hirak-ne'ebé tama ba Gália iha tinan 260, atravesa fohor-Pireneus no mós to'o Tarasona (ho lia-españól no ho lia-aragonés Tarazona; ho lia-katalaun Tarassona), ne'ebé sira lelan. Entre sira, balu liu ba Rai-Mauritánia, enkuantu lubun seluseluk lekar an. Períodu ne'e movimentadu, falisá ema sira haree lubuk sira bandidu sira-nian, ho naran bagauda, hirak-ne'e haklulik an ba lalelan no ba destruisaun Foho-leet Ebru nian iha sékulu V.

Iha loron 31 fulan-Dezembru iha tinan 406, invazaun vándalu, suevu no alanu, hirak-ne'ebe atravesa tiha Mota-Renu, preokupa mundu romanu loromonuk. Fláviu Kláudiu Konstantinu aproveita instabilidade polítiku atu proklama an imperadór iha tinan 407, ho naran Konstantinu III, hasoru Fláviu Onóriu. Konstante II, ninia oan-mane, manán tiha ninia inimigu sira iha tinan 408 no mós kaer rae Ispánia nian, enkuantu ninia jenerál Jerónsiu, mantein provínsia ne'e hosi Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta). Konstantinu III nia no ninia oan-mane nia presaun habiit Onóriu atu rekoñese Konstantinu III nu'udar ko-imperadór iha tinan 409. Filan Konstantinu III nian ho jenerál foun hadedar Jerónsiu, ida-ne'ebé hakotu atu foti hasoru Konstantinu III no mós halo moruk ho vándalu, suevu no alanu, hirak-ne'ebé okupa rai-Akitánia natak no mós hetan permisaun atu atravesa fohor-Pireneus no mós proklama Mázimu nu'udar imperadór. Ne'e hatuda iha rai-Ispánia to'o ninia mate, iha tinan 411, wainhira Konstantinu III no ninia oan-mane, Konstante, mós lakon.

Hanehan tiha hosi Fláviu Onóriu nia jenerál sira no haka'as tiha hakmahan rabat vándalu sira, Mázimu halo foedus (tratadu) ida ho jermanu hirak-ne'ebé estabelese tiha an iha rai-Ispánia. Rai-Tarrakonense, iha ne'ebé ne'e hela, hela foruk hosi foedus nia lia-kotun sira de'it.

Vizigodu sira-nia tato'ok

Istória Aragaun Nian 
Rai-dilan Ibériku iha tinan 418, depoizde vizigodu sira-nia estabelesimentu iha Akitánia nu'udar federadu, enkuantu España nia rae hela iha autoridade romanu diretu okos (mapa ho lia-latín).

Iha tinan 414, Ataulfu, vizigodu sira-nia ulun, estabelese an iha rai-Akitánia; maibé, tanba presiaun Konstánsiu nian, jenerál Onóriu nian, ne'e hakat ba Ispánia no mós konkista Barselona iha fulan-Dezembru tinan 414. Iha tinan 415, Vália, ninia susesór, hetan rekoñese hosi Onóriu nu'udar Roma nia federadu iha rai-Akitánia no mós iha misaun atu hali'ur povu jermániku seluk hirak-ne'ebé estabelese tiha an iha rai-Ispánia. Nune'e, iha tinan 416, ne'e haklurit iha rai-Ispánia no mós manán sa'edór alanu sira ho toos no mós dudu suevu sira ba rai-Galésia (ho lia-latín Gallaecia) no vándalu sira ba Bétika (ho lia-latín Baetica).

