Hijene

Usprkos površnoj sličnosi s psima, to su ustvari mačkolike zvijeri, koje vjerojatno imaju zajedničko porijeklo s porodicom Viverridae, ili čak potječu od njih. Žive u južnoj i na području zapadne Azije, od Irana preko Bliskog istoka i Arabije do Afrike.

Hijena
Status zaštite
Status zaštite: Osjetljivi (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Carnivora
Natporodica:	Feloidea
Porodica:	Hyaenidae Gray, 1821
Rasprostranjenost hijena

Hijene su općenito poznate kao strvinari, i nisu na "dobrom glasu". Tako ih je zoolog Alfred Brehm u 19. stoljeću opisao kao glupe, pakosne i kukavne životinje, i dalje: "Od svih zvijeri, hijene su najružnije građene i najodvratnije, a kad se na to nadoda i opaki karakter, to je dovoljno da ove životinje čini omraženim". Ovakvi su opisi u to vrijeme bili uobičajeni, dajući zapravo vrlo malo podataka o stvarnim osobinama hijena.

Prema današnjim spoznajama, teško je dati bilo kakve podatke o zajedničkim osobinama svih hijena. Dok su prugasta i smeđa hijena doista prije svega strvinari, pjegava hijena aktivno lovi plijen, a Proteles cristatus svojim načinom života potpuno odstupa i od jednih i od drugih. Ona se hrani termitima.

Obilježje svih hijena je, da su im prednje noge duže od stražnjih, dok kandže ne mogu uvući. Ženke imaju snažno izražene vanjske dijelove spolnog organa: njen klitoris je tako velik, da ga se naziva pseudopenisom. Osim toga, okružen je vrećastim kesicama koje potsjećaju na mošnice mužjaka, tako da se spolovi čak i kod bližeg promatranja jedva mogu razlikovati. Ova anatomska osobitost ranije je dovodila do pretpostavke, da su hijene hermafroditi, što definitivno nije točno.

Hijene su vrlo stara grupa od kojih je poznato puno više fosilnih nego recentnih vrsta. Najstarijom hijenom smatra se Protictitherium iz miocena, iako izgledom još podsjeća na Viverridae, a živjela je na drveću. Kasniji rod Plioviverrops je nastanjivao i Europu. To je bila još mala hijena specijalizirana za prehranu kukcima. Može se pretpostaviti da su se već u to vrijeme razdvojile linija pravih hijena od Protelinae.

Nakon toga, hijene rastu. Krajem miocena je rod Ictitherium, koji je podsjećao na šakala, živio na području cijele Europe. Postojali su veliki strvinari (Adcrocuta), razbojničke hijene (Lycyaena i Hyaenictis) kao i jedan rod (Chasmaporthetes) koji je dospio do sjeverne Amerike. U pliocenu su većina rodova hijena izumrle, vjerojatno zbog konkurencije uspješnijih pasa. No, pjegave i prugaste hijene su još u pleistocenu živjele u Europi i vjerojatno u vrijeme ledenog doba još sretale europskog čovjeka.

1. Potporodica Hyaeninae
   1. prugasta hijena (Hyaena hyaena)
   2. smeđa hijena (Hyaena brunnea)
   3. pjegava hijena (Crocuta crocuta)
2. Potporodica Protelinae
   1. Proteles cristatus