Ohcanbohtosat: «E», friddja diehtosátnegirji
Dán Wikipedias gávdno siidu E
E, e lea latiinnalaš alfabehta viđat bustávva ja davvisámegiela gávccát bustávva. Dát Wikipedia-artihkal lea hui oanehaš ja dan livččii buorre viiddidit… |
Giitu! E-skuvla lea sámi digitála lágádus ja neahttaskuvla. E-skuvla ráhkada internehttii oahpponeavvuid ja fállá maid neahtas giellakurssaid. E-skuvla… |
čállinmeattáhusat. Jus háliidat, de divo daid ja váldde eret dan málle. Giitu! え hiraganas ja エ katakanas lea e-stávvalmearka jáhpangiela stávvalmearkaortnegiin.… |
Tomé e Príncipe) lea suoloriika Afrihkás. Constituição da República Democrática de S.Tomé e Príncipe 25.01.2003: Assembleia Nacional de São Tomé e Príncipe… |
Swazieana dahjege eSwatini (swazigillii: eSwatini), virggálaččat Swazieatnama gonagasriika dahjege eSwatini gonagasriika (swazigillii: Umbuso weSwatini)… |
Ruoššagielas lea 6 vokála. Systema vuođul lea dábálaš vihtta-vokála-systema i, e, a, o, u, ja dasa lassin guovdavokála, mii lea čállojuvvon ы. Ruoššagiella… |
(albánagillii Shqipëria) dahjege Albánia dásseváldi (albániagillii Republika e Shqipërisë) lea riika Eurohpás. Dan rádjeriikkat leat Montenegro, Serbia (Kosovo)… |
gullo dego ie. Vuolle-Deanus ea gullo dego iä. Kárášjogas ie gullo dávjá dego e, Vuolle-Deanus fas dego ea. oa gullo Kárášjogas dávjá dego uo ja Vuolle-Deanus… |
vuossárga dahje mánnodat maŋŋebárga dahje disdat gaskavahkku duorastat bearjadat lávvardat dahje lávvordat sotnabeaivi E-girji.net video vahkubeivviin… |
čakčamánu 25. beaivi — Michael Douglas, neavttár guovvamánu 29. beaivi — P. E. Svinhufvud Suoma presideanta suoidnemánu 31. beaivi — Antoine de Saint-Exupéry… |
geassemánu 27. beaivi — C. G. E. Mannerheim, Suoma presideanta 1800-lohku 1800 • 1801 • 1802 • 1803 • 1804 • 1805 • 1806 • 1807 • 1808 • 1809 • 1810 •… |
juovlamánu 15. beaivi — P. E. Svinhufvud, Suoma presideanta 1800-lohku 1800 • 1801 • 1802 • 1803 • 1804 • 1805 • 1806 • 1807 • 1808 • 1809 • 1810 • 1811… |
24. beaivi — Pedro Almodóvar, filbmadahkki ođđajagimánu 28. beaivi — C. G. E. Mannerheim, Suoma presideanta juovlamánu 27. beaivi — Nils Nilsson Skum,… |
Teherana provinsa (persiagillii: استان تهران Ostān-e Tehrān) lea okta Irana 31 provinssain. Dat lea riikka davvioasis. Provinssa oaivegávpot lea Irana… |
Isfahan (persiagillii: استان اصفهان Ostān-e Esfahan) lea okta Irana 31 provinssain. Provinsa lea riikka gaskaoasis. Provinssa oaivegávpot lea Isfahan… |
استان کهگیلویه و بویراحمد) Ostān-e Kohgīrūje-o Būjer-Ahmad, lulliluragillii: استان کهگیلویه و بِیرَمَد Ostān-e Kohgīrūje-o Bejramad) lea okta Irana… |
kaleandar: - suomaruoŧŧelaš kaleandar: - Suoma ortodoksalaš kaleandar: - 1944 – P. E. Svinhufvud Suoma presideanta Geahča maid: Kaleandar - Guovvamánu 28., Njukčamánu… |
Gudrun Eliissá/Lindi, Gudrun E E: 70-jahkásaš ealáskan. Kárášjoga jahkegirji/Karasjok årbok 2009, s. 4-7. Lindi, Gudrun E E: Museumsforeninga i Karasjok… |
(gárgádusjagis 338). 1865 – K.J. Ståhlberg, Suoma vuosttas presideanta 1951 – C. G. E. Mannerheim, Suoma presideanta 2002 – Astrid Lindgren, máilmmi beakkán ruoŧŧelaš… |
leat vel 210 beaivvi. sámi kaleandar: Doaivu, Doaivvot, Selen 1867 – C. G. E. Mannerheim, Suoma presideanta 1809 – Nicolai Abildgaard, dánskalaš dáiddár… |