Imnu Munegascu

Ř'imnu munegascu o inu munegascu (ün françese: Hymne monégasqu; ün lìguřu: Inno monegasco), ciamàu tambèn A Marcia de Mùnegu (ün françese: La Marche de Monaco; ün ligüřu: A marcia de Mónego), Ària Naçiunale de Mùnegu (ün françese: Air national de Monaco; ün liguřu: Âia naçionale de Mónego) o Marcia Naçiunale d'i Lealisti (ün françese: Marche Nationale des Loyalistes; ün liguřu: Marcia Naçionale di Lealisti), ë ř'imnu naçiunale d'u Prinçipatu de Mùnegu.

MC
Achësta pa̍gina e̍ scrita ün lenga munegasca
Imnu Munegascu
Imnu munegascu
Imnu Munegascu
Testu Luì Notari (testu munegascu)
Müsica Charles Albrecht (1896)
Adutàu 1848

Scritu ünt'u XIXeme sèculu da Teufilu Bellando Castru e pœi mudificàu da ciü artisti, ë de facto u sulu imnu naçiunale au mundu ünt'üna variante d'a lengua ligüřa.

Storia

Ř'immu munegascu ë stau creau ünt'u XIX seculu, ünt' üna marria passa per u Prinçipatu: cun d'e ünsürreçiuns i territori d'a naçiun s'eru redüì e u Principatu era diventau ün prutetturatu prima d'u Regnu de Sardegna, pœi d'a Fransa.

A prima persuna a pensà ün imnu per Mùnegu ë stau u notaru Teufilu Bellando Castru, ch’à cumposau ün cantu patriòticu ün lenga françese pè i suvrài d’u Principatu ünt’u 1845, cuma reaçiun a d'i canti suvversivi che gh'eru ün acheli ani. Ünt’u 1848, dopu iesse stau miyuràu dau cumpusitù Castil-Blaze, u cantu ë stau adutau da Gardia Naçiunale creà da Carlu IIIsu, devegnendu a Marcia Naçiunale d'i Lealisti.

U principu Carlu, ani dopu, à vusciüu ün imnu naçiunale per u Principatu e u cantu d'u Castru e Castil-Blaze ë stau adatàu da Carlu Albrecht: achëstu à fàu a soa prima urchestraçiun pè pianu, pübricà d'u 1896 a Parigi cuma Air National de Monaco (Aria Naçiunale de Mùnegu) e a Niça r'anu dopu cuma Hymne National de Monaco. Autre mudificaçiui à 'ra müsica sun stae fae da François Bellini (cun ün nœvu arrangiamentu) e Léon Jehin (cun üna redüçiun d'a cumpusiçiun, giüdicà lunga).

Ë parole de r'imnu sun sempre stae ün françese fin au 1931, qandu u pueta Luì Notari à scritu ün testu ün lenga munegasca.

Testu

Ün primu testu per r’imnu munegascu ë stau scritu da Bellando Castro ün françese d'u 1845 e è rimastu u meme pe scaiji ün seculu. Üntu 1931 Luì Notari à scritu ün testu noevu, ütilizandu a lenga munegasca; achëstu però ë stau ritenüu difìcile e lungu e ë stà resa obligatoria üna versiun ciü curta.

Ancœi nu esiste üna versiun ufiçiale de r'imnu ün genuese. Üna tradüçiun puètica ë stà fà da u grupu lìguru Buio Pesto è presentà ünt'u 2013 a Muntecarlu.

Testu currente

Munegascu
AFI
Françese
Genuese

Despoei tugiù, sciü d'u nostru paise
Se ride au ventu, u meme pavayùn
Despoei tugiù a cuřù russa e gianca
E stà ř'emblèma d'a nostra libertà
Grandi e piciui, ř'an tugiù respetà

Amu ch'üna tradiçiun,
Amu ch'üna religiun,
Amu avüu per u nostru unù
I meme Principi tugiù
E ren nun ne scangerà
Tantu ch'u suriyu lüjerà;
Diu sempre n'agiüterà
E ren nun ne scangerà

[ˈdespej tuˈdʒu ʃy duˈnɔstru paˈise]
[se ˈride aw ventu uˈmeme pavaˈjun]
[ˈdespej tuˈdʒu akuˈʁu ˈrussae dʒaŋka]
[e sta ʁenblema da nɔstra liberˈta]
[ˈgrandje pitˈtʃuj lan tuˈdʒu respeˈta]

[amu ˈkyna tradiˈsjun]
[amu ˈkyna reliˈdʒun]
[amwaˈvyw peru ˈnɔstru uˈnu]
[i ˈmeme ˈprintʃipi tuˈdʒu]
[e ʁen nun ne skandʒeˈra]
[tantu ku suˈriju lyʒeˈra]
[diw senpre nadʒyteˈra]
[e ʁen nun ne skandʒeˈra]