Durante sékulu V nia balun uluk, vizigodu sira, hamutuk ho romanu sira, hatuda badadaun hasoru vándalu sira no suevu sira. Rai-Tarrakonense (ho lia-latín Tarraconensis) hela iha ukun romanu okos, maibé Foho-leet mota-Ebru nian maka vítima hosi bagauda hirak-ne'ebé lelan rejiaun ne'e. Iha tinan 443, magister utriusque militiae (ou seja tropa-laken romanu nia marexál) Fláviu Merobaldu sira-nia hanehan lubuk oin-oin no mós manán sira iha Araciel (besik Corella daudauk, iha Navarra). Bagauda hirak-ne'e maka bandidu sira hosi orijen oinoin, no mós hetan apoia hosi vaskaun sira no suevu sira beibeik: Rekiáriu I, suevu sira-nia liurai, lelan Foho-leet mota-Ebru nian entre tinan 449 no 452 no mós sai Saragosa nia ulun no mós aneksa Lérida. Tanba petisaun imperadór Ávitu nian, liurai vizigodu Teodoriku II destrui suevu sira besik Astorga, iha mota-ninin sira mota-Órbigu nian, iha tinan 456.

Kontudu, Risímeru, romanu sira-nia patrísiu, hali'ur imperadór Ávitu iha tinan 457 no proklama Majorianu nu'udar imperadór. Apoia tiha hosi ninia mestre soldadu sira-nia (ho lia-latín magister militum), Ejídiu, avansa ba Gália atu hatuda hasoru jermanu sira: ne'e manán franku sira, hasai Liaun (ho lia-fransés Lyon) hosi burjúndiu sira no Arles hosi vizigodu, hirak-ne'ebé la hetan haree nu'udar federadu hori Ávitu nia espulsaun. Ikusliu, Majorianu hetan oho hosi Risímeru iha tinan 461: Ejídiu lakohi rekoñese imperadór foun, enkuantu vizigodu, hirak-ne'ebé hetan dirije hosi Euriku, hakbiban ba kari sira-nia reinu ba rae to'o mota-Lijer (ho lia-fransés Loire) no ba loor hakat rai-Ispánia. Ispánia romanu, ne'ebé sobrevive daudaun iha rai-Tarrakonense, lakon natak definitivamente.

Otas Klarak

Periodu vizigótiku

Reinu Vizigótiku

Istória Aragaun Nian 
Reinu Vizigótiku nia evolusaun to'o sékulu VI (mapa ho lia-aragonés): Ho kór mean: Reinu Toloza nian hale'u tinan 415; Ho kór-sabraka no kór-pésegu: Territóriu sira entre tinan 415 no 476; Ho kór-pésegu:: Territóriu perdidu iha Vouillé iha tinan 507; Ho kór verde: Reinu Suevu nia konkista iha tinan 575.

Euriku ukun hosi Toloza, iha ne'ebé Reinu Vizigótiku nia kapitál hetan instaura. Iha tinan 475, Euriku halo katak imperadór Júliu Nepos fó rai-Akitánia Prima, rai-Gália Narbonense no rai-Ispánia ba Euriku. Nune'e, nia nahe ninia domíniu iha balun boot Rai-dilan Ibériku leten, liuliu depoizde tinan 476, wainhira Loromonu nia imperadór romanu dahikus, Rómulu Augustu, hetan hamonu.

Rai-dilan nia konkista tuir durante dékada no sékulu tuituir malu. Rejiaun hirak-ne'ebé forma Aragaun mak sai duni postu avansadu ba territóriu hirak-ne'ebé vaskaun sira kontrola. Vaskaun sira haknahan no lelan Foho-leet mota-Ebru aas hosi sira-nia baze sira, hanesan Pamplona. Hakno'an-laek hori metade sékulu V, hotutiha, sira hetan manán iha tinan 581 hosi liurai Leovijildu, ne'ebé marka ninia vitória hodi hariin sidade ida nian, Viktoriakum. Aragaun daudauk hela mós talain territóriu franku, ne'ebé fohor-Pireneus haketak de'it, biar hakdauk franku sira hetan halo di'ak liu iha rai-Septimánia: maibé, guarnisaun vizigótiku sira hela tuir fohor-Pireneus.

Povuasaun no administrasaun vizigótiku

Istória Aragaun Nian 
Rai-Ibéria vizigotiku nia divisaun administrativu iha tinan 700 maizumenus (mapa iha lia-latín).

Maski Vizigodu sira hahú bá hela iha Rai-España hori finál sékulu V, sira-nia povuasaun mak sai limitadu relativamente dunitán sira-nia númeru mukit iha parte norte Kastela daudauk sikat Mota-Teju no Mota-Ebru. Rai-España-nia parte norte la'ós rai-rohan eleisaun nian ba povu jermániku hirak-ne'e no kultura hela romanu tebetebes.

