kemija

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

uredi  

Portal o kemiji

kemija

Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi  

Izdvojeni članak

kemija

Estrogeni su skupina steroidnih kemijskih spojeva, koja je naziv dobila zbog svoje važnosti u estrusu sisavaca (menstruacijskom ciklusu kod žena). Estrogeni su ženski spolni hormoni. Koriste se kao kontracepcijsko sredstvo i zamjenska terapija kod žena u menopauzi.

Tri glavna estrogena koja se prirodno nalaze u žene su estradiol, estriol i estron. U ljudskom tijelu estrogeni nastaju iz androgena uz pomoć enzima. Od prve mjesečnice (menarha) do menopauze glavni hormon je 17β-estradiol, a u menopauzi u tijelu nalazimo više estrona. Estradiol nastaje iz testosterona i estrona, koji nastaju iz androstendiona. Najjači estrogenski učinak ima estradiol zbog čega se smatra glavnim estrogenom. Estriol je oksidacijski produkt estrona i estradiola.

Estrogeni se nalaze i u tijelu muškarca i žene (kod žena u puno većoj količni). Kod muškarca estrogen regulira određene funkcije spolnog sustava važne za sazrijevanje sperme i smatra se da su važni za zdravi spolni nagon. Fiziološki učinak kod žena mnogo je veći, pa se tako očituje promjenama u spolnom i središnjem živčanom sustavu te promjenama u ostalim sustavima i organima.

Estrogeni djeluju na mnoge sustave u tijelu, te je kod liječenja njima potreban oprez zbog mogućih popratnih pojava. Dokazano je da vanjska primjena estrogena povisuje rizik za nastanak tumora dojke ili tumora endometrija maternice. Nije zanemariv i njihov učinak na krvne žile i faktore zgrušavanja, što može dovesti do infarkta miokarda, duboke venske tromoboze ili plućne embolije.

uredi  

Izabran životopis

kemija

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. - Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska znanstvenica.

Kćerka je od Marie i Pierrea Curiea, poznatih znanstvenika i dobitnika Nobelove nagrade. Studirala je na Prirodoslovnom fakultetu u Sorbonni, ali je njeno obrazovanje bilo prekinuto Prvim svjetskim ratom, tijekom kojeg je radila kao sestra radiolog. Nakon rata doktorirala je prirodne znanosti, istražijući alfa-zrake polonija.

Godine 1926. udala se za Frédérica Joliota (par je povezao svoja prezimena) i s njim surađivala u istraživanju prirodne i umjetne radijacije, pretvorbe elemenata i nuklearne fizike. 1935. godine podijelili su Nobelovu nagradu za kemiju. 1938. godine njeno istraživanje aktivnosti neutrona teških metala predstavljalo je važan korak u otkrivanju nuklearne fisije. Postala je profesor na prirodoslovnom fakultetu u Parizu 1937. godine, a 1946. godine ravnateljica Insituta za radij...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

uredi  

Izabrana slika

kemija
Slika sa treće Solvayske konferencije 1921.
--Galerija--
uredi  

Članci

Osnove Znanstvena metodaSI osnovne jedinice • Značajni brojevi • AtomOrbitalePeriodni sustav elemenataIzomeriAlotropiIzotopiIon

Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska vezaKemijski polaritetKemijska jednadžbaKemijska reakcija • Boje kemikalija
Kvantitativna kemija molAvogadrova konstantaStehiometrijaTermokemijaHessov zakonKalorimetrija
Stanja tvari Kinetička teorija plinovaIdealni plinFizika čvrstog stanjaOtopineKoncentracija otopina • Koloidna svojstvaKemijska ravnotežaLe Chatelierovo načeloTopljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona
Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiselineSlabe kiselinepH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • EntalpijaEntropija -- Gibbsova slobodna energijaNuklearna kemijaBiokemija
Povijest kemije AlkemijaPodrijetlo kemijeOtkriće kemijskih elemenataNobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari Marie CuriePierre CurieJohn DaltonJöns Jakob BerzeliusDmitrij Ivanovič MendeljejevAntoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest RutherfordLouis Pasteur • Sir Humphry DavyParacelsusVladimir PrelogLavoslav Ružička
uredi  

Kategorije

uredi  

Periodni sustav elemenata

Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Nh
114
Fl
115
Mc
116
Lv
117
Ts
118
Og

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr

Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1
Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3
  1. Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
  2. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
  3. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

kemija Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Tags:

AtomKemijski elementKemijski spoj

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

ĆirilicaTrputacŠibenikJužni vetar (televizijska serija)24sataBihaćKoprivnicaAbdestFilip HrgovićDmitar ZvonimirTorinsko platnoSurvivor 5 (2024.)Dan DMetaforaMachu PicchuGospoda (televizijska serija)KinaPrvi svjetski ratDua LipaUgljikohidratiRat u VijetnamuPopis kostiju kostura čovjekaVincent van GoghPokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.Abdulah SidranMDMAKerberKolinda Grabar-KitarovićEnergijaFokus (stranka)Baby LasagnaMarija Terezija AustrijskaDinosauriHrvatski narodni preporodMajčin danMiloš BikovićDarko MiličićDioklecijanova palačaAlbanijaMihael MikićAlkoholiPosuđeniceHrvatski parlamentarni izbori 2024.Katarina PeovićHrvatske zemlje pod osmanskom vlašćuPotjera (kviz)Religija u GruzijiŠime VrsaljkoSandžakII. izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski saborNeda ArnerićStari most u MostaruSveta potvrdaProblem 3 tijelaItalijaEdin DžekoCrno-bijeli svijet (televizijska serija)DanskaEnis BešlagićKoncert kod hajdučke česmeBitka za VukovarSinjDr. DreDragutin TadijanovićGlagoljicaMagazin (sastav)Marinko MadžgaljAkšam-namazSelamNova Administrativna Prijestolnica (Egipat)Kumovi (televizijska serija)Južna KorejaDean KotigaNikola Grmoja🡆 More