Depuis toujours, sur notre pays,
Le même drapeau est déployé au vent,
Depuis toujours les couleurs rouge et blanc
Sont le symbole de notre liberté
Grands et petits les ont toujours respectées

Nous avons perpétué les mêmes traditions;
Nous célébrons la même religion;
Nous avons l'honneur
D'avoir toujours eu les mêmes Princes
Et rien ne changera jamais
Tant que le soleil brillera
Dieu toujours nous aidera
Et rien ne changera jamais

De lóngo, in sciô nòstro pàize
A rîe a-o vénto a mæxima bandêa
De lóngo i coî rósso e giànco
Són stæti l'enblêma da nòstra libertæ
Gréndi e picìn l'àn sénpre rispetæ

Émmo chi 'na tradiçión,
Émmo chi 'na religión,
Émmo avûo pò-u nòstro önô
De lóngo i mæximi Prìnçipi
E nìnte no ne cangiâ
Tànto ch'o sô o briliâ;
Dîo sénpre n'agiutiâ
E nìnte no ne cangiâ.

Testu cumpletu (1928)

Munegascu Françese Genuese

Riternelu:
Despoei tugiù sciü d'u nostru paise
Se ride au ventu, u meme pavayùn
Despoei tugiù a curù russa e gianca
E stà l'emblema, d'a nostra libertà
Grandi e i piciui, l'an sempre respetà

Oila cü ne toca!
Oila cü ne garda!
Fo che cadün sace ben aiçó d'aiçì:

Riturnelu

Amu avü sempre r'a meme tradiçiùn;
Amu avü sempre r'a meme religiùn;
Amu avüu per u nostru unù
I meme Prìncipi tugiù
E düsciün nun pura ne fa scangià
Tantu ch'au celu, u suriyu lüjerà;
Diu n'agiüterà
E mai düsciün nun pura ne fa scangià
düsciün.

Nun sëmu pa gaire,
Ma defendëmu tüti a nostra tradiçiun;
Nun sëmu pa forti,
Ma se Diu voe n'agiüterà!

Oila cü ne toca!
Oila cü ne garda!
Fo che cadün sace ben ailo d'ailì:

Riturnelu

Refrain :
Depuis toujours, le même pavillon
Flotte joyeusement au vent de notre pays
Depuis toujours les couleurs rouge et blanche
Constituent le symbole de notre liberté
Grands et petits l'ont toujours respecté!

Ohé, vous qui nous voisinez!
Ohé, vous qui nous regardez!
Il importe que chacun retienne bien ceci:

Refrain

Nous avons perpétué les mêmes traditions;
Nous célébrons la même religion;
Nous avons l'honneur
D'avoir toujours eu les mêmes Princes
Et personne ne pourra nous faire changer
tant que le soleil brillera dans le ciel;
Dieu nous aidera
Et jamais personne ne pourra nous faire changer
Personne.

Nous ne sommes pas bien nombreux,
Mais nous veillons tous à la défense de notre identité;
Nous ne sommes pas très puissants,
Mais, s'il le veut, Dieu nous aidera!

Ohé, vous qui nous voisinez!
Ohé, vous qui nous regardez!
Il importe que chacun prenne bien conscience de cela!

Refrain

Ritornéllo :
De lóngo, in sciô nòstro pàize
A rîe a-o vénto a mæxima bandêa
De lóngo i coî rósso e giànco
Són stæti l'enblêma da nòstra libertæ
Gréndi e picìn l'àn sénpre rispetæ

Sciàlla, chi ne sêi vixìn!
Sciàlla, chi ne amiæ!
Bezéugna che ciaschedùn o sàcce bén ste cöse chi:

Ritornéllo :

Émmo de lóngo avûo a mæxima tradiçión;
Émmo de lóngo avûo a mæxima religión;
Émmo avûo pò-u nòstro önô
De lóngo i mæximi Prìnçipi
E no gh'é bàrba d'òmmo chi ne pòsse fâ cangiâ
Fintànto che into çê o sô o briliâ;
Dîo n'agiutiâ
E mâi nisciun ne poriâ fâ cangiâ
Nisciùn.

No sémmo goæi numerôxi,
Ma defendémmo tùtti a nòstra tradiçión;
No sémmo goæi fòrti,
Ma, sò-u veu, o Segnô n'agiutiâ!

