Fadil Hadžić

travnja">23. travnja 1922. – Zagreb, 3. siječnja 2011.), bio je bosanskohercegovački i hrvatski filmski redatelj i scenarist, dramski pisac, novinar, književnik, publicist, slikar i komediograf. Fadil Hadžić nezaobilazna je osobnost kulturnog svijeta Zagreba i Hrvatske druge polovice 20. stoljeća, autor više od 50 kazališnih komedija, po čemu je najizvođeniji suvremeni hrvatski komediograf.

Fadil Hadžić
Fadil Hadžić
Rođenje	23. travnja 1922., Bileća, BiH
Smrt	3. siječnja 2011., Zagreb, Hrvatska
Pseudonim(i)	Zoran Zec
Zanimanje	akademski slikar, novinar, književnik, filmski redatelj i scenarist, dramski pisac, komediograf
Godine rada	1946. – 2011.
Supruga	Elizabeta Kukić
Važniji filmovi	"Abeceda straha", "Službeni položaj", "Lov na jelene", "Novinar", "Ambasador"
Nagrade Ostale nagrade 1979., Zlatna arena za režiju za film "Novinar", 1964., Velika zlatna arena u Puli za film "Službeni položaj"
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

 

 

Fadil Hadžić rodio se u Bileći 1922. godine. Roditelji su mu radili kao poštanski službenici i obitelj se zbog toga često selila pa je odrastao u Lašvi, Bosanskom Brodu, Sarajevu. U vrijeme dok je živio u Bosanskom Brodu pohađao je Kraljevsku državnu realnu gimnaziju u Slavonskom Brodu (danas Gimnazija Matija Mesić) i u njoj je završio I. d razred, 1934. godine i II. a razred 1935. godine. 1943. godine došao je u Zagreb. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Osnovao je zagrebačka kazališta Kerempuhovo vedro kazalište (1950. godine, a od 1951. godine Komedija) i Satiričko kazalište Jazavac (1964. godine, a od 1994. godine Kerempuh) kojemu je bio umjetnički direktor od 1964. do 1984. godine. U sklopu Jazavca otvorio je 1981. godine Teatar Vidra. Bio je intendant zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta (1981. – 1982.).

Osnovao je prvo hrvatsko poduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga-film 1951. godine. Režirao je 14 hrvatskih igranih filmova: ratni Desant na Drvar (1963.), povijesni Sarajevski atentat (1968.), više političkih drama, među kojima Službeni položaj (1964.), Druga strana medalje (1965.), Lov na jelene o povratniku iz inozemstva lažno optuženome za ratne zločine (1971.), Novinar o slobodi novinstva (1979.), ukupno 60 dramskih tekstova. Autor je samo jednoga dramskog nekomedijskoga djela (Dijalog za žive) i libreta za komičnu operu na glazbu Borisa Papandopula (Požar u operi).

Režirao je i prvu hrvatsku humorističnu televizijsku seriju Sedma sila. Bio je jedan od pokretača humorističkog tjednika Kerempuh i njegov glavni urednik 1946. – 1951., pa 1952. – 1953., te kratko vrijeme potkraj 1955. Bio je glavni urednik Vjesnika u srijedu 1953. – 1956. Pokrenuo je, 1960. godine, tjednik za kulturu Telegram i bio njegov prvi glavni urednik 1960. – 1962., a 1970. godine pokrenuo je dvotjednik za kulturu OKO, kojemu je također bio prvi glavni urednik. Objavljivao je i novinske kozerije ili dlanoskopiju, potpisujući ih pseudonimom Zoran Zec, a skupljene su u knjizi Hrvatski Olimp. Bio je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva 1954. – 1955. Dobio je više novinarskih nagrada (HND 1956/57., Zlatnu plaketu Vjesnika 1980. itd.). Uređivao je kulturnu rubriku Vjesnika, Filmsku kulturu, bio je glavni urednik Izdavačkog poduzeća Stvarnost. Kao slikar od 1977. godine izlagao je na tridesetak samostalnih i skupnih izložbi.

U rujnu 2010. godine o Fadilu Hadžiću snimljen je 15 minutni dokumentarni film scenariste i redatelja Tonka Jovića i producenta Davorina Štetnera u kojem je sažeta cijela Hadžićeva karijera i život. Fadil Hadžić do zadnjeg je dana bio aktivan u kazalištu Kerempuh.

• 2011. godine Dani satire bili su posvećeni Fadilu Hadžiću. Bila je to zadnja "sezonska posveta" a od 2012. godine Dani satire imaju ime Dani satire Fadila Hadžića, čime su trajno posvećeni svom osnivaču i utemeljitelju Satiričkog kazališta Kerempuh.
• 2014.: Prolaz u kojem se nalazi kazališna zgrada i uprava Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh imenovan je u Prolaz Fadila Hadžića.

• Vijenac, godište XIX, broj 440, 13. siječnja 2011., str. 18.

• Satiričko kazalište Kerempuh: In memoriam / Fadil Hadžić (1922.-2011.)
• Damir Radić, Portret redatelja. Fadil Hadžić, Vijenac, broj 225, 17. listopada 2002.
• Nenad Polimac, Fadil Hadžić - zanemareni filmski klasik, interview na stranicama Nacionala. Objavljeno u Nacionalu br. 361, 16. listopada 2002.
• Kristina Gaćarić, In memoriam. Posljednji intervju F. Hadžića - 'Vrijeme koje mi je preostalo rezervirao sam za komediju', nacional.hr, 3. siječnja 2011.

 

Nedovršeni članak Fadil Hadžić koji govori o filmskom redatelju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.