Programska Podrška

soft znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje (eng. hardware). Termin "softver" (eng. software) prvi je rabio John W. Tukey 1957. godine.

Algoritam za ono što se smatra prvim softverom napisala je Ada Lovelace u 19. stoljeću za nadolazeći analitički stroj. Izradila je dokaz koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve. Poradi dokaza i algoritma ona se smatra prvim računalskim programerom.

Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja današnjih suvremenih računala, predložio je Alan Turing u svom eseju iz 1935. On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem (O računalskim brojevima, uz primjenu na Entscheidungsproblem – problem odluke).

To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja računalne nauke i softverskog inženjerstva. Računalstvo je teorijska doktrina o računalima i softveru, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera.

Prije 1946. softver još nije bio program spremljen u memoriji digitalnih računara kao što je danas ustaljeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili ponovno programirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom aspektu zabilježena je u kolovozu 1953. u radu Richarda R. Carharta.

• sistemski softver su programi bitni za rad strojevine računala i pomažu u njegovu radu. Sistemski softver obuhvaća operacijski sustav, pogonitelje (pokretače) uređaja (device drivers), dijagnostički softver, izbornik, itd
• aplikacijski softver su programi koji izvršavaju po jednu ili više uskih zadaća. Tipične aplikacije su na primjer; baza podataka, računalna igra, obrazovni softver, itd.
• programski softver su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja programa: obrađivač teksta, programi prevoditelji, ...

• interpretirani kod
• prevedeni kompajlirani kod

Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli inačicu 1.0. Također se događa da se neki brojevi preskoče.

Kad se radi o softveru otvorenog koda, često su publici dostupne razne inačice dotičnog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili čak i više dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inačica, te beta inačica (program koji još nije prošao testiranje, no možete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ako dođe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im način pomoći u izradi boljeg programa).

• MediaWiki