Sciàlla, chi ne sêi vixìn!
Sciàlla, chi ne amiæ!
Bezéugna che ciaschedùn o sàcce bén quélle cöse lîe:

Ritornéllo :

Testu de Bellando Castru

Munegascu Françese Genuese

Prinçipato de Mùnegu, mè' patria,
Ô! Cuma Diu ë prodigu per te.
Çel tugiù limpidu, rive tugiù sciuřìe
U teo Suvran ë ciü prediletu d'ün Re.

Fieri camerati d'a Gardia Çìvica,
Respetëmu tüti a vuje d'u Cumandante.
Seguëmmu tugiù u nòstru anticu pavayun.
U tambur picchia, andëmu tütti 'n avanti.

Sci, Mùnegu à avüu tugiù d'i bravi,
Nui sëmu tüti i soi degni discendenti.
Ün nüsciün tempu sëmu stài pa scciavi
E, larga a nui, regnavan i tiràni
 
U nume d’u Prinçipe cin de clemença
Sega repetüu pè mille e mile canti.
Nui muriëmu tüti per a sòa defesa
Ma, dopu de nui, cumbatiàn i nostri fiyœi

Principauté Monaco ma patrie,
Oh! Combien Dieu est prodigue pour toi.
Ciel toujours pur, rives toujours fleuries,
Ton Souverain est plus aimé qu'un Roi.

Fiers Compagnons de la Garde Civique,
Respectons tous la voix du Commandant.
Suivons toujours notre bannière antique.
Le tambour bat, marchons tous en avant.

Oui, Monaco connut toujours des braves,
Nous sommes tous leurs dignes descendants.
En aucun temps nous ne fûmes esclaves.
Et loin de nous, régnèrent les tyrans.

Que le nom d'un Prince plein de clémence,
Soit répété par mille et mille chants.
Nous mourrons tous pour sa propre défense,
Mais après nous, combattront nos enfants

Prinçipâto de Mónego, mæ pâtria,
Ö, cómme Dîo o l'é larghê pe ti!
Çê de lóngo ciæo, rîve de lóngo scioîe
O tò Sovràn o l'é ciù predilètto de 'n Rè.

Fêi camiàddi da Goàrdia Cìvica,
Respetémmo tùtti a vôxe do Comandànte.
Segoiêmo de lóngo a nòstra antîga bandêa.
O tanbûo o bàtte, marcémmo tùtti avànti.

Scîe, Mónego o l'à de lóngo avûo di coragiôxi,
Niâtri sémmo tùtti i sò dégni discendénti.
In nisciùn ténpo sémmo stæti scciâvi.
E, lónxi de niâtri, regnâvan i tirànni.

Chò-u nómme de 'n Prìnçipe pìn de cleménsa
O ségge ripetûo pe mìlle e mìlle cànti.
Niâtri moiêmo tùtti pi-â sò diféiza
Ma, depoî niâtri, conbatiàn i nòstri fìggi.

Bibliugrafia

  • Aiçó aiçì – Chants Monégasques

Note

Autri prugeti

Vi̍nculi esterni

Imnu Munegascu 
Wikimedàggia
Quésta a l'é 'na vôxe in vedrìnn-a, identificâ cómme unn-a de mêgio vôxe creæ da-a comunitæ.
A l'é stæta riconosciûa coscì o giórno — vànni a-a segnalaçión.
Naturalménte tùtte e modìfiche ò sugeriménti pe megioâ o travàggio són bén acetæ.

Riconosciménti de qualitæ

Tags:

Imnu Munegascu StoriaImnu Munegascu TestuImnu Munegascu BibliugrafiaImnu Munegascu NoteImnu Munegascu Autri prugetiImnu Munegascu Vi̍nculi esterniImnu MunegascuLengoa ligureLengua françèisePrinçipatu de Munegu

🔥 Trending searches on Wiki Lìgure:

SaffoLengua tamilBibbiaAristotele57 a.C.Françesco Maia BarboLiguri AntighiStoccolmaPraga1448Màppa zenéizeVenardìPariggiDubaiEnéideTeoria elioçentricaPoæZûgno1872ArmeniaIV secoloFöa do BestentoZimbabweVitöia d'InghiltæraStaçión de AràsceValle d'AostaVillanövaBelgioO Scheuggio Campann-aPagina prinçipâXinjiangMarco PoloAlcooliGallesUspiâ de San RoccoMogadiscioKirghizistan1990Regno UnïoIslamiximo7 mazzoMonsaTurénte NêvaRespiaçion1904NATOZheng HeAndeInternetLéngoa italiànn-a31 marsoCineLengua giavaneiseMendelevioIsoe SvalbardLombardïaDohaOregonOsmioZamane ZiouaneLengua cineiseCaistriaEugenio MontaleÀlbo d'öo do canpionòu italiàn de balónMetanoGranMassachusetts🡆 More