Administrativni je centar Zaječarskog okuruga i ujedno je jedan od većih gradova Istočne Srbije. Prema popisu iz 2011. bilo je 43.860 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 39.625 stanovnika). U ovom popisu je u urbano gradsko naselje prvi put uračunato više prigraskih naselja koja gravitiraju ka naselju Zaječar. To su Grljan, Zvezdan i Veliki Izvor. Ne računajući i stanovnike na privremenom radu u inostranstvu, broj stanovnika u Zaječaru prelazi 25.000. Sedište je više osnovnih i srednjih škola kao i Više škole za menadžment i prvog osnovanog privatnog fakultetu u Srbiji Fakulteta za menadžment Megatrend univerziteta. Zaječar je i nadaleko poznat po muzičkom rok festivalu Gitarijadi koja traje punih 45 godina i po festivalu Zalet posvećenom savremenoj umetnosti koji se održava od 2005. godine.
Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gde se kod mesta zvanog Sastavak Crni Timok i Beli Timok slivaju u reku Veliki Timok. Sama kotlina se nalazi između dva planinska luka karpatskog i balkanskog. Grad je izgrađen na raskrsnici magistralnih puteva:
Paraćin - Zaječar - Kula prema Bugarskoj granici i Vidinu,
Paraćin - Zaječar - Negotin - Kladovo ka rumunskoj granici
Kotlujevac je jedna od gradskih opština Zaječara i ima oko 18.000 stanovnika. Čine je nekoliko urbanih gradskih četvrti, kao što su:Ključ 1,2,3 i 4, zatim Živinarnik, Beli Breg, Zvezdanska krivina.
Najstariji poznati stanovnici ovih krajeva bili su Tribali, posle njih na ovom području se spominju Mezi, u dolini Timoka pominju se još i Timahi, ali se o njima sem njihovog imena ništa ne zna. Naseljeni Sloveni u ove krajeve nazvali su se Timočani, a prve direktne vesti o Timočanima odnose se na 818. godine, kada se oni već smatraju formiranom slovenskom grupom, te iste godine oni su se odmetnuli od Bugara. Zaječar se prvi put spominje 1466. godine u turskom tefteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka, a od XVI - XVIII veka ima malo podataka o naselju. 1806. godine stvoreni su povoljni uslovi za dizanje ustanka u ovim krajevima Karađorđe je odobrio hajduk Veljku Petroviću, knezu Milisavu i popu Radosavu da sa Timočanima i Crnorečanima dižu ustanak i posle niza uspešnih bojeva najveći deo Krajine i Zaječara je oslobođen. Kriza i propast Prvog srpskog ustanka imali su teške posledice i u ovim krajevima. 1833. godine ovaj kraj je konačno oslobođen i pripojen Srbiji. Naziv je najverovatnije turskoga porekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka u godinama kriznim po srpsku despotovinu. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palate iz IV pre nove ere, Felix Romuliana (Gamzigrad), koja je priznata kao svetska kulturna baština pod zaštitom UNESKO-a.
Religija
Zaječar je sedište Eparhije Timočke Srpske pravoslavne crkve, koja se prostire na celokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga, na čelu Eparhije je NJegovo Preosveštenstvo Episkop Timočki G. Ilarion. Grad ima saborni hram posvećen Roždestva Presvete Bogorodice, ceneći značaj i ulogu Crkve u ovim krajevima knez Miloš Obrenović je odlučio da se osnuje nova timočka episkopija i da se u Zaječaru podigne nova crkva, gradnja je počela u proleće 1834. godine a završena oktobra meseca iste godine. Danas je u izgradnji novi hram u naselju Kotlujevac. U ataru naselja Selačka postoji Manastir Suvodol, kao i Manastir Svetog Petra i Pavla u Grlištu.
Zalet
Zalet je festival savremene umetnosti koji se svake godine, počevši od 2005. godine. održava tokom leta. Zalet je nastao iz potrebe da se iniciraju, organizuju i održavaju kulturna događanja, afirmišu stvaraoci i da se posreduje u prenošenju raznorodnih umetničkih izraza i tendencija.
Gitarijada
Gitarijada je letnji muzički festival, orijentisan prvenstveno na rok muziku, koji se održava jednom godišnje. Program festivala se sastoji iz takmičenja demo bendova i revijalnih nastupa poznatijih grupa. Organizatori Gitarijade tvrde da je ona najveći festival mladih i neafirmisanih bendova u jugoistočnoj Evropi.
U naselju Zaječar živi 32337 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (39,3 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 13733 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,88. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
Ovaj dio članka je u začetku. Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.
Znamenite ličnosti
Galerije, car iz doba poznog Rimskog carstva, umro i sahranjen u blizini Zaječara (Gamzigrad).
Veljko Petrović, poznatiji kao hajduk Veljko, ustanički vođa, jedan od najslavnijih vojvoda iz Prvog srpskog ustanka.
Milutin Petrović, vojvoda krajinske nahije i brat Hajduk Veljka Petrovića.
Adam Bogosavljević, borac za socijalnu pravdu, demokratiju i seljačka prava jedan od osnivača narodnjačkog radikalizma u Srbiji.
Svetozar Marković, radikalni socijalista istaknuti agent - korespondent prve Internacionale za Srbiju, osnivač radikalnog socijalističkog pokreta u Srbiji.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Zaječar, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.