30. 12. 1916 - 4. 1. 1917 Austrougarsko-bugarska operacija čišćenja okoline Blaževa kod Brusa (paljevine, streljanja) - prva u nizu brutalnih operacija.
1. 1. (19. 12. '16. po j.k.) - Raspućinovo telo pronađeno u Nevi.
9. 1. - Sinajsko-palestinska kampanja: Bitka kod Rafe - Britanci porazili poslednji veći turski garnizon na Sinaju.
6 - 7. 1. - Rimska konferencija o situaciji u Grčkoj - bez jasnih odluka, Solunski front ostaje ali bez pojačanja.
11. 1. - Kingslandska eksplozija u fabrici municije u Nju Džerziju, navodno delo nemačkih sabotera.
januar - Brigadir Milo Matanović na čelu crnogorske izbegličke vlade nakon ostavke Andrije Radovića.
21. 1. - Jak zemljotres na Baliju, 1500 mrtvih, uglavnom u posledičnim klizištima.
23. 1. - Rumunski front: neuspešni bugarski pokušaj prelaska močvara kod Tulcee - front se zatim stabilizuje (ranije tokom meseca rumunsko-ruske snage izgubile Brăilu i Focșani).
5. 2. - Usvojen Ustav Meksika, prvi koji ističe socijalna prava.
13. 2. - Mata Hari uhapšena u Parizu pod optužbom za špijunažu (streljana u oktobru).
17. 2. - Francuski brod SS Athos torpedovan kod Malte, 754 mrtvih.
21. 2. - Napadom na Nekhl dovršeno savezničko osvajanje Sinaja.
21. 2. - SS Mendi potonuo nakon sudara u La Manšu sa 646 ljudi, uglavnom crnih Južnoafrikanaca.
22. 2. - Na savetovanju u Obiliću kod Leskovca odlučeno da se 11. marta digne ustanak (samo Kosta Pećanac protiv); mnogi vojni obveznici su već pobegli u šume zbog bugarske regrutacije, ustanak počinje i bez vojvoda.
23. 2. - Mesopotamska kampanja generala Mauda: Britanci se vratili u Kut.
24. 2. - SAD dolaze u posjed Zimmermanovog telegrama: Nemačka nudi savezništvo Meksiku i podršku za povratak Teksasa, Novog Meksika i Arizone.
12. 3. - Pobuna Petrogradskog garnizona prerasta u ustanak, vlast će preuzeti s jedne strane Petrogradski sovjet, s druge Privremena vlada.
12. 3. - Solunski front: početak Bitoljske bitke (Bitka na Crvenoj steni) - neuspela francuska ofanziva.
14. 3. - Razbijen jedan austrougarski odred kod Blaca ali Bugari ušli u Prokuplje.
14. 3. - Naređenje br. 1 Petrogradskog sovjeta: vojnim jedinicama neće upravljati oficiri već vojnički komiteti - rušenje discipline.
15. 3. (2. 3. po j.k.) - Car Nikolaj II abdicirao: prvo u korist sina Alekseja, zatim brata, velikog vojvode Mihajla. Duma proglasila Privremenu vladu Rusije (Georgij Lavov na čelu do jula).
16. 3. - Austrougari u Kuršumliji - zvanične akcije još desetak dana uz teške represalije, ukupno 20.000 ubijenih. Otpor se nastavlja i dalje (Vojinović na Kopaoniku, Vojin Marjanović kod Aleksandrovca itd.), do jeseni čete u svim krajevima Srbije.
17. 3. - Objavljen manifest označenog cara Mihaila II: poziva narod da se prikloni Privremenoj vladi, prihvatiće presto ako tako odluči predviđena Konstituanta.
17. 3. - U Kijevu osnovana ukrajinska Centralna Rada na čelu sa Mihajlom Gruševskim.
19. 3. - Nemci na Zapadnom frontu se povukli na "Hindenburgovu liniju".
6. 4. - Rascep među nemačkim socijaldemokratima: osnovana Nezavisna socijaldemokratska partija Njemačke.
9. 4. - Lenjin sa saradnicima kreće iz Švajcarske u Rusiju, kroz Nemačku prolaze Plombiranim vagonom.
april - maj - Nivellova ofenziva na Zapadnom frontu:
Bitka kod Arrasa (1917), saveznička ofanziva postiže uspeh ali ne i proboj. Kanađani se istakli na na Vimy Ridge.
Druga bitka na Eni: velike francuske žrtve ne donose proboj, dolazi do pobuna i smene glavnokomandujućeg Nivella.
16. 4. (3. 4. po j.k.) - Lenjin sa saradnicima pred ponoć stiže u Rusiju, na Finsku stanicu u Petrogradu. Sutradan u "Pravdi" objavljuje Aprilske teze: protiv Privremene vlade, "sva vlast sovjetima".
17 - 30. 4. - Black fortnight ("crne dve nedelje"), Britanci zbog podmornica izgubili 400.000 tona brodova. Uvođenje sistema konvoja u junu će smanjiti gubitke.
