Livermorij je vještački hemijski element sa simbolom Lv i atomskim brojem 116.
To je ekstremno radioaktivni element koji je dobijen samo u laboratoriji, a nikad nije pronađen u prirodi. Element je dobio ime po Nacionalnoj laboratoriji "Lawrence Livermore" u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je u saradnji sa Združenim institutom za nuklearna istraživanja iz Dubne, Rusija, otkrila livermorij tokom eksperimenata izvedenim u periodu između 2000. i 2006. godine. Naziv laboratorije upućuje na ime grada Livermore u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, gdje se laboratorija i nalazi, a još dalje, grad je dobio ime po zemljoposjedniku i rančeru Robertu Livermoreu.
Livermorij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Livermorij, Lv, 116 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 16, 7, p | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | - | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0 % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | oko 293 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 183 (pretpostavka) (-) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 162–166 (ekstrapolirano) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | ? pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f146d107s27p4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 32, 18, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 723,6 (pretpostavka) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1331,5 (pretpostavka) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2846,3 (pretpostavka) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto (pretpostavka) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 12900 (pretpostavka) kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 637–780 (ekstrapolirano) K (364–507 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1035–1135 (ekstrapolirano) K (762–862 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | ? m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 7,61 (pretpostavka) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 42 (pretpostavka) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | ? m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | -2, +2, +4 (pretpostavka) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | ? (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: nema oznake upozorenja S | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Naziv elementa usvojila je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju (IUPAC) 30. maja 2012. godine. Do danas su otkrivena četiri izotopa livermorija, čiji maseni brojevi su između 290 i 293, uključujući, a najduže živeći izotop među njima je livermorij-293 sa vremenom poluraspada od oko 60 milisekundi. Istraživanja ukazuju na postojanje i petog izotopa sa masenim brojem 294, čiji dokaz postojanja još nije definitivno pronađen. U periodnom sistemu, nalazi se u p-bloku transaktinidnih elemenata. Spada u 7. periodu elemenata i smješten je u 16. grupu kao najteži halkogeni element, mada do danas nije potvrđeno da će se on ponašati kao teži homolog halkogena polonija. Izračuni pokazuju da bi livermorij mogao imati neke osobine slične svojim lakšim homolozima (kisik, sumpor, selen, telur i polonij), te da bi mogao biti postprelazni metal, mada bi također moglo postojati i mnogo značajnih razlika među njima.
Livermorij je prvi put sintetiziran 19. jula 2000. godine kada su naučnici u Dubni (JINR; Združeni institut za nuklearna istraživanja) bombardirali metu sačinjenu od kirija-248 brzim ionima kalcija-48. U toj reakciji opažen je jedan atom, koji se vrlo brzo raspao alfa raspadom, energijom raspada od 10,54 MeV na izotop flerovija. Rezultati eksperimenta objavljeni su u decembru iste godine.
Proizvod raspada izotopa flerovija ("kćerka" izotop) imao je osobine koje su odgovarale onima izotopa flerovija koji je prvobitno sintetiziran u junu 1999. godine, za koji se pretpostavljalo da se radi o 288Fl. Ta pretpostavka implicirala je da je "roditeljski" izotop bio livermorij 292Lv. Kasniji radovi u decembru 2002. navodili su da je sintetizirani izotop flerovija zapravo bio 289Fl, pa je u tom slučaju sintetizirani atom livermorija morao biti zapravo 293Lv.
Naučnici sa JINR instituta proveli su i drugi eksperiment tokom aprila i maja 2001. kada su sintetizirali još dva atoma livermorija. U istom eksperimentu također su opazili i lanac raspada koji je odgovarao prvom opaženom raspadu flerovija iz decembra 1998, za koji se smatralo da pripada izotopu 289Fl. Nikad poslije toga nije više opažen izotop flerovija sa istim osobinama kao onaj otkriven u decembru 1998. čak i u istoj ponovljenoj reakciji. Kasnije je otkriveno da izotop 289Fl ima drugačije osobine raspada te da prvobitno opaženi atom flerovija bi zapravo mogao biti njegov nuklearni izomer 289mFl. Opažanja izomera 289mFl u ovoj seriji eksperimenata mogu dati naznaku o formiranju "roditeljskog" izomera livermorija, konkretno 293mLv, ili rijetkoj i prethodno neotkrivenoj grani lanca raspada ranije već otkrivenih stanja 293Lv do 289mFl. Niti jedna od ovih mogućnosti nije zasigurna, te je za pozitivno identificiranje ove aktivnosti potrebno izvršiti daljnja istraživanja. Druga navedena mogućnost jeste da je prvobitno otkriveni atom u decembru 1998. bio 290Fl, jer je korišten snop male energije u prvom eksperimentu, čineći 2n kanal mogućim, u tom slučaju "roditeljski" izotop bi nedvosmisleno bio 294Lv, međutim ova pretpostavka još uvijek zahtijeva potvrdu u reakciji 248Cm(48Ca,2n)294Lv.
Sintezu livermorija u odvojenim, nezavisnim istraživanjima potvrdili su naučnici pri GSI (2012) i japanskom RIKEN-u (2014 i 2016). U eksperimentu iz 2016. pri RIKEN-u, opažen je jedan atom za koji se pretpostavilo da se radi o 294Lv, a koji se raspao alfa raspadom do 290Fl i 286Cn, a dalje je došlo do spontane fisije. Međutim, prvi alfa raspad od dobijenog nuklida livermorija nije opažen, te je dokaz o sintezi izotopa 294Lv i dalje sporan, mada je takav rezultat moguć.
Prema Mendeljejevoj nomenklaturi za neimenovane i neotkrivene elemente, livermorij bi se trebao zvati eka-polonij. Godine 1979. IUPAC je predložio da se kao privremeno sistematsko ime ovog elementa koristi ununheksij (uz odgovarajući simbol Uuh) sve do konačnog otkrića i potvrde postojanje ovog elementa, nakon čega bi se odabralo stalno ime. Iako se ovako predloženi naziv koristio na svim nivoima, počev od škola pa do naprednih hemijskih priručnika, mnogi hemičari i fizičari su IUPAC-ove preporuke često ignorirali, nazivajući ga element 116 sa simbolom E116, (116) i jednostavno samo 116.
Prema preporukama IUPAC-a, pronalazači novog elementa imali su pravo i čast predlaganja naziva elementa. Zajednička radna grupa (JWP) IUPAC-a je 1. juna 2011 objavila da je pruženo dovoljno dokaza o postojanju ununheksija (livermorija), kao i elementa 114 (flerovija). Prema zamjeniku direktora JINR, tim iz Dubne je prvobitno namjeravao element 116 nazvati moskovij, prema Moskovskoj oblasti gdje se nalazi grad Dubna, ali je kasnije odlučeno da se taj naziv koristi za element 115. Naziv livermorij i njegov simbol Lv usvojen je 23. maja 2012. godine. Naziv je izveden iz imena Nacionalne laboratorije Lawrence Livermore sa sjedištem u Livermoreu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Ovaj laboratorij je bio jedan od saradnika JINR tokom otkrivanja ovog elementa. Ime laboratorije i grada Livermore izvedeno je iz prezimena američkog rančera iz 19. vijeka Roberta Livermorea, naturaliziranog meksičkog državljanina, rođenog u Engleskoj. Ceremonija zvaničnog imenovanja elemenata flerovija i livermorija održana je u Moskvi 24. oktobra 2012. godine.
Commons ima datoteke na temu: Livermorij |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Livermorij, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.