Špargla

Asparagus officinalis, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice špargla (Asparagaceae).

Asparagus officinalis
Divlja špargla u Austriji
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Red:	Asparagales
Porodica:	Asparagaceae
Rod:	Asparagus
Vrsta:	A. officinalis
Dvojni naziv
Asparagus officinalis L.

Špargle su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju Energetska vrijednost stotinu grama špargla iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93%), a 1,7% otpada na bjelančevine, 2,6% ugljikohidrate i 0,7 % masti. Špargle su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, kalcija, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparglama, jer je biljka špargle bogata tim sastojkom.

U sto grama špargla ima samo 35 kalorija. Divlje su špargle pomalo gorke, a za tu su gorčinu 'zaslužni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

Koristi se kao začin i kao dodatak jelu. Može se jesti i sirova,kao salata. Uzgajali su je još stari Egipćani, Grci i Rimljani, U uzgoju osim zelene biljke uzgaja se i zagrtanjem dobivena bijela forma izdanaka.

Špargla je prisutna u primorskim jadranskim regijama. Ljekovita špargla voli pjeskovito tlo, tako da je ima uz rijeke, primjerice uz Savu oko Zagreba. Prema nekim starijim knjigama dosta je špargla raslo i u okolici Siska.

• Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

• PFAF database Asparagus officinalis