Astana je od 1994.
glavni grad Kazahstana od 510.533 stanovnika, prije tog perioda to je bio puno veća i starija Alma Ata (Almati). U svojoj nevelikoj historiji Astana je često mijenjala ime. Osnovana je 1824. kao Akmolinsk, pa se od 1961. do 1992. zvala Celinograd, a od 1992. do 1998. Akmola da bi ime Astana (što znači prijestolnica na kazaškom) dobila 1998. Ime je nanovo promijenjeno u ožujku 2019. godine, kada je nazvan Nursultan (ili Nur-Sultan) u čast bivšeg kazahstanskog predsjednika, Nursultana Nazarbajeva. To je ime ostalo do ustavnih promjena u rujnu 2022. godine, kada je ponovno vraćeno ime Astana.
Astana Астана | |
---|---|
Centar Astane | |
Koordinate: 51°10′N 71°26′E / 51.167°N 71.433°E | |
Država | Kazahstan |
Površina | |
- Ukupna | 722 km² |
Visina | 347 |
Stanovništvo (2004.) | |
- Grad | 510 533 |
Vremenska zona | UTC+6 (UTC) |
Službene stranice www.astana.kz | |
Karta | |
Nursultan leži na obalama rijeke Išim, u sredini sjevernog Kazahstana, na raskršću Transkazahstanske i Južno sibirske željeznice.
Nursultan je osnovan 1824. kao baza ruske vojske, a 1868. postao je administrativni centar za taj kraj. Kad je 1939. broj stanovnika narastao na 33.000 grad je postao centar oblasti. Uloga grada narasla je sredinom 1950-ih za sovjetske kampanje naseljavanja djevičanskih, nenaseljenih krajeva. Tad je grad prezvan 1961. u Celinograd a postao je administrativni centar čitavog kraja (regije) u koji su ušle pet sjevernih oblasti tadašnje Kazaške SSR. Grad se u to vrijeme ubrzano razvio, pa su tad osnovani i brojni fakulteti (medicinski, građevinski, agronomski, pedagoški) i naučno istraživalački instituti.
Nakon stjecanja nezavisnosti 1992. prvi korak nove vlasti bila je promjena imena, pa je grad prezvan u Akmola što je na kazaškom znači Bijeli grob, da bi već 1994. odlučili preseliti u Akmolu sve vladine ustanove (taj proces dovršen je 1997).
Kontraverzni kazaški predsjednik Nursultan Nazarbajev potrošio je brdo novca (koji dolazi od nafte), angažirajući najpoznatije i najskuplje svjetske arhitekte na izgradnji nove prijestolnice, koju već zovu srednjoazijski Dubai. Japanski arhitekt Kurokawa Kisho radio je na urbanizmu i podigao brojne vladine palače od stakla i betona, između ostalog i Palaču vlade. Slavni britanski arhitekt Norman Foster projektirao je Palaču mira i suranje, piramidu od stakla i čelika visoku 62 metra, u kojoj je smještena opera i biblioteka.
Nursultan je prije i iznad svega grad administracije, koji ima i nešto industrije razvijene još za Sovjetskog saveza. To su tvornice željezničkih vagona i opreme, i tvornica poljodrivrednih strojeva. Nursultan je dobro povezan željeznicom sa svim važnijim gradovima u zemlji i Rusiji. Grad ima i veliki međunarodni aerodrom (IATA kod: TSE, ICAO kod: UACC) koji je projektirao Kurokawa Kisho, sa vezama prema svim važnijim svjetskim aerodromima.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Astana, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.