Latinski Jezik

Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak današnjih romanskih jezika.

Službeni je jezik Katoličke Crkve.

Latinski jezik
lingua Latina
Države Latinski Jezik Vatikan
Regije Apeninski poluotok, Europa
Govornici † mrtav jezik
Razredba indoeuropski
 italski
  latinsko-faliskički
   latinski
Službeni status
Služben u Latinski Jezik Vatikan (za službene svrhe)
Ustanova Opus Fundatum Latinitas
Jezični kôd
ISO 639-1 la
ISO 639-2 lat
ISO 639-3 ltn
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Premda je sve do 19. stoljeća književni latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama, s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači kako nema izvornih govornika. No, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti, danas se smatra važnim svjetskim jezikom.

Latinski jezik rabi se od srednjega vijeka i danas u Katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti, kulturi i književnosti. Najdublje je od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od starogrčkoga koji u Europi poslije antike, osobito u Zapadnoj Europi, nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.

Povijest

Latinski Jezik 
Lapis Satricanus

Izvorno je latinski jezik pokrajine Lacija i grada Rima pa je stoga imao malu dijalektalnu raznolikost.

Najstariji natpis na latinskome datira se u 7. stoljeće prije Krista: Fibula Praenestina (Fibula iz Preneste). Iako je tekst na njoj autentičan arhaičan latinski, sama je fibula vrlo vjerojatno krivotvorina. Stoga se kao pravi najstariji natpis ipak uzima Duenosov natpis iz 7. ili 6. stoljeća prije Krista urezan na posudi za piće. Taj je magijski tekst teško odgonetnuti.

Jako je loše očuvan Lapis Niger (Natpis s Foruma, Crni kamen) iz otprilike 550. godine pr. Kr. Natpis iz Lavinija jest brončana pločica iz 500-ih godina. U temeljima hrama u Satriku (30 kilometara od Rima) nađen je Lapis Satricanus iz 6. stoljeća prije Krista.

Kasnijim prepisivanjem iskrivljeni su Carmen Arvale i Carmen Saliare te Leges XII tabularum (Zakonik dvanaest ploča) iz 5./4. stoljeća.

Latinski Jezik 
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku

Prva rimska širenja obuhvatila su Apeninski poluotok gdje je latinski istisnuo lokalne idiome i jezike: već oko 100. godine prije Krista gotovo čitava Italija govori latinski. Kako se od 2. stoljeća rimska vlast počela širiti po čitavom Sredozemlju, tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne Italije i prerastao u svjetski jezik.

Književni, klasični latinski nije odgovarao govorenomu jeziku ljudi: vulgarnomu latinskom koji je bio kolokvijalni jezik stanovništva, korišten u svakodnevnomu životu. Upravo je ta varijanta predak romanskih jezika.

U razvoju latinskoga jezika odsudnu su ulogu odigrali prvi rimski književnici, ugledajući se na starogrčki jezik, mijenjali i prilagođavali književnomu i filozofskomu izričaju.

Na hrvatskomu području

Latinski jezik je u mnogočemu odredio kulturološki smjer hrvatske povijesti.

Latinskim jezikom napisani su gotovo svi hrvatski povijesni državno-pravni dokumenti, listine i spomenici na kojima se temelji neprekinuta državnost Hrvatske od 9. stoljeća do danas. Latinskim jezikom Hrvati su se često uspješno suprotstavljali dugotrajnim nasrtajima germanizacije i mađarizacije. Latinski je bio službeni jezik Hrvatskoga sabora.

Povezani članci

Izvori

Vanjske poveznice

Latinski Jezik 
Logotip Wikiknjiga
Wikiknjige imaju gradivo o temi Latinski jezik
Nedovršeni članak Latinski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Tags:

Latinski Jezik PovijestLatinski Jezik Na hrvatskomu područjuLatinski Jezik Povezani članciLatinski Jezik IzvoriLatinski Jezik Vanjske povezniceLatinski JezikItalski jeziciIzumiranje jezikaKatolička CrkvaRomanski jeziciSlužbeni jezikiso639-3:lat

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

AustrijaHrvatska povijestJadrolinija24sataMarija MagdalenaGoran MilićDar mar (televizijska serija)Zeusov kip u OlimpijiŠehadetEuroDiego MaradonaŠiroki BrijegRačunaloKinaArtemidin hram u EfezuEuropaDavor BožinovićPravoslavljeVeliki petakAzijaProtestantizamUhvati me ako možeš (2002.)TestosteronAustralijaMožemo!Stilske figureBurj KhalifaSplitsko-dalmatinska županijaTiho OrlićRanko MarinkovićSimpatikusMagazin (sastav)LondonPjesničke slikeSvetovitGmailMeđugorjeTomislavgradUgljikov(IV) oksidWilliam ShakespeareFilipiniEstadio BalaídosJosif StaljinJablanacRegistracijske oznake za cestovna vozila u NjemačkojVečernji listFinancijska agencijaHrvatsko zagorjeIndonezijaIvan BudinčevićRadiotelevizija SrbijeMona LisaTenerifeJetraPortugalJosip ManolićIgra lignjeFranjo MajetićBruto domaći proizvodLionel MessiAbdestMirko FilipovićPulaMilan MandarićIvo AndrićHladni ratMarko MarulićGrčkaInternetska tražilicaZemljina atmosferaKonjicDaytonski sporazumNapoleon BonaparteSueski kanalMadridIzraelDiana, princeza od WalesaPiramide u GiziMario Hezonja🡆 More