Liurai vizigodu sira la haseluk divizaun administrativu ne'ebé sira erda tiha hosi Impériu Romanu. Ba provínsia sira-ne'e nia governu, vizigodu sira nomeia tiha duke sira (ho lia-latín duces) no konde (ho lia-latín comites). Ba administrasaun relijiozu, ema sira hili tiha amu-bispu sira: nane'e, iha amu-bispu hosi Turiaso (Tarasona daudauk), seluk ida hosi Osca (Ueska daudauk) no seluk ida hosi Caesaraugusta (Saragosa daudauk). Iha sidade dahikus ne'e, ema sira selebra tiha konsíliu barak: iha tinan 592, iha bispadu Másimu nia okos; no iha tinan 691, konsíliu nasionál kliik, iha bispadu Valederu nia okos, falisá ema sira la selebra tiha iha Toledu. Entre bispu saragosanu sira importante liu hotu, ita hetan Saun Bráuliu, alunu no belun Isidoru hosi Sevilla, ne'ebé nia ensiklopédia Etymologiae Bráuliu ramata tiha no hakerek tiha Elogium (katak "hahi'in"); no Taiu hosi Saragosa, Bráuliu nia susesór no kontinuadór, aleinde belun Eujéniu II hosi Toledu, ida-ne'ebé Taiu koñese tiha iha Mosteiru Liuraik hosi Santa Engrásia iha Saragosa.

Reinu Vizigótiku nia fin

Vamba nia reinadu marka hun períodu nian susar sira-nian, partikularmente todan iha reinu nia rae; rai-Septimánia no vaskaun sira nakleba iha tinan 673.

Iha tinan 711, espedisaun arabi no berbér musulmanu sira-nian atravesa tiha Tasi-Leet Jibraltár nian no mós manán liurai vizigodu Rodrigu iha Batalla Mota-Guadalete nian iha fulan-Jullu. Vizigodu sira koko hakmetin, maibé iha tinan 714, Saragosa hetan hale'u no konkista ona hosi musulmanu sira. Musulmanu sira to'o Fohor-Pireneus no mós halo atake sira iha sorin bá foho-kadoek ne'e; Toloza hetan ataka tiha iha tinan 718 no rai-Septimánia hetan konkista tiha iha tinan 719.

Otas Kafoun

Otas Kontemporáneu

Ligasaun ba li'ur

Tags:

Istória Aragaun Nian Pré-istóriaIstória Aragaun Nian Proto-istóriaIstória Aragaun Nian Otas LakinIstória Aragaun Nian Otas KlarakIstória Aragaun Nian Otas KafounIstória Aragaun Nian Otas KontemporáneuIstória Aragaun Nian Ligasaun ba liurIstória Aragaun NianAragaunEspañól

🔥 Trending searches on Wiki Tetun:

Kelikai (postu administrativu)HelsingforsDefinisaun Sistema Informasaun TeknologiaProgramingBaukauGuatemalaPakistaunDíliLalisukLoilubuWeb siteManatutu (postu administrativu)Gua TujuhNova ZelándiaGoogleBazartete (postu administrativu)AustráliaBidau SantanaLesuataBeiruteAstronomiaVisual basicYouTubeAileuNuno-MogueKotamutu1889Likisá (munisípiu)Michael JacksonBidau LecidereNamaneiMaputuWifiDeklarasaun Universál Direitus Umanus NianManetuLalawaIli Kere-KereVera Cruz (postu administrativu)InformátikaEuropaFohorén (postu administrativu)Seloi KraikLia-rusuLaklutaGlenoTutuala (postu administrativu)BetanoAidabaletenAinaru (munisípiu)Istoria konaba komputadorFatumeaAi-AssaForsas terrenoEscola Santa Madalena de CanossaVila Verde (Vera Cruz)Aileu (postu administrativu)BahuHatu-Udu (postu administrativu)Andrew McCollumAitemuaLia-tetunUniaun EuropeiaNain FetoManumera🡆 More