Astronomija, koja etimološki znači zakon zvijezda (od grč.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Astronomija portal Odjeljak posvećen astronomiji |
Ona izučava porijeklo, evoluciju, te fizikalna i hemijska svojstva tijela koja možemo promatrati na nebu (a koja se nalaze izvan Zemlje) kao i procese koji ih obuhvataju.
Astronomija je jedna od onih nauka gdje amateri igraju još ključnu ulogu, posebno u otkrićima i promatranju prolaznih pojava. Astronomiju ne treba miješati s astrologijom, pseudonaukom koja pokušava predvidjeti ljudsku sudbinu na osnovu praćenja putanja nebeskih tijela . Iako ove dvije naučne oblasti dijele isto porijeklo, ipak se mnogo razlikuju .
Naučnici koji se bave astronomijom se zovu astronomi. Astronomi koriste naučni metod dok astrolozi ne koriste.
Astronomija, koja etimološki znači zakon zvijezda (od grč.
Optička i radioastronomija se praktikuje u prizemljenim opservatorijama,jer je atmosfera prozirna pri ovim talasnim dužinama.Vodena para teško apsorbuje infracrvenu svjetlost,pa se opservatorije za astronomiju infracrvenog zračenja lociraju na visokim i sušnim mjestima, te u Svemiru.
Atmosfera je neprozirna pri talasnim dužinama koje koriste röntgenska astronomija, astronomija gama-zračenja, ultraljubičasta astronomija i astronomija dalekog infracrvenog zračenja, pa se opservacije mogu izvoditi samo iz balona ili svemirskih opservatorija.
Astronomija je vjerovatno jedna od najstarijih prirodnih nauka čiji počeci sežu u daleku prošlost. Rana astronomija se zasnivala na posmatranju i predviđanju kretanja vidljih nebeskih tijela, naročito planeta i zvijezda.
Drevne kulture su nebeska tijela poistovjećivali sa božanstvima i duhovima. Dovodile su u vezu ova tijela i njihove putanje sa fenomenima poput kiše, sušnih sezona, plime i oseke. Postoji općeprihvaćeno mišljenje da su prvi "profesionalni" astronomi bili svećenici i da je njihovo poimanje nebesa smatrano "božanskim".
Svjetski kalendari su uređivani prema kretanjima Sunca i Mjeseca (na osnovu mjerenja dužine dana,mjeseca i godine), i bili su od važnosti poljoprivrednim društvima koja su vodila računa o tačnom vremenu žetve i sjetve. Današnji savremeni kalendar se temelji na starorimskom kalendaru prema kome se godina dijelila na dvanaest mjeseci koji su imali ili po trideset ili po trideset i jedan dan. Razni su rimski carevi naknadno pravili izmjene na kalendarima, a Gaj Julije Cezar je podstakao reformu kalendara i uveo prijestupnu godinu.
Grčki su astronomi dali veliki doprinos razvoju astronomije, ali se napredak u Evropi gotovo zaustavio u srednjem vijeku, dok je u islamskom svijetu astronomija cvjetala i doživljavala renesansu i veliki napredak. Arapski astronomi su bili veoma napredni i njihova djela su vjerovatno kasnije preuzeli kršćanski učenjaci[potreban citat]. I dan danas većina najsjajnijih zvijezda nosi arapska imena ili korijen iz tih imena. Djela Nikole Kopernika su predlagala heliocentrični sistem (iako je bio ranije otkriven od strane islamskih učenjaka[potreban citat]). Njegovo djelo su zaštitili, proširili i prepravili po svom ukusu Galileo Galilei i Johannes Kepler. Posljednji od njih dvojice je predvidio sistem koji tačno u detalje opisuje kretanja planeta oko Sunca kao središta. Međutim on nije razumio osnove zakona o kojima je pisao, te je to prepušteno Newtonovom pronalasku nebeske dinamike i njegovom zakonu gravitacije, koji predstavlja konačno objašnjenje kretanja planeta.
Astrofizika je tek postala mogućom kada se došlo do shvatanja da elementi koji sačinjavaju druga nebeska tijela sačinjavaju i Zemlju, i da za njih vrijede isti fizikalni zakoni. Zvijezde su otkrivene mnogo kasnije da bi bili daleki objekti, i s pojavom spektroskopije dokazano je da su vrlo slične našem Suncu, ali s različitim rangom temperatura, masa i veličina. Postojanje naše galaktike, Mliječnoga Puta, kao zasebne grupe zvijezda je međutim tek dokazano o XX vijeku, zajedno s postojanjem "vanjskih galaktika", i ubrzo kasnije sa širenjem Svemira uočenom pri udaljavanju većine galaktika od nas.
Kosmologija, disciplina koja je usko povezana sa astronomijom, je učinila veliki napredak tokom XX vijeka, s modelom vrućeg velikog praska teško podržanim astronomskim i fizikalnim dokazima, kao što su kosmičko pozadinsko mikrovalno zračenje, Hubbleov zakon i kosmološko mnoštvo elemenata.
Astronomija, koja etimološki znači zakon zvijezda (od grč.
Commons ima datoteke na temu: Astronomija |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Astronomija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.