Mba'e ojehekáva Jopara (ñe'ẽ) rehegua - Vikipetã
¡Ehaimi kuatiarogue «Jopara+(ñe'ẽ)» Vikipetãpe!
1) Mama nueve voi imemby ha mbohapy oho che abuela rógape oiko hag̃ua (Jopara Ñe'ẽme) Che sy porundy voi imemby ha mbohapy oho che taita rógape oiko hag̃ua… |
Lasioñe'ẽ (ojegueraha jey Latín ñe'ẽ guive) ikuatiáva sa ro'y VI ára ãgagua guive, ha'eva'ekue Lásio yvy ñe'ẽ; peteĩ latinañe'ẽ jopara, Rróma tavapegua, oñemoĩ peteĩ yvy ikangýva ári rrománo tahachi… |
Italiañe’ẽ (categoría Indoeuropa ñe'ẽ) peteĩháme ojeipuru jehai ñe'ẽjoavy jopara mba'e, ha tetã yvate gotyo, ojeipuru avei oysitáno ha hyãsiañe'ẽ. Toskána jopara ñe'ẽporã ipoirãitereígui, sa ro'y… |
peguare, ha voi, sa'ary XIV mbyte rupi, omopu'ã ko ñe'ẽme peteĩ ñe'ẽporã jopara joja. Sa ro'y XII pe avei, poytugañe'ẽ ñe'ẽmbo'e pu'aka oñembyeja'o mokõi… |
Gyresiañe'ẽ (categoría Indoeuropa ñe'ẽ) ro'y XIX-pe, arkaisánte (katharévussa) oñemoĩ jopara ojekuaávare (dimotiki), ojoguáva ndaha'éirõ jepe ñe'ẽ tuja. Ko saryty paháre, ñe'ẽpapára oipuru dimotiki… |
Tupi ha guarani ñe'ẽ niko peteĩ ñe'ẽ aty Amérika pegua.… |
orekóva heta jerovia rape ambuéva ha ndorekói moñepyrũhára. Ko indu jerovia jopara oñepyrũ amo ary 500 Kirito mboyve térã 300 Kirito rire. Yvy kuarahyreiképe… |
avañe'ẽ oñondive ko'ava ha'e Paraguái ñe'ẽnguéra tee; ha pe oñembojehe’a jopara (karaiñe'ẽme ojehá'i yopará), kóva haguére oje'e Paraguái ha'eha peteĩ umi… |
tekove arandupy: Arange rupive ñemohenda, Mbohapepyre, ha Jopara. Ko ipahague ojeporuve. Ko ñe'ẽ ou latinañe'ẽgui ha ojepuru heta ambue ñe'ẽme, peteĩpe guarã… |
Ore Remiandu Ñe'ẽ Ha'e hina peteĩ tembiapo tuichapajepéva oreve ġuarã, heñóiva va'ekue mbo'epy Conversación y Redacción Guarani III oĩva hina Mbo'esyry… |
pajagua maskáda, chatáka, votifarra, mbusia, kumanda, lókoro, saporo, jopara, ipokue, iñakãngue yvyguy, chicharõ, chipa guasu, mbaipy, kiveve, kosereva… |
ryepy pegua hetaiteve oĩ yvyreíva. Ko’ápe hetave oñeñe’ẽ ñe’ẽ guaraníme, 80% tendagua oñe’ẽ ha jopara (castellano-guaraní) oipuru 20% rupi. Ko distrito Choré… |
General Isidoro Resquín (sección Ñe'ẽ) Vicente”. Ápe hetaiteve oĩ oñe’ẽva guarani, 80% rupi avakuéra oñe’ẽva, ha jopara (español-guaraní) oñeñe’ẽ 20% rupi tetãvore ryepýpe. Ko distrito General… |
tembekõigua ojehechamoiterei ñe'ẽnguéra apytépe. Amo 0.7% rupinte opaite umi ñe'ẽ-gui ndoguerekói pundie tembekõigua, kyrĩkityñe'ẽ, chipeuãiãñe'ẽ, oneitañe'ẽ… |