Epilepsija je poremećaj funkcije mozga, a predstavlja naglo pražnjenje velikog broja neurona u mozgu što dovodi do epileptičnih napada.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Spada među česta oboljenja neurologiji. Na 1000 stanovnika oboli od 3 do 5 pacijenata.
Prema etiologiji možemo je podijeliti na
Simptomatska epilepsija podrazumjeva onu vrstu epilepsije koja se javlja kao simptom poznatog poremećaja u mozgu. Najčešći poznati uzroci epilepsije su: povrede glave, krvarenja u mozgu, moždani udar, apscesi, bakterijski i virusni encefalitis, hirurške opercije na mozgu, komplikacije prilikom poroda ili rođenja, alkohol, tumori.
Idiopatska epilepsija je epilepsija nepoznatog uzroka.
Prema kliničkoj slici epilepsiju djelimo na
Kod generalizirane epilepsije razlikujemo dvije vrste epileptičnih napada:
Očituje se naglim gubitkom svijesti. Prilikom pada, usljed gubljenja svijesti vrlo često dođe do povreda glave. Napad se sastoji od dvije faze: klonična i tonična faza. U toničnoj, početnoj fazi, koja traje dvadesetak do tridesetak sekundi bolesnik ima zgrčene polusavijene ruke i ispružene noge, ne diše, i postaje cianotičan u licu. Poslije toga prelazi u kloničnu fazu, u kojoj bolesnik ponovo počinje disati, pojavljuje se pjena na ustima koja može biti i krvava zbog ugriza na jeziku koji je vrlo čest, zatim se javljaju trzaji koji su simetrični i sinhroni. U ovoj fazi može doći i do popuštanja sfinktera te se bolesnik vrlo često nekontrolisano pomokri, a rjeđe defecira. Ova faza traje nekoliko minuta. Po završetku napada, bolesnik ima amneziju za period napada, osjeća se iscrpljeno i pospano.
Ova vrsta epileptičnog napada može se javiti samostalno ili u kombinaciji sa ostalim oblicima epileptičnih manifestacija. Ova vrsta napada se očituje kao kratkotrajni prekid kontinuiteta svijesti. Najčešće djeluje kao da se bolesnik zagledao u jednu tačku, a u rjeđem broju slučajeva može automatski nastaviti započetu radnju. Poslije malog napada, bolesnik ne osjeća umor, i nastavlja sa prethodno započetom radnjom kao da se ništa nije dogodilo. Kao i kod velikog napada bolesnik se ne sjeća vremena kada je imao napad.
Parcijalna epilepsija nastaje pražnjenjem nervnih ćelija u ograničenom djelu kore velikog mozga. Parcijalna epilepsija ima dvije vrste napada: motorni napadi i senzitivni napadi. Poseban vid epilepsije su Psihomotorna i Temporalna epilepsija.
Iako je nedovljan za sigurno dijagnosticiranje EEG ima veoma značajnu ulogu u postavljanju dijagnoze. Pored detaljnog neurološkog pregleda i EEG-a neohodno je i uzeti detaljnu anamnezu bolesnika.
Commons ima datoteke na temu: Epilepsija |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Epilepsija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.