21. 7.

21. jul/juli/srpanj (21. 7.) je 202. dan godine po gregorijanskom kalendaru (203. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 163 dana.

• 976. — Osnovana austrijska kneževska loza Babenberga, koja je vladala Austrijom do 1246. godine. Njihov obiteljski arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
• 1542. — Papa Pavao III formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
• 1588. — Engleska flota porazila španjolsku Armadu.
• 1718. — Zaključen Požarevački mir izmedu Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji sjevernu Srbiju, južno od Save, Banat i dio Srijema.
• 1773. — Papa Klement XIV. izdao papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.
• 1774. — Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat izmedu Rusije i Turske 1768 - 1774., u kojem je turska vojska doživjela niz poraza.
• 1798. — Nakon pobjede u bitci kod piramida, Napoleon Bonaparte zavladao Egiptom.
• 1820. — Danski fizičar Hans Christian Oersted predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam.
• 1831. — Belgija dobila nezavisnost od Nizozemske, a Leopold I postao kralj.
• 1904. — Cammile Jenatzy, vozeći 100 km na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom.
• 1904. — završena gradnja Transibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka. Železnica građena 13 godina.
• 1921. — U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".
• 1940. — Sovjetski savez anektirao Estoniju, Latviju i Litvaniju.
• 1949. — Američki Senat ratificirao stvaranje NATO-a.
• 1954. — Na pregovorima u Genevi, Francuska dala nezavisnost Sjevernom i Južnom Vijetnamu.
• 1960. — Sirimavo Bandaranaike, nakon ubojstva njenog muža Solomona, izabrana za premijera Cejlona (Šri Lanka) i tako postala prva žena predsjednica vlade u povijesti britanskog Commonwealtha.
• 1960. — U Africi uspostavljena država Katanga.
• 1965. — Pakistan, Iran i Turska potpisali regionalni pakt.
• 1967. — Pod kotačima vlaka poginuo Albert John Luthuli, južnoafricki političar, borac protiv apartheida. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960. godine.
• 1973. — uprkos protestima svetskog javnog mnjenja Francuska počela seriju nuklearnih proba u južnom Pacifiku.
• 1974. — Grčka prihvatila Rezoluciju UN-a o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Turska je prihvatila istu rezoluciju sutradan.
• 1983. — U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u prosincu 1981. godine.
• 1992. — Predsjednik republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dvije države. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom.
• 1993. — U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomjesečnim kišama,u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo mnogo ljudi, a više milijuna osoba je prinuđeno napustiti svoje domove.
• 1994. — Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil.
• 1995. — Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Londonu upozorili bosanske Srbe da će,ako napadnu "zastićenu zonu" UN-a Goražđe, biti suočeni s "odlučnim uzvraćanjem, koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".
• 2001. — U dvodnevnim borbama izmedu nasilnih demonstranata i snaga reda,tokom Summita grupe G-8 u Genovi, Italija, poginula jedna osoba,oko 400 ih je ranjeno, a 67 demonstranata uhapšeno je pod optužbom za pokušaj ubojstva.
• 2008. — Uhapšen Radovan Karadžić, bosanski Srbin tražen zbog zločina u Srebrenici.

.

• 541. — Sui Wendi, kineski car, osnivač dinastije Sui i ujedinitelj.
• 1811. — Dimitrija Demeter (Dimitrija Demeter), hrvatski književnik i kazališni djelatnik (u. 1872.).
• 1816. — Paul Julius von Reuter, osnivač britanske novinske agencije Reuters.
• 1882. — Tomislav Krizman, hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća (u. 1955.).
• 1899. — Ernest Miller Hemingway, američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost (u. 1961).
• 1937. — Eduard Streljcov, bivši ruski i sovjetski nogometaš (u. 1990).
• 1937. — Božidar Stošić, srpski glumac.
• 1941. — Veljko Rogošić, jugoslavenski i hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju. Športaš koji je obilježio hrvatsko i svjetsko daljinsko plivanje (u. 2012.).
• 1947. — Co Adriaanse, nizozemski nogometni trener i bivši igrač.
• 1948. — Cat Stevens, britanski songwriter.
• 1950. — Ubaldo Fillol, argentinski nogometaš i trener.
• 1951. — Robin Williams, je bio Oscarom nagrađeni američki komičar i glumac (u. 2014.).
• 1955. — Marcelo Bielsa, argentinski nogometni trener i igrač.
• 1957. — Tihomir Arsić, srpski glumac.
• 1960. — Ljubomir Radanović, umirovljeni crnogorski i jugoslovenski nogometaš.
• 1963. — Manu Chao, francuski pjevač.
• 1964. — Jens Weißflog, nemački skijaški skakač.
• 1966. — Sarah Waters, britanska spisateljica.
• 1976. — Branko Milisavljević, bivši srpski košarkaš.
• 1978. — Davor Kus, profesionalni hrvatski košarkaš.
• 1979. — Andrej Voronjin, ukrajinski nogometaš.
• 1981. — Joaquín, španjolski nogometaš.
• 1981. — Victor Hănescu, rumunjski teniser.
• 1983. — Humberto Honorio, brazilski-talijanski malonogometaš.
• 1984. — Dragan Gajić, slovenski rukometaš.

.

• 1796. — škotski pjesnik Robert Burns, posljednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.
• 1838. — Johann Nepomuk Mälzel (Johann Nepomuk Maelzel), njemački inženjer (r. 1772.).
• 1944. — Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera (r. 1907.).
• 1985. — Zoran Radmilović, jugoslavenski filmski i pozorišni glumac (r. 1933.).
• 1985. — Aleksandar Vučo, Pesnik, romanopisac i aktivan učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za decu (r. 1897.).
• 1998.. -. američki astronaut Alan Shepard, prvi Amerikanac koji je poletio u Svemir (1961) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu. (r. 1923.).
• 2000. — umro jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU.
• 2004. — Jerry Goldsmith, američki kompozitor filmske muzike (r. 1929.).

.

• Sveti velikomučenik Prokopije

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar