Grimaldi: Monegaška i genovanska velikaška obitelj

Dinastija Grimaldi je velikaška obitelj talijanskog podrijetla, rodom iz Genove, čiji potomci vladaju Kneževinom Monakom.

Bili su utjecajna i moćna genoveška obitelj s posjedima na području Italije i Francuske, od koje je jedan ogranak zasjeo na prijestolje Monaka. Aktualni vladar Monaka je knez Albert II., koji je naseljedio svog oca Rainiera III. († 2005.).

Dinastija
Grimaldi
Grb dinastije i kneževine Monako
Grb dinastije i kneževine Monako
Država Monako
Etničko podrijetlo Talijani
Naslovi princ od Monaka
đenoveški konzul
Osnutak 1160.
Osnivač Grimaldo Canella
Sadašnji rodonačelnik Albert II.

Povijest obitelji

Patricijska obitelj u Genovi

Grimaldijevi su proizašli iz križarskih ratova kao jedna od četiriju glavnih vladajućih obitelji genoveškog plemstva. Osnivač dinastije je Grimaldo Canella, najmlađi sin Otta Canella, genoveškog konzula 1133., po kojem je obitelj dobila ime. Grimaldo je bio konzul Genove tri puta - 1162., 1170. i 1184. godine. Imali su znatan utjecaj na politička zbivanja u Genovi, kao pripadnici gvelfske stranke u sukobu s obitelji Doria. U tijeku sukoba, Grimaldi su bili prisiljeni 1270. godine izbjeći iz Genove na područje oko grada Nice. U 15. stoljeću, obitelj se podijelila na nekoliko grana, među kojima se isticala monegaška i glavna genovška čiji potomci su do kraja 18. stoljeća dali velik broj viskoih gradskih dužnosnika u Genovi.

Vladari Monaka

Utemeljitelj monegaške loze Grimaldijevih bio je Rainier I. (1267.-o.1314.) koji je 1297. godine, zajedno s rođakom Francoisom napao i zauzeo Monako. Držao je grad do 10. travnja 1301. godine, kada su ga zauzeli Đenovešani, a on je morao izbjeći. Godine 1304. postao je francuski admiral. Njegov sin Karlo I. uspio je 12. rujna 1331. godine preoteti Monako od Đenovešana i staviti ga pod svoju vlast. Đenovešani su 1357. godine ponovno stavili Monako pod svoju kontrolu, a Grimaldijevi su ga po drugi put preoteli 1395. godine. Međutim, Đenovešani su u još dva navrata uspjeli osigurati Monako za sebe i tek su 1419. godine Grimaldijevi su konačno osigurali trajnu vlast nad Monako i postali vladajuća dinastija.

Godine 1612. Honore II. uzeo je kneževski naslov koji mu je priznao španjolski kralj Filip IV. Habsburg 1631. godine, a francuski kralj Luj XIII. Sporazumom u Péronneu 1641. godine, čime je Monako postao suverena kneževina.

Grimaldi su u muškoj lozi izumrli 1731. godine s knezom Antonijem I. (1667. – 1731.), kojeg je na prijestolju naslijedio zet Jacques de Goyon-Matignon (1689. – 1751.), osnivač dinastije Matignon-Grimaldi.

Za vrijeme Francuske revolucije Grimaldijevi su zbačeni s prijestolja, a Monako je anketirala Prva Francuska Republika. Sporazumom u Parizu 1814. godine, obitelj Grimaldi je vraćena na prijestolje Monaka.

Godine 1911. knez Albert I. (1848. – 1922.) proglasio je prvi ustav kneževine Monako, a s njegovim sinom Lujom II. († 1949.) izumrla je i ta loza u muškoj liniji. Naslijedio ga je unuk Rainier III. († 2005.), čiji je otac grof Pierre od Polignaca, preuzeo ime Grimaldi 1920. godine, nakon ženidbe s princezom Charlotte od Monaka, kćerkom kneza Luja II.

Knez Rainier III. (1923. – 2005.) postao je monegaški knez 1949. godine, a 1956. godine oženio je američku filmsku zvijezdu Grace Kelly (1929. – 1982.) s kojom je imao troje djece, princezu Caroline (r. 1957.), princa Alberta II. (r. 1958.) i princezu Stéphanie (r. 1965.).

Nakon očeve smrti 2005. prijestolje i titulu kneza prezueo je njegov sin Albert II.

Izvori

Vanjske poveznice

Grimaldi: Povijest obitelji, Izvori, Vanjske poveznice 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Grimaldi
Nedovršeni članak Grimaldi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Tags:

Grimaldi Povijest obiteljiGrimaldi IzvoriGrimaldi Vanjske povezniceGrimaldiAlbert II. od MonakaFrancuskaGenovaItalijaKneževina MonakoPlemstvoRainier III. od MonakaTalijani

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

LeptiriKeopsova piramidaBugarskaHDZTuzlaŠiroki BrijegJosip Broz TitoHidroelektranaAustro-UgarskaGenocidStranka Ivana Pernara – SIPDunavBajkaNavodnikSinan SakićSpeed (droga)E-DnevnikHrvatski jezikAdolf HitlerEuropska unijaOperacija OlujaAfrikaHrvatska radiotelevizijaOleg ButkovićMilan BandićZlatko HasanbegovićČagljeviJagodaNew York City, New YorkVjetrovi u HrvatskojHrvatski parlamentarni izbori 2000.SlovenijaUnaBorjana KrištoMario RothRukometBelgijaKravosasSedam smrtnih grijehaBitka za VukovarRačunalne mrežeOsmansko CarstvoVodaOsijekMona LisaZagrebačke gradske četvrtiJorgovanDragana MirkovićOliver DragojevićHrvatska seljačka strankaFreddie MercuryEuroDrugi svjetski ratJanica KostelićRimska mitologijaMeksikoHrvatski saborNovak ĐokovićLivnoJapanRodbinski naziviŠvicarskaČakovecUltras-ZrinjskiNimfomanijaŽiviniceDioklecijanova palačaMedvjediImeniceGruzijaBudizamAleksandar VelikiDario KordićBalkanski poluotokJezdimir DangićVodikLibanonPakao (Dante)Damir Jugo🡆 More