Italija pod rimskom vlašću nikada nije bila provincija u užem smislu riječi, nego područje koje je, prvo pod Republikom, a potom pod Carstvom, imalo specifičan status.
Samo značenje pojma Italia se mijenjalo u rimskom razdoblju. Ispočetka se pod time podrazumijevala samo današnja Centralna i Južna Italija (ne računajući otoke kao što su Sicilija i Sardinija). Područje sjeverno od rijeke Rubikon, odnosno današnja Sjeverna Italija, je od 3. stoljeća pr. Kr. ispočetka organizirano kao provincija Cisalpinska Galija, da bi tek krajem 1. stoljeća pr. Kr. u doba cara Augusta bilo pripojeno u Italiji, koja je podijeljena u 10 regija (regiones).
Italija je od svih provincija Carstva uživala najveće blagostanje, gospodarsku i kulturnu razvijenost, odnosno druge blagodati pax romane. Međutim, kriza 3. stoljeća i sve veći pritisak barbara počinje pogađati Italiju koja gubi primat u odnosu na druge provincije, prije svega na istoku Carstva, pogotovo nakon što je Konstantin Veliki prijestolnicu premjestio u Konstantinopolis. Italija je, međutim, zadržala svoju jedinstvenu upravnu strukturu i nakon podjele Carstva, kada je pripala Zapadu, a i nakon pada samog Carstva, pod upravom Odoakra, ostrogotskih kraljeva i kratkotrajnom bizantskom vlašću. Provala Langobarda 553. je, međutim, dovela do stvaranja novih političkih entiteta na tlu Italije, odnosno političke razjedinjenosti koja neće biti uklonjena do ujedinjenja Italije u 19. stoljeću.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Italija (rimska provincija), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.