Bitka Kod Maratona
Bitka kod Maratona (490.
pr. Kr.">490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.
| Bitka kod Maratona | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio grčko-perzijskih ratova | |||||||||
 Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
| Atena Plateja |  Ahemenidsko Carstvo(satrapska Datisova vojska) | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Miltijad Mlađi Kalimah † | Datis | ||||||||
| Vojne snage | |||||||||
| 10.000 Atenjana 1.000 Platejaca | 25.000 perzijskih pješaka | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Poginuli: 192 Atenjanina (Herodot) 11 Platejaca (Herodot) | Poginuli: 6.400 (Herodot) | ||||||||
Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih s bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka, no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju.
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita). Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene.
Poveznice
Izvori
Vanjske poveznice
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Bitka kod Maratona, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.