Planina: Kopneno uzvišenje (iznad 500 m relativne visine) s više vrhova

»Planine« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Planine (razdvojba).

Ovo je glavno značenje pojma Planina. Za druga značenja pogledajte Planina (razdvojba).

Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža.

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutrašnje (sizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).

Sedam glavnih dijelova, ili ploča, koji tvore Zemljinu koru, guraju se preko Zemljine kugle brzinom rasta nokta, ali silom koju ljudski um ne može pojmiti. Svaka od njih predstavlja kontinent ili ocean. Budući da Zemljine ploče neprekidno plove planetom stalno udaraju jedna o drugu. Upravo u tim sudarima nastaju veliki planinski lanci.

 

 

Kad se oceanska ploča podvuče pod kontinentalnu,njezine stijene se počinju taliti jer bivaju gurnute u dublje, toplije dijelove zemlje, a dio tih rastaljenih stijena pretvara se u niz vulkana na površini. Tako nastali vulkani tvore lanac mlađih planina, poput Anda na zapadnoj obali Južne Amerike i gorja Cascades na zapadnoj obali Sjeverne Amerike.Istodobno,kontinentalna ploča koja je nasjela na oceansku počinje se gužvati na rubu i tako nastaju nove planine. Sudarom dviju kontinentalnih ploča nastaje nabrano gorje. Svi veliki svjetski planinski lanci stvoreni su velikim nabiranjem i gužvanjem stijena. Intenzitet nabiranja je manji što je planina udaljenija od zone sudara, pa tu nastaju manje nabrane planine.

Najveća, a ujedno i jedna od mlađih planina Himalaja, nastala je sudarom dviju kontinentalnih ploča. S obzirom na to da se Indijski potkontinent podvlači pod ostatak Azije, Himalaja i dalje raste i to 1 cm na godinu. Iz tog razloga Azija se diči najvišim vrhovima na svijetu. Čak 14 njih viših je od 8000 metara.

Dok sile u unutrašnjosti Zemlje stvaraju novi planinski lanac, postojeće planine u svijetu polako nestaju zahvaljujući eroziji i gravitaciji.

Za otprilike 40 milijuna godina rijeke i ledenjaci smanjit će moćnu Himalaju na visinu američkog Stjenjaka, a za 400 milijuna godina bit će poput škotskih visoravni.

Ipak, nezaustavljivo pomicanje ploča s vremenom će stvoriti novi veliki planinski lanac koji će nasljediti Himalaje. Tako nastaju i nestaju svi veliki planinski lanci.

Najviši vrhovi svijeta

• Mount Everest – 8848 m, Nepal / Kina

• K2 (Chogori ili Godwin Austen) – 8661 m, Pakistan / Kina

• Kangchenjunga – 8585 m, Nepal / Indija

• Lhotse – 8501 m, Nepal / Kina

• Makalu – 8481 m, Nepal / Kina

Najviši vrhovi po kontinentima

• Afrika, Kilimanjaro – 5895 m, Tanzanija

• Antarktika, masiv Vinson – 5140 m

• Azija, Mount Everest – 8848 m, Nepal / Kina

• Australija, Kosciusko – 2230 m, New South Wales

• Europa, Elbrus – 5638 m, Ruska Federacija (Zapadna Europa, Mont Blanc – 4807 m, Francuska)

• Sjeverna Amerika, Mount McKinley – 6194 m, Aljaska

• Južna Amerika, Aconcagua – 6962 m, Argentina / Čile

Planina Mons Olympus na Marsu s visinom od 28 000 m smatra se najvišom planinom Sunčevog sustava.

• Hrvatske planine
• Planinarstvo
• Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode