Obična Borovica

Razlikovati od pojma obična borovnica.

Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1 – 2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.

Obična borovica
Juniperus communis
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Pinophyta
Razred:	Pinopsida
Red:	Pinales
Porodica:	Cupressaceae
Rod:	Juniperus
Vrsta:	J. communis
Dvojno ime
Juniperus communis L.
Rasprostranjenost
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Narodna imena za običnu borovicu: smreka, obična borovica, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka, šmrika.

Rasprostranjenost borovice je od sjeverne Amerike, preko južnog Grenlanda, Europe, sjeverne Afrike do istočne Azije. Raste po klisurastom neplodnom tlu i bjelogoričnim i cmogoričnim šumama. Često se nalazi u velikim grupama na kamenitoj, krškoj podlozi - od primorskog područja do brdskih i planinskih predjela. Raste na sunčanim, suhim mjestima, na vapnencem bogatom tlu.

• Juniperus communis var. depressa Pursh
• Juniperus communis var. megistocarpa Fernald & H.St.John
• Juniperus communis var. nipponica (Maxim.) E.H.Wilson
• Juniperus communis var. saxatilis Pall.

• Juniperus communis Thunb.
• Juniperus communis subsp. alpina (Suter) Celak.
• Juniperus communis var. alpina Suter
• Juniperus communis var. arborea Suter
• Juniperus communis var. arborescens Gaudin
• Juniperus communis var. aurea G.Nicholson
• Juniperus communis f. aurea (G.Nicholson) Rehder
• Juniperus communis var. aureospica Rehder
• Juniperus communis f. aureospica (Rehder) O.L.Lipa
• Juniperus communis var. brevifolia Sanio
• Juniperus communis subsp. brevifolia (Sanio) Pénzes
• Juniperus communis var. canadensis (Lodd. ex Burgsd.) Loudon
• Juniperus communis var. caucasica Endl.
• Juniperus communis var. communis
• Juniperus communis var. compressa Carrière
• Juniperus communis f. compressa (Carrière) Rehder
• Juniperus communis f. crispa Browicz & Ziel.
• Juniperus communis subsp. cupressiformis Vict. & Sennen ex Pénzes
• Juniperus communis subsp. depressa (Pursh) Franco
• Juniperus communis var. erecta Pursh
• Juniperus communis var. fastigiata Parl.
• Juniperus communis var. hemisphaerica (J.Presl & C.Presl) Parl.
• Juniperus communis subsp. hemisphaerica (J.Presl & C.Presl) Nyman
• Juniperus communis var. hispanica Endl.
• Juniperus communis var. intermedia (Schur) Sanio
• Juniperus communis var. macrocarpa (Sm.) Spach
• Juniperus communis subsp. megistocarpa (Fernald & H.St.John) Silba
• Juniperus communis var. montana Aiton
• Juniperus communis var. montana Neilr.
• Juniperus communis var. nana (Willd.) Baumg.
• Juniperus communis subsp. nana Syme
• Juniperus communis var. nana (Willd.) Loudon
• Juniperus communis var. oblonga Loudon
• Juniperus communis var. oblonga-pendula Loudon
• Juniperus communis f. oblonga-pendula (Loudon) Beissn.
• Juniperus communis subsp. pannonica Pénzes
• Juniperus communis var. pendens Sudw.
• Juniperus communis var. pendula Carrière
• Juniperus communis f. pendula (Carrière) Formánek
• Juniperus communis var. pendula-aurea Sénécl.
• Juniperus communis f. pendulina Kuphaldt
• Juniperus communis f. pungens Velen.
• Juniperus communis subsp. pygmaea (K.Koch) Imkhan.
• Juniperus communis var. reflexa Parl.
• Juniperus communis subsp. saxatilis (Pall.) A.E.Murray
• Juniperus communis var. sibirica (Burgsd.) Rydb.
• Juniperus communis var. stricta Carrière
• Juniperus communis f. stricta (Carrière) Rehder
• Juniperus communis var. suecica (Mill.) Aiton
• Juniperus communis f. suecica (Mill.) Beissn.
• Juniperus communis var. variegata-aurea Carrière

Obična borovica ili šmrika raste kao grm. Obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica, šmrika je vrlo promjenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su svijetlozelene boje, a poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvjetovi su žuti i nalik klasu, a ženski su cvjetovi češeri s izgledom boba. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica, što dozrijeva tek druge godine u jesen. Svi dijelovi borovice imaju fini aromatičan miris. Plodovi su gorko-slatkog okusa, a iglice gorke i smolaste.

Osnovni sastojci biljke: plodovi sadrži eterično ulje (Aetheroleum Juniperi bacarum). Sadržaj eteričnog ulja u drogi uglavnom iznosi do 0,5 do 2 %. Zavisno od porijekla i vremena berbe može sadržati i do 2,5 %. Glavni sastojci eteričnih ulja su: izobroneol, kadinen, pinen, kamfen, terpentinski alkohol, kamfor borovice i još neke dodatne supstance u manjim količinama. Sadrži i gorke tvari (amara), taninglikozid juniperin, dosta invertnoga šećera, tanine, vosak, mravlju i octenu kiselinu. Također soli jabučne kiseline. Prema nekim izvorima sadrži kalcij, kalij i mangan. Vodite računa kod kupovine eteričnog ulja ako planirate da ga koristite oralno. Mali broj proizvođaca destilira eterično ulje obične borovice za oralnu upotrebu.

Prema ruskim izvorima od makroelemenata (mg/g) plodovi sadrže kalij (12,70), kalcij (7,00), magnezij (1,00), i željezo (0,14). Od mikroelemenata (KBN) sadrži mangan (0,19), bakar (0,46), cink (0,39), krom (0,17), aluminij (0,04) selen (9,30), ]nikal (1,35), stroncij (0,21), olovo (0,03) i bor (89,20).

Obična borovica ili šmrika je začin prisutan u europskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinira s paprom, majoranom i lovorom, ali i voćem. Drvo borovice koristi u proizvodnji sitnog namještaja i za rezbarenje, zbog lijepih boja drveta, koje se od svijetložute, pri kori, mijenjaju u crvenosmeđu u sredini.

Od plodova se proizvodi rakija brinjevača.

Nefritis, upalni procesi, jaki gastritis, kolitis, čir na želucu i dvanaestercu, trudnoća.

Pred Božić se grančice borovice stave iznad vrata štale da otjeraju vračeve i vještice. Borovica je Drvo godine 2002.