Mba'e ojehekáva Papapy rehegua - Vikipetã
Ndaipóri kuatiarogue eha "Papapy" Vikipetãpe.
Papapy ha'e papapykuaa mba'e jaipurúva jaipapa térã ñaha'ã hag̃ua. Jaikuaasévo mbovýpa térã hetáva oimeraẽ mba'e, jaipuru papapykuéra. 0: Mba'eve 1: Peteĩ… |
Papapy rypy'ũ ha'e peteĩ papapy, hákatu ndaha'éi umi papapy hekopeguáicha ha iñambue opaichaguápe. Papapy rypy'ũ ojejapo oñembojehe'ávo mokõi papapy. Peteĩ… |
Ko papapy π (oje'e ha ikatu ojehai Pi ramo) ohechauka pe ombojojáva mba'e apu'a jerepy ha pe mbyterasaha (mombyrykue ohasáva mba'e apu'a apyteitépe). Pe… |
ohechauka hag̃ua papapy ne'ĩra ojeikuaa térã papapy ikatu oñemoambue. Oipurúramo "kyta ombojoja" (=), ojehero papapy mbojojaha. Peteĩ papapy mbojojaha ndahasýiva… |
TEKOME'ẼRÃ papapy 5598 KO TUJAVURUNDY ARUÃNGATU HA KO KOTYPY ARUÃNGATU AMUVURUNGUÉRA MBA'E KO TETÃMINIMEGUA NIKO OIKUAAUKA TEKOME'ẼHAETÉRAMO: TEKOME'ẼRÃ:… |
Nitrógeno térã nitróheno ha'e peteĩ eleménto kímiko orekóva átomo papapy 7, oñemoha'anga tai N rupive, oreko átomo mba'era'ã ha'éva 14,0067 ha ojejuhúrõ… |
Teroja Guaraníme (sección 3.1. Papapy) Teroja Moteĩva Papapy Papýva (numeral cardinal) 2.2.3.2. Teroja Moteĩva Papapy Papyháva (numeral ordinal) 2.2.3.1. Teroja Moteĩva Papapy Papýva. Ha'e umi… |
kímiko, jaipuru taikuéra Al ñamoha'anga hag̃ua ko eleménto, ituimingue'a papapy niko 13. Kóva hína eleménto oĩvéva Yvy apekuére mbohapyha. Ñanohẽ alumínio… |
ijeheguirei. Ñambojoajúrõ ñe’ẽ rehe katu omoambue ko’ãvape. Oĩ ñe’ẽpehẽtai papapy, avaite, ysaja, ñe’ẽapoha, ára, ñe’ẽteko, kokatu ha meñaguigua. Ñe'ẽ ñemohenda… |
ijapopyre, ha yvy apépe kóva hína pe eleménto irundyha oĩvéva. Itankandua átomo papapy hína 26, oñemoha'anga tai FE rupive. Ko kuarepoti ojeipuruite heta mba'épe… |
overáva, hypy'ũva ha sa'yjúva. Ha'e peteĩ elémento kímiko orekóva tumingue'a papapy 79 ha oñemoha'angáva umi tai Au rupive. Ojeporu itahepy ramo, ojejapóvo… |
Pysãkõi (Artiodactyla) ha'e umi mymba juehegua hekovety okambúva ipy oguereko papapy mokõiva pysã; ku mymba aty oikove opamba'e yvyrusupe, Antártida-ndi. Sakandu'y… |
Su (Karaiñe'ẽ: mil) ha'e peteĩ papapy ojojáva sa pa jeýre. Ojehai péicha: 1.000.… |
Sa (karaiñe'ẽme: Cien, 100) papapy rehegua, pa jey pa.… |
ambue térã oñembohysýita, upe he'ise ko tembiapo rupive ikatu jaikuaa pe papapy ne'ĩra jaikuaa, ko tembiapo ojehero álgebra. Ñemohenda: ikatu jaikuaa moõpaite… |
Ñe'ẽtéva Guaraníme (sección PAPAPY HA AVAITE) jave- avaite ha papapy ñe’ẽpehẽtaime. Ñe’ẽtéva “ju” ha “ha” katu iñambue hikuái iñe’ẽrapópe oñemosusũ jave, naiñambuéi avaite ha papapy ñe’ẽpehẽtaime.… |
Sua (Karaiñe'ẽ: millón) ha'e peteĩ papapy ojojáva su súre. Ojehai péicha: 1.000.000.… |
(Perissodactyla) ha'e peteĩ mymba okambúva aty juehegua hekovety, ipy oguerekova pysã papapy namomokõiva. Ipy ijapýra oreko peteĩnte pysãpe guasu. Ko mymba aty ha'e… |
ahániri / tove / ani / anive / araka’eve / 3.1. Papapy (número) 3.2. Meña (género) 3.3. Kokatu (grado) 3.1. Papapy Ñe’ẽteja naiñambuéi papapýpe. Techapyrã: Che… |
papapykuéra oñepyrũ va'ekue Rróma Mburuvípe. Ko'ãva rupi ojehechaukáva papapykuéra umi tai Rróma peguáicha. Ndaipóri va'ekue papapy "mba'eve" rechaukarã (cero).… |