Veznik ili konjunkcija (lat.
Službu veznika mogu imati i prilozi: gdje, kuda, kamo, odakle, kada, otkad, otkako, kako, dokle, pošto, samo, dakle, već...
Pogrešno je koristiti dva veznika koja imaju jednako značenje, primjerice:
Veznici no i međutim imaju isto značenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.
Veznici čak i štoviše također imaju jednako značenje te je zalihosno navoditi ih oboje.
Veznici zato što i jer imaju isto značenje, nepravilno je stvarati nov i suvišan skup riječi.
Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no to je češće u književnoumjetničkom diskurzu. U pravilu kod sastavnih i rastavnih rečenica ne dolaze zarezi, ali ako se nešto želi istaknuti ili se pak nabraja, zarezi su poželjni.
Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost. Zarez se ne stavlja kod:
Veznici koji dolaze u paru nazivaju se veznički parovi. Primjeri su:
vrste riječi |
imenica | zamjenica | pridjev | broj | glagol | prilog | prijedlog | veznik | čestica | uzvik |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Veznik, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.