Mba'e ojehekáva Lasioñe'ẽ rehegua - Vikipetã
Ndaipóri kuatiarogue eha "Lasioñe'ẽ" Vikipetãpe.
Lasioñe'ẽ (Lengua Latina) oĩ ko ñe'ẽ Europape, Indoeuropagua ñe'ẽ. Latinañe'ẽ karaiñe'ẽ, poytugañe'ẽ, italiañe'ẽ, hyãsiañe'ẽ, rrumáñañe'ẽ ha ambue latinañe'ẽkuéra… |
Yvypóra (lasioñe'ẽ: Homo sapiens), ojeikuaáva avei ava, tapicha térã tekove ramo, ha'e peteĩ Primates juehegua ha'éva umi Hominidae atyguáva. Yvypóra… |
Europape tetã. Oime táva Roma mbytépe kuarahy reikévo. Imichĩvéva oreko tetã Yvygua. Ñe'ẽ: lasioñe'ẽ. Itavaguasu ha'ehína: - Tavayguakuéra: 821 ava.… |
Ka'a (karaiñe'ẽme: yerba mate, lasioñe'ẽ: Ilex paraguayensis) yvyra mata kakuaa, hogue apu’áva, ha’ỹi hũ sa’i mimi. Okakuaa ka’aguýre ha oñeñoty avei… |
Gua'a (karaiñe'ẽme: loro, lasioñe'ẽ: Psittaciformes) oĩ ko guyrakuera aty trópikaeteva. Gua'akuéra: gua'a pytã gua'a sa'yju chorao ararã gua'a gua'a hovy… |
Jakare (karaiñe'ẽme: Yacaré, lasioñe'ẽ: Caiman) mymba oikóva ýpe térã yvýre. Amérika trópikoeteva (Méxiko guive Paraguay meve). Oĩ mbohapy opaichagua… |
Jety (karaiñe'ẽme: batata, lasioñe'ẽ: Ipomoea batatas) ñanarusu hapo guasúva, ho'o ha he'ẽ, oje’u chugui tembi’u ha avei mimói.… |
Takuare'ẽ (karaiñe'ẽme: caña de azúcar, lasioñe'ẽ: Saccharum officinarum) ka'avo yvate, po’i puku, rovyũ, hapo mbyky’i chara. Imáta po’i puku, ipire atã… |
Samu'ũ (karaiñe'ẽme: palo borracho, lasioñe'ẽ: Ceiba ex lasioñe'ẽ: Chorisia) yvyramáta poguasu, imáta pekõiva, hakã sarambi guasu ha hatĩmba.… |
Manduvi (lasioñe'ẽ: Arachis hypogaea), ka'avo oñeñotýva yvy akúpe, heñói ñepyrũva'ekue Brasil-pe, hi'a yvyguýpe. Ha'ýigui ojejapo ñandyry, oñemaimbe ha… |
Tajy (karaiñe'ẽme: Lapacho, poytugañe'ẽ: pau-d'arco, ipê, lasioñe'ẽ: Tabebuia) yvyramáta tuicha ha imbaretéva, ojepuru oga’apohápe. Oĩ ipoty morotĩ, sa’yju… |
G̃uaiguingue (karaiñe'ẽme: urutaú, lasioñe'ẽ: Nyctibius) guyra pyharegua, opurahéi asýva oikévo kuarahy.… |
Kurapepẽ (karaiñe'ẽme: calabaza, zapallo, lasioñe'ẽ: Cucurbita maxima) ñana okakuáva osyryryhápe yvýre hi’a guasu ha iporã tembi’urã. Oje’uchugui tembi’u… |
Yvyrapytã (karaiñe'ẽme: Ibirá-pitá, árbol de Artigas, lasioñe'ẽ: Peltophorum dubium) yvyramáta yvate guasu, hakã sarambi, hogue sa´i ha ipoty sa´yju.… |
Sóha (karaiñe'ẽme: Soja, lasioñe'ẽ: Glycine max) ka'avo karape hatã sarambi ha ikangýva, hogue akua rovyũ, hakamby'ipáva, ipererĩ. Heñoiramáva ojepuru… |
Tuku (poytugañe'ẽ: gafanhoto, lasioñe'ẽ: Caelifera) ha'e tymbachu'i. http://iguarani.com/… |
Guaiki (karaiñe'ẽme: Comadreja de cuatro ojos, lasioñe'ẽ: Philander quica térã lasioñe'ẽ: Philander canus) mymba okambúva. Fauna Paraguay: List of the… |
Guasuvira (karaiñe'ẽme: guazuncho, viracho, guazú virá, lasioñe'ẽ: Mazama gouazoubira) guasu joguaha mymba.… |
Leõ (karaiñe'ẽme: león, lasioñe'ẽ: Panthera leo) mymba okambúva, ho'úva so'o, ipyapẽ ha hãi mbaretéva. Oiko Índia, Ásia ha Áfrikape. Wiki Commons… |
Peterevy, guajayvi hu (karaiñe'ẽme: loro negro, lasioñe'ẽ: Cordia trichotoma) peteĩ yvyra Ñembyamérikaetéva: Paraguái, Argentina, Vrasil, Volivia, Ekuador… |