Malezija: Država u jugoistočnoj Aziji

Sastoji se od trinaest država i tri federalne teritorije. Prostire se na površini od 330.803 km² a sastoji se od dvije površine otprilike iste veličine Malajsko poluostvrvo i ostrvskog dijela Istočne Malezije, odvojenih Južnokineskim morem. Prema procjeni iz 2023. u Maleziji živi 33.200.000 stanovnika.

Malezija مليسيا
Zastava Grb
Uzrečica: Bersekutu Bertambah Mutu (bs: Zajedno smo jaki)
Himna: Negaraku (bs: Moja država)
Položaj Malezije
Glavni grad		Kuala Lumpur
Službeni jezik		malajski
Državno uređenje		Federacija, monarhija, parlamentarizam
• Vrhovni vladar		Ibrahim Iskandar
• Predsjednik vlade		Anwar Ibrahim
Zakonodavstvo
Nezavisnost		od Ujedinjeno Kraljevstvo
• Priznato		1957
Površina
• Ukupno		330.803 km2 (66.)
• Vode (%)		0,3%
Stanovništvo
• Ukupno		33.200.000 (procjena 2023) 32.447.000 (popis 2020) (43.)
• Gustoća		101/km2
BDP (PKM)		2023 (procjena)
• Ukupno		$1.225 biliona
• po stanovniku		$37,082
Gini (2018)		41.2
HDI (2021)		0.803 (visok) (62)
Valuta		Malezijski ringit
Vremenska zona		+8, ljeti +8
Topografija
• Najviša tačka		Gunung Kinabalu 4 095 m
Pozivni broj		60
Internetska domena		.my

Država je Južnokineskim morem razdvojena u dva regiona, približno iste veličine: Malajsko poluostrvo i malezijski Borneo, poznat i kao Istočna Malezija. Poluostrvski dio Malezije graniči kopnenom i pomorskom granicom s Tajlandom i pomorskom granicom s Singapurom, Vijetnamom i Indonezijom dok Istočna Malezija dijeli kopnenu i pomorsku granicu s Brunejom i Indonezijom kao i pomorsku granicu s Filipinima i Vijetnamom.

Glavni grad je Kuala Lumpur, dok je Putrajaya sjedište federalne vlade. Sa preko 30 miliona stanovnika, Malezija je 44. najnaseljenija država svijeta. Teritorije na Malajskom poluostrvu su prvi put ujedinjene u Malajsku uniju 1946. Dvije godine kasnije je restrukturirana kao Federacija Malaya a nezavisnost ostvaruje 31. augusta 1957. Malaya se ujedinjuje sa Sjevernim Borneom, Sarawakom, i Singapurom 16. septembra 1963, a nova država se naziva Malezija. Manje od dvije godine kasnije, 1965, Singapur je izbačen iz federacije.

Najjužniji dio kontinentalnog dijela Evroazije, Tanjung Piai, se nalazi u Maleziji, u tropskom području. Malezija je jedna od 17 zemalja sa najraznolikijim biodiverzitetom na svijetu, sa velikim brojem endemskih vrsta.

Multietnička i mulikulturalna je država, što igra veoma važnu ulogu u njenom političkom životu. Oko polovine stanovništva su Malajci, sa značajnom manjinom malezijskih Kineza i Indijaca kao i pripadnika urođeničkih naroda. Islam je ustavom proglašen državnom religijom sa zagarantovanim svim vjerskim slobodama nemuslimanskog stanovništva.

Od proglašenja svoje nezavisnosti, Malezija drži neke od ekonomskih rekorda Azije, sa rastom stope BDP-a od 6,5% godišnje zadnjih skoro 50 godina. Malezijska ekonomija je danas novoindustrijalizovana ekonomija, rangirana kao treća u Jugoistočnoj Aziji i kao 29. na svijetu. Jedna je od članica osnivača ASEAN-a, EAS-a, Organizacije islamske konferencije kao i članica APEC-a, Commonwealth nacija i Pokreta nesvrstanih.

Naziv "Malezija" (Malaysia) je kombinacija riječi "Malay" i latinsko-grčkog sufiksa "sia". Riječ "melayu" na malajskom jeziku je izvedena iz Tamilske riječi "malai" i "ur", što znači "planina" i "grad, država", respektivno. Termin "Malayadvipa" je riječ koju su koristili drevni indijski trgovci kada su govorili o Malajskom poluostrvu. Bez obzira da li je ili nije nastao iz ovih korijena, riječ "melayu" ili "mlayu" se koristila u ranom malajsko/javanskom jeziku sa značenjem stalno ubrzanje ili trčanje. Ovaj termin se koristio za opisivanje jake struje rijeke Melaye na Sumatri. Naziv Malezija je kasnije usvojen tokom malajskog kraljevstva koje je egzistiralo u sedmom vijeku na Sumatri.

Prema dokazima, ljudske naseobine u Maleziji datiraju iz perioda od oko prije 40.000 godina. Prvim stanovnicima Malajskog poluostrva se smatraju Negritosi. Trgovci i doseljenici iz Indije i Kine stigli su na ovo područje već u prvom vijeku, uspostavljajući trgovačke luke i osnivajući primorske gradove već u drugom i trećem vijeku. Sanskritski natpisi se pojavljuju već u četvrtom ili petom vijeku.

Malaja je do 400. potpala pod indijski utjecaj, a veći dio teritorije je u periodu između 7. i 13. vijeka bio pod vlašću moćnog carstva sa Sumatre, Srivijaye. Također određenu kontrolu nad Malajom imali su hinduska država sa Jave, Majaphit i tadašnji Sijam. Godine 1402. otvorena je luka Melaka i uveden je islam.

 

1511. Maleziju su osvojili Portugalci, nakon čega nastupa era snažnog nizozemskog utjecaja nakon što su Maleziju zauzeli Holanđani 1641. Taj uticaj je oslabio Britanskim osvajanjem Penanga 1786. i iznajmljivanje ostrva Singapura 1819. Nakon holandskog povlačenja 1824. Penan, Melaka i Singapur ujedinjeni su u Tjesnačka naselja (eng. Strait settlements ), a njima je, iz Indije vladala Velika Britanija. Nakon povezivanja u Države Malajske Federacije 1896, njihova je privreda napredovala uvođenjem gume i zapadnjačke tehnologije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata japanske snage su u decembru 1941. napale sjevernu Malaju brzo napredovale prema Singapuru. Budući da su se britanske, australijske i indijske snage počele povlačiti, za pružanje otpora osnovana je mala gerilska vojska MPAJA koja je obavljala sabatožne operacije iza japanskih linija. Malajska komunistička partija bila je utjecajni dio MPAJA i stoga je nakratko nakon japanskog poraza, neuspješno probala preuzet vlast prije povratka Britanaca. 1948. stvorena je Malajska Federacija. No uskoro je izbila tzv. Malajska kriza. Ogorčena malajskom prevlašču u federaciji, kineska komunistička gerila izvršila je niz napada na vlasnike plantaža i ostale zemljoposjednike, što je od 1950. preraslo u potpuni gerilski rat. Gerilski rat se službeno završio 1960. Sinagpur je 1965. bio prisiljen otcijepiti se od Federacije zbog straha da će pretežito kineska populacija uzdrmati političku prevlast.

 

Sa površinom od 329.847 km² Malezija je 67. najveća zemlja na svijetu. Ima kopnenu granicu sa Tajlandom, Indonezijom i Brunejima. Sa Singapurom je povezana uskim nasipom i mostom. Osim toga ima pomorsku granicu sa Vijetnamom i Filipinima.

Kopnena granica je u velikom dijelu definirana geološkim karakteristikama kao što su rijeke Perlis i Golok te kanal Pagalayan, dok su neki dijelovi pomorske granice predmet trenutnog sporenja. Brunej formira gotovo enklavu unutar Malezije tj. države Sarawak koju skoro dijeli na dva dijela. Tanjung Piai, koji se nalazi u južnoj državi Johor, je najjužniji dio kontinentalne Azije. Malajski prolaz, koji leži između Sumatre i Malajskog poluostrva, jedan je od najvažnijih prometnih pravaca u svjetskoj trgovini na koji otpada oko 40 posto svjetske trgovine. Jedina je zemlja sa teritorijom i na azijskom kopnu i Malajskom arhipelagu.

Dva dijela teritorije Malezije su odvojeni jedan od drugog Južnokineskim morem i uglavnom su sličnog pejzaža. Malajsko poluostrvo, koje čini oko 40% površine Malezije, se proteže oko 740 km u pravcu sjever-jug, a njegova maksimalne širina je oko 322 km. Podijeljeno je na istočni i zapadni dio planinama Titiwangsa čiji najviši vrh doseže visinu od 2.183 metara. Ove planine su bogate šumom i uglavnom se sastoje od granitnih i drugih magmatskih stijena. Priobalne ravnice dostižu maksimalnu širinu od oko 50 km a iako je obala poluostrva dužine oko 1.931 km luke se nalaze samo na njenim zapadnim obalama. Malezija je jedina suverena država austronezianskog govornog područja sa teritorijom na azijskom kopnu.

 

Malezija je federalna, ustavna, izborna monarhija. Sistem vlasti je usko modeliran po uzoru na Westminsterski sistem, što je nasljedstvo britanske kolonijalne vladavine. Državni vladar se obično naziva kraljem a ovu funkciju trenutno obavlja Yang di-Pertuan Agongom. Kralj se bira na mandat od pet godina između devet nasljednih vladara malezijskih država dok vladari ostale 4 države, koji imaju titulu guvernera, ne učestvuju u izboru.

Uloga kralja je uglavnom ceremonijalna od promjene ustava iz 1994. a sastoji se od izbora ministara i članova gornjeg doma.

Zakonodavna vlast je podijeljena između federalnih i državnih zakonodavnih tijela. Dvodomni savezni parlament sastoji se od donjeg doma, (Predstavničkog doma) i gornjeg doma tj. Senata. Svih 222 člana Predstavničkog doma se bira na maksimalni mandat od pet godina. Svih 70 senatora su izabrani na mandat od tri godine pri čemu njih 26 su izabrani od strane 13 državnih skupština a preostalih 44 imenuje kralj na preporuku premijera. Parlament slijedi višestranački sistem i vlada se bira kroz većinski izborni sistem. Od svoje nezavisnosti Malezijom upravlja višestranačka koalicija poznata kao Nacionalni front (Barisan Nasional).

Malezija se administrativno dijeli na trinaest država (Negeri) i tri federalne teritorije (Wilayah Persekutuan). Jedanaest država i dvije federalne teritorije se nalaze na Malajskom poluostrvu dok se preostale dvije države nalaze na ostrvu Borneo a preostala federalna teritorija sastoji se od ostrva koja se nalaze u blizini Bornea.

Svaka država je dalje podijeljena na distrikte koji se zatim dijele na mukime. Distrikti država Sabah i Sarawak su grupisani u divizije.

Malezija je novoindustrijalizovana država sa relativno otvorenom državnoorijentiranom tržišnom ekonomijom. Država igra značajnu ulogu u vođenju ekonomske aktivnosti kroz makroekonomske planove. Malezija drži jedan od najboljih ekonomskih rekorda u Aziji, s rastom BDP u prosjeku od 6,5 posto godišnje u periodu od 1957. do 2005.

Malezijska ekonomija je u 2014-2015. bila jedna od najkonkurentnijih u Aziji, rangirana je kao 6. u Aziji i 20. u svijetu, konkurentnija od zemalja poput Australije, Francuske i Južne Koreje.

1970-ih, ekonomija se pretežno zasnivala na rudarstvu i poljoprivredi. Od 1980-ih jača industrijski sektor uz visok nivo investicija što dovodi do razvoja zemlje. Malezija je izvoznik prirodnih resursa i poljoprivrednih proizvoda kao i nafte. Nekada je bila najveći proizvođač kalaja, gume i palminog ulja na svijetu.

Prerađivačka industrija ima veliki utjecaj na ekonomiju zemlje, iako se ekonomske strukture Malezije sve više udaljava od ovog vida industrije.

 

Prema popisu stanovništva iz 2010. u Malezije je živjelo 28.334.135 stanovnika što je čini 42. najmnogoljudnijom državom na svijetu. Stanovništva Malezije se sastoji od mnogih etničkih grupa. Prema ustavnoj definiciji, Malajci su muslimani koji prakticiraju malajski običaje i kulturu. Oni igraju dominantnu političku ulogu u malajskome društvu.

Religija

Malezijski ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti dok je islam državna religija. Prema popisu stanovništva i domaćinstava iz 2010, visok je stepen korelacije između etničke i vjerske pripadnosti stanovništva.

Oko 61,3% stanovništa su muslimani, 19,8% budisti, 9,2% kršćani, 6,3% hindusi, 1,3% praktikuje konfucijanizam, taoizam i druge tradicionalne kineske religije, 0,7% stanovništva ne praktikuje niti jednu religiju a preostalih 1,4% praktikuje drugu religiju ili nisu odgovorili na pitanje. Od muslimana najviše ih je sunita.

Jezik

Službeni jezik Malezije je malajski, standardizirani oblik malajskog jezika. Vladina politika za naziv službenog jezika koristi terminologiju Bahasa Malaysia (doslovno "Malezijski jezik"), dok se u zakonodavstvu i dalje kao službeni naziv jezika koristi termin Bahasa Melayu (doslovno "malajski jezik").

U prošlosti je engleski jezik de facto bio administrativni jezik dok malajski postaje dominantan nakon 1969.

 

Malezija ima multietničko, multikulturalno i višejezično društvo. Značajan uticaj postoji od kineske i indijske kulture, koja datira još od početka spoljne trgovine. Ostali kulturni utjecaji uključuju perzijsku, arapsku i britansku kulturu. Zbog strukture vlasti, zajedno sa teorijom društvenog ugovora, došlo je do minimalne kulturne asimilacije etničkih manjina.[299] Postoje neki kulturni sporovi između Malezije i susjednih zemalja, posebno Indonezije.

Vlada je 1971. stvorila "Nacionalnu kulturnu politiku", definišjući malezijsku kulturu. U njemu se navodi da malezijska kultura mora biti zasnovana na kulturi autohtonih naroda Malezije, da može uključiti odgovarajuće elemente iz drugih kultura i da islam mora igrati ulogu u tome. Također promoviše malajski jezik iznad drugih. Ova vladina intervencija u kulturu izazvala je ogorčenost među nemalajcima koji smatraju da je njihova kulturna sloboda smanjena. I kineska i indijska udruženja predala su vladi memorandume, optužujući je za formulisanje nedemokratske kulturne politike.

Kuhinja

 

Teh tarik

 

Nasi lemak

Nacionalno piće i jelo Malezije

Malezijska kuhinja odražava multietnički sastav njenog stanovništva. Mnoge kulture iz zemlje i iz okolnih regija su u velikoj mjeri uticale na kuhinju. Veliki dio uticaja dolazi od malajske, kineske, indijske, tajlandske, javanske i sumatranske kulture, uglavnom zbog toga što je zemlja dio drevnog puta začina. Kuhinja je vrlo slična onoj u Singapuru i Bruneju, i također podsjeća na filipinsku kuhinju. Različite države imaju različita jela, i često se hrana u Maleziji razlikuje od originalnih jela.

Ponekad se hrana koja nije pronađena u svojoj izvornoj kulturi asimiluje u drugu; na primjer, kineski restorani u Maleziji često služe malajska jela. Hrana iz jedne kulture se ponekad takođe priprema koristeći stilove preuzete iz druge kulture, Na primjer, sambal belacan (pasta od škampa) se obično koristi kao sastojak u kineskim restoranima za pravljenje prženog zelja na vodi (kangkung belacan). To znači da iako se većina malezijske hrane može pratiti do određene kulture, one imaju svoj vlastiti identitet. Riža je osnovna hrana i važan sastojak kulture zemlje. Čili se obično nalazi u lokalnoj kuhinji, iako je to ne mora nužno učiniti ljutom.

• Međunarodni univerzitet "Al-Madinah"

• Malezija na Encyclopædia Britannica