Pytanske wuslědki za
Wutwor stronu "Španišćina+Numerale" na tutym wikiju! Dźiwaj tež na namakane pytanske wuslědki.
rěčow Europskeje unije. Španišćina ma dwaj genusaj a numerusaj, ale nima žadyn pad, z wuwzaćom pronomenow. Zakładne numerale su: uno, dos, tres, cuatro… |
jsem 'sym słyšał/słyšała', slyšen/slyšena jsem 'ja bu słyšany/słyšana'. Numerale wot 21 hač do 99 so móžeja w dwojakimaj wašnjomaj rěčeć. Nimo dvacet tři… |
swahilšćina ma pjeć wokalnych fonemow: /a/, /e/, /i/, /o/ a /u/, kaž španišćina, japanšćina a esperanto. Wotpowěduja němske krótke wokale a so tež w njepřizwučnych… |
aquela plural: aquelas neutrum singular/plural: aquò (aco)/ailò Ordinalne numerale (rjadowe ličbniki) 1. primièr, primièra 2. segond, a 3. tèrç, a (tresen… |
njerozumja, na př., persiske abo paštuske prajenje. Samnoformowe wostanu numerale, někotre słowa, mjeztym zo gramatiske kategorije zdźěla su rozdźělne. Na… |
cuddu plural: cuddos femininum singular: cudda plural: cuddas Ordinalne numerale (rjadowe ličbniki) maja w sardišćinje perifrastisku formu: su ’e unu (prěni)… |
yn of e ghindig abo yn e ghindig di llo hof (šěsnaće mužow). Ordinalne numerale (rjadowe ličbniki) Brithenig ma rjadowe ličbniki jenož wot 1 do 10: 1.… |