Somalija

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao Rog Afrike na obali Indijskog oceana.

Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti.

Somalija
Soomaaliya
Somalija Somalija
Zastava Grb
Geslonema
Državna himna: "Nacionalna himna Somalije"
Glavni gradMogadishu
Službeni jezici somalijski
Vođe
 -  Predsjednik1 Abdullahi Yusuf Ahmed
Uspostava Od Ujedinjenog Kraljevstva i Italije 1.7. 1960.
Površina
 -  Ukupno 637,657 km2 (41.)
 -  Voda (%) 1,6
Stanovništvo
 -  Popis iz 2005  8.591.629 (87.)
 -  Gustoća 13/km2
Valuta somalijski šiling
Vremenska zona +3
Pozivni broj 252
Web domena .so
1 službena vlada, ne kontrolira teritorij Somalije
2izvan upotrebe
Somalija

Zemljopis

Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m, a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Juba i Shebelle izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.

Klima je obilježena visokim temperaturama tijekom cijele godine, sezonskim monsunima i nepravilnom raspodjelom oborina s čestim razdobljima suša. Srednji dnevni temperaturni maksimum je od 30 do 40 °C, osim na uzvisinama i duž istočne obale. Srednji dnevni minimum kreće se između 15 i 30 °C.

Povijest

Područje današnje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno između Velike Britanije koja je držala sjeverni dio, i Italije u čijem je posjedu bio ostatak. Britanski je Somaliland postao neovisan 2. lipnja 1960., a 1. srpnja oba su dijela ujedinjena u neovisnu Somaliju.

Prve godine nakon neovisnosti obilježila je borba za ujedinjenje područja naseljenih somalijskom manjinom u susjednoj Keniji i Etiopiji s maticom što je dovelo do pogoršanja odnosa sa susjedima i zemljama Zapada te približavanja Sovjetskom Savezu. Nakon kaotičnih izbora 1969. i političke krize koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo general Maxamed Siyaad Barre. On je proklamirao politiku "znanstvenog socijalizma" i osnažio veze sa Sovjetima i arapskim zemljama. Sovjetska podrška njegovom ekspanzionizmu opala je nakon dolaska na vlast socijalista Mengistua u Etiopiji tako da je ova 1978. povratila sve izgubljene teritorije.

Uskoro se Somalija našla na udaru pobunjeničkih grupa s bazama u Etiopiji, a 1988., nakon potpisivanja dogovora prema kojem su se somalijski susjedi obvezali na prekid pomoći pobunjenicima, oni su se preselili u samu Somaliju i tamo započeli građanski rat koji, s manjim prekidima, traje do danas. Godine 1991. sjeverni je dio, bivši britanski Somaliland, proglasio neovisnost uspijevajući, iako međunarodno nepriznat, očuvati relativnu stabilnost. Ostatak Somalije potonuo je u kaos i borbe pojedinih dobro naoružanih klanova i vojnih vođa. Američke i europske mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrživo velikih gubitaka morale povući. Pokušaji osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha.

Krajem 2006. je, reagirajući na uspon Unije islamskih sudova, i podržavajući tzv. prijelaznu vladu, Etiopija izvršila invaziju na južni dio zemlje.

Stanovništvo

Za afričku zemlju Somalija je neuobičajeno etnički homogena; čak 85% stanovništva čine etnički Somalijci koji su, međutim, podijeljeni u mnoge klanove, povijesno sukobljene oko oskudnih prirodnih resursa. Gotovo svi stanovnici po vjeroispovijesti su muslimani. Osim službenog somalijskog, u upotrebi su i arapski, engleski i talijanski jezik.

Gospodarstvo

Zbog potpunog nedostatka državne kontrole somalijsko je gospodarstvo jedno od najliberalnijih na svijetu; ipak, Somalija je jedna od najsiromašnijih svjetskih zemalja: socijalni, zdravstveni i obrazovni sustav gotovo da i ne postoje. Većina stanovnika bavi se nomadskim stočarstvom. Zanimljivo je da Somalija zbog odsutnosti državne regulative ima jedan od najpropulzivnijih telekomunikacijskih sektora u regiji. Od valuta, najviše se koristi američki dolar. Nema središnje nacionalne banke pa neke tvrtke i vlastodršci tiskaju vlastiti novac. Značajan izvor prihoda Somalijaca predstavljaju i doznake mnogobrojne dijaspore.

BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

V. također

Tags:

Somalija ZemljopisSomalija PovijestSomalija StanovništvoSomalija GospodarstvoSomalija V. takođerSomalijaAfrikaDžibutiEtiopijaIndijski oceanKenija

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

SlovenijaDrugi Hristov dolazakHemolizaBitka na SutjesciKikindaSava SavanovićPankreasIda PresterMotor s unutrašnjim sagorijevanjemPopis pjevačica narodnih pjesamaSerie AJesenFizička veličinaKronova bolestAleksandar ObrenovićPavle KarađorđevićKošarkaRepublika Srpska KrajinaRuterFlegmonaSaharozaAlbanijaZgrušavanje krviBella ciaoŽivotinjeJužna AmerikaFiziološki rastvorRealizamEnzimBik (znak)Mentalni poremećajEmir KusturicaLavirint (film)HidroelektranaMiloš ŽutićWolfgang Amadeus MozartBranko ĆopićDiklofenakSadizam99 Allahovih imenaDragan ZarićEgipatske piramideTarzan XPetougaoBakterijaJonska vezaOsmansko CarstvoJagodinaOrlovi rano leteObični zecSokratFaktura (račun)NATO-ovo bombardovanje SR JugoslavijeGenetski modifikovana hranaGlagoljicaKoštana sržUgaoAudi A4Opština PećinciLuka ModrićTilidinVukašin MrnjavčevićDigestivni traktMagnetno poljeIzraelsko-palestinski sukobSedam neprijateljskih ofanzivaHijerarhija anđelaBoris MalagurskiLucija ŠerbedžijaNovi BeogradBosanske piramideSvjetska čudaRakunUzbekistanAvangardaGljivaSpisak praznika Srpske pravoslavne crkve🡆 More