Livonski Rat

Livonski rat kog Šveđani zovu Livländska kriget (1558.

-1583), dugogodišnji vojni sukob, u kojom se Carska Rusija bezuspješno borila protiv koalicije sastavljene od Kraljevine Poljske, Velike kneževine Litvanije i Kraljevine Švedske za kontrolu nad tadašnjom Velikom Livonijom, u kojoj su pored Livonije bile i Estonija, Kurlandija i otok Saaremaa (Oesel).

Livonski rat
Segment Rusko-švedskih ratova
Livonski Rat
Karta nekadašnje Livonije
Datum 1558. - 1583.
Lokacija Estonija, Livonija, Baltička Rusija
Ishod Pobjeda švedsko-dansko-poljsko-litvanske koalicije
Sukobljene strane
Rusija Rusko Carstvo Švedska Kraljevina Švedska
Danska Kraljevina Danska


Livonski Rat Terra Mariana (Livonska konfederacija)
Livonski Rat Velika kneževina Litvanija
Livonski Rat Kraljevina Poljska (kasnije) Livonski Rat Poljsko-Litvanska Unija

U Velikoj Livoniji vladao je Red braće po maču, - Livonski red grana Teutonskog viteškog reda.

Tok rata

Ruski car Ivan IV Grozni koji je želio povećati izlaz na Baltičko more, iskoristio je slabost Livonskog viteškog reda i 1558. krenuo na invaziju Livonije. Njegova vojska je vrlo brzo zauzela Narvu i Dorpat (Tartu) i stala opsjedati Reval.Livonski viteški red shvatio je da sam ne može zadržati ruski napad, pa je sam sebe raspustio - 1561., a svoj posjed Livoniju predao pod litavsku zaštitu, uz to su Kurlandiju dali Poljskoj, Estoniju - Švedskoj, a Saaremu Danskoj.

Na taj način je Ivan IV Grozni koji je htio zadržati osvojene krajeve po Livoniji, morao zaratiti i sa Švedskom i Litvom.

Rusi su u početnoj fazi rata bili uspješniji i 1563. zauzeli Polock, u litavskoj Belorusiji, a do 1566. i veći dio Litvanije sve do Vilniusa. Zbog tog je Velika kneževina Litvanija zatražila prekid neprijateljstava i ponudila mirovni sporazum, koji je ruski Zemski Sobor ("skupština") odbio. No kako se rat razbuktavao, stanje u Rusiji se pogoršavalo, jer je Rusija počev od 1560 prolazila kroz teške unutrašnje društvene i ekonomske potrese, dok je Litva jačala, ušavši 1569. u političku uniju s Poljskom, a nakon tog izabravši 1576. novog kralja Stefana Batoryja.

Batory je pokrenuo niz kampanja protiv Rusije, preotivši im Polock - 1579., a 1582. poduzeo je opsadu Pskova. Nakon tog su te iste 1582. Carska Rusija i Velika kneževina Litvanija sklopile Mir u Jam-Zapoljskom.

Po tom sporazumu Rusija je morala vratiti sve litvanske teritorije, koje je prethodno zauzela i odreći se svih teritorijalnih pretenzija prema Livoniji. Nakon tog je Rusija 1583. sklopila i mirovni sporazum sa Kraljevinom Švedskom, na osnovu kojeg joj je morala prepustiti nekoliko svojih gradova u Finskom zaljevu svom jedinom izlazu na Baltičko more i odreći se teritorijalnih pretenzija prema Estoniji.

Izvori

Vanjske veze

Tags:

15581583EstonijaKraljevina Poljska (1385–1569)KurlandijaLivonijaOtokRusko CarstvoSaaremaaVelika kneževina LitvanijaŠvedskaŠveđani

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

NjemačkaOkretanje prema KibliBubregAna BrnabićBananaJelena TinskaMorsko praseŠovinizamSaharaIronijaStokholmski sindromParaćinKapadokijaCink bromidKontrastno sredstvoBugarskaMravIslandItalijaAlgoritamPopis gradova u Bosni i HercegoviniTuberkulozaEmpatijaAleksandar VelikiSpisak predsednika SrbijeBanović StrahinjaZaječarsko pivoBitka na BedruPrvi svjetski ratBure barutaNacionalni park ĐerdapHematomGrčka mitologijaMiloš CrnjanskiVaga (znak)HašaniManastir ŽičaArmagedonMozakNišObični risAdriana LimaBatajnicaSlobodno zidarstvoOtpisaniRaspad JugoslavijeCrkva Isusa Krista svetaca posljednjih danaSlezinaNejednakostCijeli brojMonogamijaFacebookČuvari formuleSenke nad BalkanomGruzijaBiopsijaOkupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratuPopulacija (biologija)BašibozukBaza (hemija)Anafilaktički šokCikorijaLidija VukićevićVodaUstavSrbi u AmericiTuzlaDopaminAlkaniDemaršAmbivalentnostKrvava bajkaFlegmonaRimska mitologijaEgipatSelo gori, a baba se češljaSvetovid🡆 More