Sport: Skup natjecateljskih aktivnosti, najčešće fizičkih

Sport (od eng.

sport iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Sport: Nazivlje, Podjela, Razredba
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa.

Nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas podrazumijeva različite motoričke aktivnosti promijenjivih obilježja i inteziteta u kojima na propisane načine dolazi do punoga izražaja sportaševih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.

Prema određenju i razini može biti profesionalan („vrhunski”, „selekcijski”) i masovan. U području sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i sport osoba s invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga športa je Međunarodni olimpijski odbor koji je osnovan u Parizu 1894. godine. Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:

  • Zakon o sportu
  • Zakon o udrugama

Nazivlje

Oblici sport i šport jednakopravni su u uporabi u hrvatskomu jeziku. Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, najčešće politički motiviranih, ovisno o političkom sustavu koji je provodio normiranje. Etimološki, imenica sport francuskoga je podrijetla (od starofr. desport), i kao takva je prihvaćena kao međunarodnica posredovanjem engleskoga jezika. U hrvatski jezik ušla je dvama oblicima različitih početnih suglasničkih skupina (šp- i sp-), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njemačkim jezikom).

Podjela

Sportom se čovjek može baviti rekreacijski, amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedinačne) i ekipne (skupne).

Ekipnim športovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedinačnim) sportovima pojedinac se sam zalaže za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili skupno, te u parovima.

Svaki sport može biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr. planinarenje), ovisno o načinu izvođenja.

Razredba

Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu Zimskih ili Ljetnih olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i športovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koji su spoj nekoliko različitih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.

atletika

ekipni sportovi s loptom

Razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:

sportovi u kojima se loptica udara reketom

sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom

Biciklizam

Gimnastika

sportovi snage

sportovi preciznosti

vodeni sportovi

sportovi na snijegu i ledu

sportovi s više sportskih disciplina

borilački sportovi i vještine

loptački sportovi

moto-sportovi

konjički sportovi

ekstremni sportovi

misaone igre

tradicijske igre

Uloga u društvu

Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014. izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu. U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, krše pravila te ne poštuju duh igre”. U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali na kažnjavanje nasilnoga ponašanja izvan igrališta i na odgovornost športskoga sustava za ponašanje profesionalnih igrača. Sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu može imati navikavanje na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zločina u svezi s time „ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”. Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.

Citati

Sport: Nazivlje, Podjela, Razredba  »Odgajajte mlade za istinske vrijednosti sporta, a ne za pretjerano nadmetanje i agresivnost. «
(Papa Franjo u poruci sudionicima Međunarodnoga seminara o temi „Treneri: Odgojitelji osobe“, koji je u Rimu organizirao odjel Crkva i sport, Papinskoga vijeća za laike.)

Izvori

Tags:

Sport NazivljeSport PodjelaSport RazredbaSport Uloga u društvuSport CitatiSport IzvoriSportEngleski jezikNjemački jezikStarofrancuski jezik

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

Oružane snage Republike HrvatskeZlatan IbrahimovićHrvatska stranka prava dr. Ante StarčevićProzor-RamaJordanDaytonski sporazumInternetReal Madrid C.F.Lijepa naša domovinoOružane snage IranaZemljaRegistracijske oznake za cestovna vozila u HrvatskojOliver DragojevićLamine YamalMiG-31EuroSocijaldemokratska partija HrvatskeHrvatska socijalno-liberalna strankaMaro PerakGrazDržavno izborno povjerenstvo Republike HrvatskeHrvatski predsjednički izbori 1997.ZeusŠvicarskaMeđunarodni praznik radaGlavna stranicaMaltaRovinjLuteraniAnte GotovinaBečKikirikiMotivRiđovkaPhil FodenDalibor PausObvezno glasovanjeFrancuskaPopis političkih stranaka u HrvatskojGrađansko-liberalni savezStilska sredstvaMilivoj ŠpikaAnatomija čovjekaUjedinjeno KraljevstvoOsijekDramaSarajevoAntonija ŠolaHinduizamAntifašizamZagrebačka županijaVolkswagen GolfDoris DragovićHrvati Bosne i HercegovineMarijana PuljakBugojnoMcDonald'sE-DnevnikIvan LovrinovićZeleni socijalizamPokret nesvrstanihBitka za VukovarMaslačakKletva kralja ZvonimiraBrahim DíazKarolina Vidović KrištoTihomir OreškovićKrajnja desnicaZelena politikaGavrilo PrincipMostarPompejiHrvatski demokratski savez Slavonije i BaranjeAnte ParadžikAustralija🡆 More