Abhazija ili Aphazija (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je međunarodno nepriznata država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992.
– 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².
Abhazija Аҧснытәи Автономтәи Республика | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo nema | |||||
Himna Aiaaira | |||||
Položaj Abhazije | |||||
Glavni grad | Suhumi | ||||
Službeni jezik | abhaski i ruski | ||||
Državni vrh | |||||
- predsjednik | Aslan Bžania | ||||
- Predsjednik Vlade | Aleksandr Ankvab | ||||
Neovisnost | 23. srpnja 1992. | ||||
Površina | -. po veličini | ||||
- ukupno | 8600 km2 | ||||
- % vode | - % | ||||
Stanovništvo | -. po veličini | ||||
- ukupno (2011.) | 240.705 | ||||
- gustoća | 29/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena - | ||||
- ukupno | - (-) | ||||
- po stanovniku | - (-) | ||||
Valuta | ruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki) | ||||
Pozivni broj | - | ||||
Vremenska zona | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak | - |
Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.
Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Enguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.
Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:
Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.
Godina popisa | Gruzijci | Abhazi | Rusi | Armenci | Grci | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|---|
1926. | 67.494 | 55.918 | ? | ? | ? | 201.000 |
1959. | 158.200 | 56.197 | 86.700 | 64.400 | ? | 405.000 |
1970. | ? | 77.276 | ? | ? | ? | 199.596 |
1979. | 213.322 | 83.087 | 79.730 | 73.350 | 13.642 | 486.082 |
1989. | 239.872 | 93.267 | 74.913 | 76.541 | 14.664 | 525.061 |
2003. | 45.953 | 94.606 | 23.420 | 44.870 | 1486 | 215.272 |
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Abhazija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.