Memorijalni Kompleks Tjentište

Nalazi se u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska.

Peta neprijateljska ofanziva (ili Bitka na Sutjesci) bila je prelomna bitka Narodnooslobodičake borbe. Odvijala se od 27. maja do 15. juna 1943. Cilj partizana je bio probijanje Sile osovine obruča, za što je palo preko 7000 partizana, među kojima preko 750 žena.

 

Nakon drugog svjetskog rata, prostor Sutjeske je proglašen za Nacionalni park Sutjeska i pretvoren u jedinstven memorijalni centar.

Prvo je 1958. godine sagradjena Spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske. Iznad nje podignut je 1971 veličanstven spomenik koji simbolizuje proboj iz okruženja, djelo vajara Miodraga Živkovića. Zatim je 1975 podignuta Spomen-kuća Bitke na Sutjesci, koju je, po ideji dr Dušana Plenče, projektovao arhitekta Ranko Radović. Prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića Spomen-kuću su uredili Hegedušićevi saradnici, akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.

Podignuti su i spomen-muzej, veliki omladinski centar, hoteli, gostinska kuća i 79 spomen obilježja, počev od spomenika Savi Kovačeviću na Milinkladama, Nuriji Pozdercu na Dragoš - Sedlu, Veselinu Masleši, na Ljubinom Grobu, Borovnu, Ozrenu, Donjim Barama i drugima. Ubrzo je Tjentište na Sutjesci izraslo u savremeno stjecište grupa i individualnih posjetilaca koji su putovali SFRJ.

Projekat je koštao 11.3 miliona dinara (666.000 US dolara) in 1971, što iznosi oko 4,2 miliona US dolara u 2019. god.

U toku rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 Spomen kuća je demolirana, a Hegedušićevo stvaralaštvo mitraljirano i unakaženo. Jedino je to pogromaštvo nadživio gorostasni spomenik samo zato što je u trenutku rušilaštva osionom starješini nedostajalo 1.000 kg eksploziva da ga digne u vazduh.

 

Spomenik je remek djelo jugoslavenske socijalističke spomeničke umjetnosti, monumentalni rad kipara Miodraga Živkovića i saradnika, arhitekta Ranka Radovića. Podignut je 1971. god, a izgradnja je trajala 2 godine. Spomenik se sastoji od dvije simetrično postavljene kamene gromade (dva betonska krila), razuđene strukture, visine 19 metara i širine 25 metara, koje se fantastično uklapaju u prirodni krajolik. Između krila se nalazi prodor oblikovan borcima i kolonama u pokretu. Iza spomeničkog prodora nalazi se "Plato brigada" sa kamenim trakama na kojima su upisani nazivi jedinica. Spomenik je izveden od bijelog betona. Spomenik je otkrio predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Statiku i konstrukciju uradio je Ðorde Zloković sa saradnikom Ladislavom Feketom.

U februaru 2018 došlo je do urušavanja dijela brežuljka na kojem je spomenik. Zbog daljnjeg djelovanja geoloških i hidroloških uticaja prijetila je opasnost i za rušenje spomenika. Mnoge organizacije i vlade u susjedstvu i u Evropi, ponudile su pomoć i već krajem 2018. god brežuljak je saniran i doveden u prvobitno stanje.