Rezultati pretrage za
Napravite stranicu "Konstantin+I.+Veliki+Izvori" na ovom wikiju! Pogledajte i druge rezultate pretrage.
nekolicine djela velike povijesne vrijednosti. Konstantin VII. rođen je 905. godine u obitelji oca, cara Leona VI. Mudrog (886. – 912.) i majke, carice Zoe... |
zamisliti svoju ženu i praktički je usvojio brata Nikolu koji je bio 19 godina mlađi od njega. Njegov drugi stariji brat Konstantin svoju ženu nije mogao... |
Arijanstvo (odlomak Zagovornici i protivnici) arijanstva i trojstvenoga vjerovanja, koje će prevagnuti u Crkvi, bio je prvi veći doktrinalni sukob nakon što je bizantski car Konstantin I. Veliki priznao... |
Kralj Tomislav (preusmjeravanje s Kralj Tomislav I. Trpimirović) Zanimljivo je da Tomislava uopće ne spominju, primjerice, sljedeći izvori: spis Konstantina VII. Porfirogeneta, poznat pod nazivom De administrando imperio... |
Šapur II. (odlomak Djetinjstvo i mladost) sudjelovao u tom ratu, zatim Zosimos i Sozomen kao i arapski i perzijski izvori. Šapuru II. uspjelo je da nakon smrti Konstantina I. anektira Armeniju (gdje je... |
kratkom vremenskom razdoblju krajem 316. i početkom 317. godine. Pogubljen je vjerojatno po naređenju Konstantina Velikog nešto prije 1. ožujka 317. godine.... |
O upravljanju Carstvom (kategorija Izvori za hrvatsku povijest) (lat. De administrando imperio, skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku. Latinski... |
ovog pokreta koji je dobio maha, kao i reakcija službene crkve na njega, doveli su do toga da je car Konstantin I. napisao pismo kojim je pozvao sve uključene... |
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne ; 2. travnja 747. – 28. siječnja... |
je nakon poraza kod Helesponta i Hrizopolisa prisiljen prepustiti svu vlast nad Carstvom Konstantinu. Primarni izvori Zosimus, Historia nova, English... |
zapadnoeuropski izvori ga navode kao vrhovnog vjerskog vođu (kende), dok ga Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu oslovljava kao "velikog kneza Mađarske"... |
Konstantinu Porfirogenetu, Hrvatska je u to doba mogla podići kopnenu vojsku od 100.000 pješaka i 60.000 konjanika te ratnu mornaricu od 80 velikih i... |
Dolazak Hrvata (kategorija Hrvatska i Hrvati prije seobe) s različitim etničkim i kulturnim skupinama koje su zatekli. Većina razmatranja počinje od onog što je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet (912... |
313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona... |
Prvi nicejski sabor (odlomak Glavni problemi i izvori) ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska). Sazvao ga je rimski car Konstantin I. Veliki 325. godine... |
Crkveni raskol (preusmjeravanje s Veliki raskol) su prethodila. Rimski car Konstantin Veliki prebacuje sjedište carstva u Byzantion 330.godine (u balkanskim krajevima poznat i kao Carigrad). Godina 395... |
car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio. On bi bio vladar pod kojim su ovi Hrvati primili kršćanstvo. O tome car Konstantin piše:... |
Sklavinija (kategorija Članci kojima nedostaje izvor) bizantskom izvoru spomenut je knez jedne Sklavinije, koji je 836. – 837. digao veliki ustanak u oblasti Soluna. Drugi izvor navodi kako je car Konstantin V. Kopronim... |
Pskovu (neki izvori navode Vybuty). Neki izvori također spominju da joj je otac bio varjaški knez Oleg. Postala je supruga kijevskog kneza Igora I. Godine... |
Bijela Hrvatska (kategorija Hrvatska i Hrvati prije seobe) se uzeti u obzir i drugi izvori. Osim najpoznatijega djela Konstantina Porfirogeneta, spominju se i u kronici kralja Alfreda Velikoga. On također spominje... |