Mba'e ojehekáva Ñembyamérika rehegua - Vikipetã
Ndaipóri kuatiarogue eha "Ñembyamérika" Vikipetãpe.
Ñemby Amérika (ojegueraha jey Ñembyamérika guive) Ñembyamérika Arhentína • Chíle • Ekuator • Gujána • Kolómbia • Paraguái • Perũ • Pindoráma • Surinã • Uruguái • Venesuéla • Vorívia… |
(karaiñe'ẽme: Estado Prurinacional de Bolivia) ha'e peteĩ tetã ojejuhúva Ñembyamérika kuarahyreike mbytépe. Ko Tetã oguereko porundy tetãvore, itavusu ha'e… |
Guarani hína ava aty Ñembyamérika pegua. Hetaite Ñembyamérika ypykuéra tupi-guarani rehegua oikóva América-pe og̃uahẽ mboyve Españaguakuéra. Guaraníkuera… |
(karaiñe'ẽme: República Oriental del Uruguay), ha'e niko peteĩ tetã hekosãsóva Ñembyamérika pegua, oĩva ñemby kuarahyresẽ ngotyo ku yvyrusúpe. Ijerére ojejuhu yvate… |
Ysyry Uruguái (Uru-gua-y) ha'e peteĩ ysyry oĩ ñembyamérika. Ohasahína mbohapy tetãnguéra: Pindoráma, Argentina ha Uruguái. Ipukukue ha'e 1770 km. Oñepyrũ… |
Atlántiko, ijykére ojejuhu kuarahyreike gotyo Mbyteamérika ha ñemby gotyo Ñembyamérika. Ituichakue niko 2.763.800 km². Ko yguasúpe oĩ heta ypa'ũ ha ypa'ũ aty… |
Tupi ñe'ẽ ha'e ñe'ẽ aty guasu 80 ñe'ẽnguéra rekova, Ñembyamérika te'ýi ñe'ẽ aty tuichaveva. Oĩva Ka'aguy guasu Amasona guive Ysyry La Plata peve. Oguereko… |
Conmebol (ojegueraha jey Vakapipopo Ñembyamérika Joaty guive) ñembyatypyre Venesuéla pegua. Conmebol oñepyrũ peteĩ tembiesaráipe heta tetãgua Ñembyamérika pegua. Kópa Amérika Peteĩha ojejapóva ary 1916 táva Buenos Aires-pe avei… |
Guaikuru (karaiñe'ẽme: Guaikuru) ava aty oikóva'ekue Ñembyamérika, tetãnguéra Paraguái, Argentina, Volivia ha Pindorama. Ava guaikuru: Mbaia Kaduveo Paiagua… |
avei Guyane) ha peteĩ tetãvore isãso'ỹva Hyãsiapegua oĩ yvate gotyo Ñembyamérika. Ijerére ojejuhu yvate gotyo Paraguasu Atlántiko, kuarahyresẽ gotyo Surinam… |
ha Pindoráma). Avei, ha'eñoite ojehechakuaáva ñe'ẽ teéramo peteĩ tetã Ñembyamérika-guápe. Tupi ha guarani ñe'ẽ aty guasu rehegua, oguereko hetáichagua ñe'ẽnunga… |
ko’ãva apytépe umi táva omopyendáva’ekue misionero jesuita oikundahávo Ñembyamérika siglo XVII jave. Ko’ã fundación religiosa, umi oĩva mbytépe, omoheñóiva… |
ñemby kuarahyresẽ Asiape ha kuarahyreike Afrika, oikove hetave ka'aguy Ñembyamérika pegua ha Mbyteamérikape. Tu'ĩ rekove ohupyty 50 gotyo 60 ary. Wikimedia… |
Conmebol Kópa Amérika - ha'e upe tembiesarái tuichavéva Húvol rehegua Ñembyamérika pegua. Oñepyrũ hérãvo Vakapipopo Rembiesarái Ñembyamérikagua, Rembiesarái… |
itavusu. Ijyvy apekue niko amo 8.514.876,599 km², upéicha hína 47,9% Ñembyamérika yvýgui, hyepýpe oĩ 5.570 táva ha amo 207.660.929 tapicha ary 2017 jave… |
peteĩ pira juehegua iñambotáva, isa’y hũngýva ha iñakãguasúva oikóva Ñembyamérika y he’ẽme. http://www.descubriendorosario.com.ar/flora-y-fauna/los-pe… |
leucocephala, karaiñe'ẽme: Lavandera) ha'e guyra oikóva yvyapasusũ oĩva Ñembyamérika-pe. Akãtĩ ha'e peteĩ guyra ijyvatéva 12,7 cm. Okaru vícho. http://guaraniportugues… |
ha'e peteĩ yperana jehaipy juehegua. Oikove Paraguasu Py'aguapýpe, Ñembyamérika rembe'y kuarahyreike, tetã Chile ha tetã Perũme. Museum specimen Wikimedia… |
(Xiphorhynchus fuscus), ha'e peteĩ guyra juehegua michĩ ha marrõ oikovéva Ñembyamérika-pe. Arapasu'i oikove ka'aguy Argentina, Pindorama ha Paraguái retãme… |
Jaku (Karaiñe'ẽme: Pavo montés o pava de monte) ha´eva hína guyra ñembyamérika pegua haguekuéra hũva. Oikovéva ka´aguýre ha ho´úva vichokuéra ha upéicha… |