Mba'e ojehekáva Vakytéria rehegua - Vikipetã
Ndaipóri kuatiarogue eha "Vakytéria" Vikipetãpe.
Pokoka'i térã vakytéria ha'e mba'e oikovéva imichĩetereíva ha hekoveapỹi peteĩva. Pokaka'i niko ijysaja opaichagua: ikatu ijapu'a (ijapu'árõ héra kóko)… |
Oipytyvõ ojejapo hag̃ua pire ha tekoveapỹi. Oĩ mymba, ka'avo, urupe, vakytéria ha yvypóra retepýpe. Yvypóra ro'o mbaretéva ojejapo hetave proteína-gui… |
avei). Oĩ mokõi tekoveapỹi ñemohendapy: umi tekoveapỹi prokarióta (umi vakytéria pegua) ha umi tekoveapỹi eukarióta (umi mymba pegua ha ka'avo pegua).… |
ome'ẽ norovíru ha vakytéria hérava Campylobacter. Oĩ mba'e ambuéva ikatu avei ome'ẽ ko mba'asy, ndojehechameméiva, ha'éva vakytéria ha vícho ambuéva.… |
ha upéicha omoheñói tekove pyahu, ha'e ñemoña poreno'ỹre. Haimete opa vakytéria oñemuña poreno'ỹre. Oĩ avei tekove ikatúva oñemuña poreno rupive térã… |
solvente ramo (mba'e hykuéva ombovevúiva ñembojoaju kímiko ambuéva), vakytéria jukaha ramo (oñembojehe'ávo 70% y reheve) ha mba'e ndohejáiva mba'e hykuéva… |
apytépe ikatu ja'e yvypóra, mymba, pira, guyra, ka'avo, tymbachu'i ha vakytéria. Ikatu jahecha ko ADN opaite ñande rete rekoveapỹire, ADN niko pe ojapoukáva… |
iñehesa'ỹijópe heta mba'e ndaha'éiva ka'avo térã ñana, techapyrã umi urupe ha vakytéria ojapokuaáva tesapemoñanga. Ko'ágã, ko tembikuaa oñemboja'o upéicha: Ka'avokuaaty… |
hekoveapỹi peteĩva ndaikatúiva jahecha ñande resa rupivénte. Ojogua umi vakytéria hákatu ndaha'éi ipeteĩetéva. Ko mymba aty oñemohenda tekovekuaaty rupive… |
ñe'ãvevúi, hákatu ikatu oñemosarambi yvypóra rete pehẽngue ambuévape. Pe vakytéria tenondeguavéva ha ojeikuaavéva ome'ẽva hína mba'asy po'i ha'e Mycobacterium… |
Thiomargarita magnifica, techa mbotuichaha jeporu'ỹre, upéva hína pe vakytéria ituichavéva. … sa'ary XIX jave, karai Simón Bolívar-gui oiko irundy tetã… |
Ta'anga oñembotuichaitéva ojehecharã umi neutrófilo (isa'yjúva) ho'úvo vakytéria (ipytãngýva), neutrófilo niko tekoveapỹi omba'apónte oñangarekóvo tekovekuéra… |