19. 4. - Druga bitka kod Gaze je britanski poraz, sledi šestomesečna Pat-pozicija u južnoj Palestini.
23. 4. - Nemački Program iz Kreuznacha - aneksije na istoku i zapadu, morske baze, kolonije.
26. 4. - Sporazum iz Saint-Jean-de-Maurienna o italijanskom talu na Bliskom istoku (tj. Anadoliji).
Maj/Svibanj
3. 5. (20. 4. po j.k.) - Aprilska kriza u Rusiji: dolazi do masovnih demonstracija nakon što je ino. ministar Pavel Miljukov obećao saveznicima da će nastaviti rat.
4. 5. - Britanski brod SS Transylvania potopljen u Đenovskom zalivu, 412 mrtvih.
10. 5. - 8. 5. - Deseta bitka na Soči: neuspešna italijanska ofanziva, imaju 160.000 mrtvih i ranjenih.
7 - 12. 5. (24 - 29. 4. po j.k.) - VII (Aprilska) Sveruska konferencija Ruske socijaldemokratske radničke partije (boljševika) - prihvaćene Lenjinove Aprilske teze, izabran 9-člani CK (Lenjin, Zinovjev, Staljin, Kamenjev i dr.).
13. 5. - 13. 10. - Djevojčici Lúciji Santos i njenim rođacima se navodno ukazuje Gospa Fatimska.
14. 5. - Pećanac napao žel. stanicu Ristovac, srušio železnički most na Moravi, kasnije će zapaliti Bosilegrad.
15. 5. - Predsednik vlade Matanović kralju Nikoli: "krajnje vrijeme" za ujedinjenje sa Srbijom, ali on to i dalje izbegava.
15. 5. - Philippe Pétain postaje komandant francuske vojske, prvi zadatak je oporavak borbenog morala.
maj - Niz štrajkova u britanskoj industriji.
18. 5. (5. 5. po j.k.) - Razrešenje Aprilske krize: u Privremenu vladu ulaze menjševici i eseri, Kerenski ministar rata.
18. 5. - Zakon o selektivnoj službi (Selective Service Act) daje predsedniku SAD ovlašćenje da regrutacijom stvori nacionalnu vojsku za učešće u ratu (počinje u junu).
23. 5. - Italijanska vojska povratila kontrolu nad Milanom od anarhista i antiratnih revolucionara, 50 mrtvih.
23. 5. - Smenjen kineski premijer Duan Qirui koji je želeo objaviti rat Nemačkoj.
24. 5. - Charles Vyner Brooke postaje treći i poslednji beli radža Kraljevine Sarawak.
27. 5. - Donesena prva sveobuhvatna kodifikacija kanonskog prava u Katoličkoj crkvi (na snazi od svibnja 1918).
30. 5. - Ponovo se okupilo Carevinsko vijeće u Beču. Svibanjska deklaracija - Jugoslovenski klub zahtjeva ujedinjenje zemalja u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi pod dinastijom Habzburg-Lotringen.
maj - jun - Četovođe Đorđe Ćamilović i Milan Dečanski ubijene zbog novca (simptom demoralizacije nakon gušenja Topličkog ustanka).
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Pobune u francuskoj vojsci: pešadijski puk zauzeo grad Missy-aux-Bois i proglasio antiratnu vladu. Kasnije tokom meseca vojne vlasti preduzimaju masovna hapšenja i suđenja.
7. 6. - Britanci započinju Bitku kod Messinesa detonacijom 19 velikih mina ispod nemačkih rovova.
8. 6. - Katastrofa u rudniku Speculator u Montani, stradalo 168 rudara.
11. 6. - Grčki kralj Konstantin I napušta zemlju pod pritiskom Antante, presto dobija sin Aleksandar (do 1920). Venizelosova vlada je proširena na celu zemlju.
11. 6. - Nakon Matanovićeve ostavke, novi crnogorski predsjednik vlade u izbjeglištvu je Evgenije Popović (lojalan Nikoli).
13. 6. - Bombarderi Gotha G.IV izveli prvi avionski napad na London - 162 mrtvih, uključujući 16 dece u osnovnoj školi.
14. 6. - Rumunska skupština u Jašiju izglasala agrarnu reformu kojom bi seljaci dobili dva miliona hektara zemlje i izbornu reformu za univerzalno pravo glasa.
16. 6. - 7. 7. - Prvi Sveruski kongres Sovjeta radničkih i vojničkih deputata, dominiraju provladine stranke.
23. 6. - Regent Aleksandar imenovao homogenu radikalsku vladu u izbeglištvu (demokrate Davidović, Drašković i Marinković istupili zbog osude Apisa).
23. 6. - Ukrajinska Centralna Rada proglašava autonomiju u okviru Rusije.
1. 7. - Gen. Zhang Xun proglasio restauraciju cara Puyia, ali pokušaj propao već 12-og. Za premijera se zatim vraća Duan Qirui a Kina ulazi u Prvi svetski rat.
6. 7. - Arapski ustanak (1916-18): Auda ibu Tayi i T. E. Lawrence zauzeli Aqabu.
10. 7. - Heinrich Clam-Martinic novi vojni guverner u Crnoj Gori, nakon von Webenaua.
12. 7. - Deportacija iz Bisbeeja: 1300 rudara-štrajkača, njihovih pristalica pa i slučajnih prolaznika nezakonito deportovano iz mesta Bisbee, Arizona.
13. 7. - Nemački kancelar Theobald von Bethmann Hollweg dao ostavku pod pritiskom vojne komande i Rajhstaga, nasleđuje ga Georg Michaelis (do kraja oktobra).
16 - 20. 7. - Julski dani u Petrogradu: vlada razbila demonstracije vojnika i radnika, progon boljševika, Lenjin pobegao u Finsku.
17. 7. - Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saxe-Coburg and Gotha u Windsor zbog antinemačkog raspoloženja u zemlji.
17. 7. - Nemački Rajhstag izglasao Mirovnu rezoluciju (predlagači Matthias Erzberger, Eduard David, Friedrich Ebert i Philipp Scheidemann).
18. 7. - Posljednje žene i djeca pokupljeni sa otoka Clippertona nakon propasti meksičke kolonije.
14. 9. (1. 9. po j.k.) - Proglašena Ruska Republika (traje do Oktobarske revolucije/udara).
15. 9. - "Septembarska izjava" vođa slovenačkih stranaka i ljubljanskog biskupa Jegliča - podrška Majskoj deklaraciji i Jugoslovenskom klubu.
17. 9. - Vojnovićevo pismo stiglo u srpsku Vrhovnu komandu - ovi 29. 10. šalju poruku Pećancu da obustavi svaku akciju. Pokret otpora u Srbiji se osipa tokom jeseni ali traje i dalje.
8. 10. - Boljševici prevladali u Petrogradskom sovjetu (Lav Trocki na čelu od 22. 9.).
9. 10. - Fuad I postaje sultan Egipta (kralj od 1922, vlada do 1936).
12. 10. - Prva bitka kod Passchendaela je najkrvaviji dan za Novozelanđane u istoriji: poginulo oko 845 vojnika, oko jednog promila nacionalne populacije.
26. 10. - Brazil objavljuje rat Centralnim silama nakon što je torpedovano nekoliko njihovih brodova.
29. 10. - Kapetan II klase Jovan Ilić i pilot-narednik Siniša Stefanović avionom donose poruku sa solunskog fronta u Srbiju ali Bugari ih zarobili.
29. 10. - Osnovan Petrogradski vojno-revolucionarni komitet, prvi od v-r. komiteta koji će odigrati znatnu ulogu u uspostavljanju sovjetske boljševičke vlasti.
31. 10. - Britanska Južnopalestinska ofanziva počinje zauzećem Beershebe, čime je okončana pat-pozicija.
Novembar/Studeni
1. 11. - Tvrdi konzervativac Georg von Hertling je novi nemački kancelar, prvi partijski političar na tom mestu (do oktobra 1918).
2. 11. - Balfourova deklaracija: Britanija podržava jevrejski nacionalni dom u Palestini uz razumevanje da prava ostalih neće biti ugrožena.
2. 11. - Sporazum Lansing-Ishii: dvosmislena američko-japanska izjava o integritetu Kine.
7 - 9. 11. - Drugi Sveruski kongres Sovjeta: menjševici i desni eseri su ga napustili na početku, što omogućuje diktaturu boljševika; doneseni Dekreti o miru, o zemlji, o štampi, o punoj vlasti Sovjeta, o obrazovanju radničke i seljačke vlade.
Privremena vlada: Savet narodnih komesara, predsednik je Lenjin. Od 12. 11. Aleksandra Kolontaj je prva žena ministar.
20. 11. - 7. 12. - Bitka kod Cambraia, razglašena kao prva u kojoj su masovno korišćeni tenkovi - početni britanski dobici uglavnom izgubljeni u nemačkom kontranapadu.
25. 11. (12. 11. po j.k.) - Održani izbori za Rusku ustavotvornu skupštinu (zakazani pre oktobarskog udara): 370 mandata za Esere (Socijalističke revolucionare), 175 za Boljševike (jaki u urbanim sredinama i među vojnicima), mnogo manje za ostale.
25. 11. - Bitka kod Ngomanoa: Nemci iz Tanganjike porazili Portugalce u Mozambiku.
6. 12. - Finska proglasila nezavisnost od Rusije (sovjetska vlada priznala 31. 12.).
6. 12. - Sudar i požar na francuskom brodu s teretom eksploziva izaziva eksploziju u Halifaxu, procenjene snage između 2,4 i 2,9 kilotona TNT, najjača pre nuklearnog doba, poginulo oko 2.000 ljudi.
Književnost: Karl Adolph Gjellerup (raznolika i bogata poezija, nadahnuta visokim idealima) i Henrik Pontoppidan (autentični opisi današnjeg života u Danskoj)
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1917, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.