Suria (i le Arapi: سوريا Sūriyā), aloaia Syria Arab Republic (i le Arapi: الجم δημοّة العربيّة السّوريّة Al-Ŷumhūriyya Al-`Arabiyya As-Sūriyya) o se atunuu i Korea i Saute o le malo o le malo soofaatasi lea, se taua i le lotoifale talu mai Mati 2011.
[[Image:{{{image_map}}}|250px|center|{{{common_name}}}]] | |
Aʻai laumua (foi le aʻai tele) | {{{capital}}} |
Gagana aloaia | {{{official_languages}}} |
Malo | |
---|---|
• Faiga | {{{government_type}}} |
Eria | |
• Aofai | {{{area}}} km² {{{areami²}}} sq mi |
Faitau aofaʻi | |
• Vavalalata | {{{population_density}}}/km² ({{{population_density_rank}}}) {{{population_densitymi²}}}/sq mi |
Sone Taimi | {{{time_zone}}} (UTC{{{utc_offset}}}) |
Tulafono Initaneti | {{{cctld}}} |
O lo o feagai ma feteenaiga ma Turkey i matu, ma Iraq i sasae, ma Isaraelu, Jordan ma le Sami i Saute o Kalilaia, ma faatasi ai ma Lepanona ma Metitirani Sami mai sisifo, e mafai ona vaaia mai lona Tau i atumotu o le motu o Kuperu. O Suria sa avea ma sui o Malo Aufaatasi talu ona faavaeina.
Suria ei ai le faitau aofai o tagata 19 miliona tagata, o le toatele o latou tautatala Arapi ma fai mai isalama, e tusa ai ma le vaega a Sunni. I totonu o Mosalemi ma Sunnis i Suria o loo i ai Alawites ma Shiites. E le gata i lea, e iai nai vaega o le au Asuria, Armenia, Turki ma Kurdish o loʻo iai ile faitau afe o tagata sulufaʻi a Palesitina.
Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, o le malo o Suria i aso nei na aliali mai o le Farani Mandate ma sa avea ma sui o le sili o le Arapi setete na tulaʻi mai le Levant ina ua maeʻa le malo o Ottoman. I le aso 24 o Oketopa, 1945, na maua ai le tutoʻatasi ma avea ai ma malo palemene, e ui e leʻi solomuli atoa ai fitafita Farani seʻia oʻo ia Aperila 1946. O tausaga na sosoʻo ai sa matua vevesi lava, ma na faia ai ni suiga i le va o le 1949. ma le 1963. I le va o le 1958 ma le 1961, na faʻatutuina ai e le atunuʻu le United Arab Republic ma Aikupito, peitaʻi o lona iʻuga o lona taimi, na muta lea i le osofaʻiga a Suria i le 1961. I le maeʻa ai o le faʻavae faʻapolopolo a Suria i le 1961, na faʻavae ai le Syria Arab Republic, tusa lava pe le osofaiga a 1963 le atunuu tumau pea i le le mautonu. Mai ia Mati 8, 1963 e oʻo ia Mati 17, 2011, o le Arab Socialist Baath Party - Syria Region na pulea le atunuu i lalo o se faasilasilaga o le tulaga o faalavelave faafuasei ma talu mai le 1970 o le au peresitene Syria na taofiofia e sui o le aiga Asad. Muamua o le General Hafez al-Asad, o le ulu o le setete mai 1970 i le 2000, sosoo ai ma lona atalii o Bashar al-Asad, o le peresetene o iai nei.
E le o mautinoa le amataga o le igoa Suria. E mafai ona sau mai le gagana Eleni anamua ma na faʻamaonia mai ai le laueleele o Aram, peitaʻi na iloa e Herodotus o se ata puʻupuʻu mo Asuria, aʻo tagata tusi talaʻaga o onapo nei ua toe maua mai i ni igoa eseese. Na aliali mai mo le uluaʻi taimi i le gagana Eleni ma e leai ni faʻailoaina muamua, o loʻo i foliga poʻo ni mea i tusitusiga o loʻo i luma atu o le Hellenistic tusitusiga. Na faʻavae lelei i le faʻaogaina aloaia a Roma ma le Byzantine, na mou atu i le 7th senituri faʻatasi ma le manumalo faʻa Muslim, ae na faʻaaogaina pea i Europa. I le Arapi-Mosalemi lalolagi, o le itulagi sa taua muamua "Suria" sa taʻua Sham (ar) o lea foi o lona laumua, Tamaseko.
O le igoa 'Suria', i le gagana Arab Sūriyyah (ar), sa leiloa seia oʻo i le afa lona lua o le 19th seneturi ina ua toe faʻaola i lalo o le faʻamalosi Europa. I le 1865, na avea ma igoa aloaia o se itumalo, o le vilayato o Tamaseko. O le taimi na maeʻa ai le faʻavaeina o le faʻatonuga Farani i le 1920, ina ua ia alu iai e faʻamaonia le Malo o Suria i le taimi nei.
O le Neolithic Revolution (10,000 BC) na au mai le itulagi atoa mai le Vanu o Naila ma le sasae o le Metitirani, e aofia ai Suria ma Iraq, e oʻo i le Iran Plateau ma le Indus Valley. E aofia ai foi ma filifili o le lauolaola o le au faifaʻatoʻaga o laufanua i luga o togavao laugatasi i matu o Europa. I totonu o lenei nofoaga tele sa i ai se tele o aganuu tuʻufaʻatasia i totonu o le "Fertile Crescent", o se nofoaga faʻasolopito e tali tutusa ma se vaega o le teritori o le Metitirani Levante, Mesopotamia ma Peresia.
Ile tausaga 2000 e. C., Suria o se vaega o le Aram [tofia manaomia]. Na lafo i Aikupito mai le lata i le 1530 a. C. seia oʻo i le 1250 a. C.O Aram-Tamaseko o se setete Arama na faʻavae i lona laumua, Tamaseko, i Suria, mai le iʻuga o le 12th senituri BC. C. i le 732 a. I le itu i saute sisifo o Asia i Mesopotamia anamua, i le vanu o le vaitafe o Tigris, o tagata Asuria sa i ai, agai i le 1350 a. I.; i le 8th senituri BC. I., Sa faatoilaloina e le Asuria le atunuu atoa, lea na pasia i Papelonia i le 7 senituri BC. C. Na fusia e Peresia i le 538 a. C., taofia pea seia oo ina faoa faamalosi e Alesana le Sili, 200 tausaga mulimuli ane. I le tausaga 64 a. C. na avea ma itumalo o Roma, ma mulimuli ane i lalo o le Malo o Byzantine seʻia oʻo i le 634 TA. I le afa lona lua o le 11th seneturi, ina ua uma ona aveina e le Saracens, na pulea e le Seljuks, ma i le 1516 e Ottoman Turks, oe na taofia ai seia oo i le 1833, ina ua manumalo ia Mehmet Ali, o le na toe faafoi mai i tagata Turks i le 1840.
Uprising in As Suwayda i le taimi o le Great Syria Revolution e le lima o le Great Liberator sultan Pasha al-Atrash i 1925
O Turks na avea pea ma matai o Suria seia oo ina tuliesea mai ia e le Igilisi i le 1918, ma talu ai Farani na faalavelave i Lepanona e taofia ai le saua o Turks, na ia faatumauina ana tagi faaupufai i Suria, ma o lona tulaga faapitoa na amanaia i le feagaiga Anglo-Farani o le 1916. O le mea lea, na tuua e le Egelani lena atunuu, ma o le Fono Sili a le Au Allies na tuuina atu ia Farani le faʻatonuga. I le 1928, na faʻavae ai e le Fono Faitulafono se faʻavae; peitai e leʻi mauaina lea faʻatagaina e Farani, lea na taʻape le Fono Aoao i le 1929. Ia Me 1930, na pasia ai se Faavae fou. Iuni Iuni 1932, Muhammah Ali Bey el Abed na filifilia e avea ma peresitene o le malo. I feagaiga na sainia i le tuai o 1936, Farani folafolaina le tutoatasi atoatoa i Suria, i totonu o le tolu tausaga. I le 1938, na faamalosia Suria e tuuina atu le sanyak o Alexandrite (Turkish Iskenderun) i Turkey. Ina ua maeʻa le toʻilalo o Farani, na tumau ai le faʻamaoni o Suria i le malo o Vichy.
Ia Iuni 1941, Peretania, Ausetalia ma saʻoloto Farani 'au na osofaʻia mai Iraki ma ina ua maeʻa se puʻupuʻu puʻupuʻu sa motusia le teteʻe a fitafita Gallic na taitaia e le General Dentz o loʻo nofoia le atunuʻu. Ina ua maeʻa na latou faʻalauiloa aloaia le tuuina atu o le tutoʻatasi. I le amanaiaina e Malo Aufaatasi mo le tutoatasi o Suria o se malo pule, na aveese ai e le Farani i le 1946. I tausaga muamua ina ua uma ona folafolaina le tutoatasi, o faiga faavae i totonu o le atunuu sa matua faigata lava. I le aso 14 o Aukuso, 1949, na fasiotia ai Husni Zaim, le ulu o le malo. Sa faia se galuega fou i lalo o le au peresitene o Hachem el-Atassi, faatasi ai ma Sami el-Hinnani o le ulu o le autau, na taitaia le fouvalega faasaga ia Zaim. I le aso Tesema 19 o le tausaga lava lea, na toe faʻamalosia ai se suiga fou e Colonel Adib Chichakli ma faʻalauiloa ina ua sauni le Fono Aoao a le atunuʻu e talanoaina le tuʻufaʻatasia o atunuu Arapi ma le vavalalata vavalalata ma Iraq, aveʻese Sami mai ana ofisa faʻatonu. el-Hinnani ma isi taitai faapolokiki. O le iʻuga o ni osofaʻiga fou a le militeri (1951 ma le 1952), na avea uma le Kolonel Adib Chichakli ma pule uma.
Ia Fepuari 1954, o le militeri na faia e Colonel Mustafá Hamdum, faamalosia le ulu o le setete o Chichakli e faamavae ma sulufai i Saudi Arabia. Na faailoa e le au fouvale o le faipule faapagota Hachem al-Atassi o le peresetene o Suria. O le palemene palota na faia ia Oketopa o le tausaga lava lea. O le malo o Suria na faia talanoaga faaupufai ma tautupe ma Lepanona e faatuina ai le tamaoaiga tuufaatasi i le va o atunuu e lua.
I le 1955, na faia ai e le polokiki a Suria se suiga tele; Chukri el-Kuatli, o le na nofo faʻamalosi mai Aikupito ma faʻasoa atu manatu o Gamal Abdel Nasser, na filifilia e avea ma Peresetene o le malo. I le va o 1958 ma 1961 Aikupito ma Suria na fausia le United Arab Republic (RAU). Na malilie El-Kuatli ma Nasser i la latou tetee i soʻo se poloketi a le malo tele e lagolagoina mai Baghdad e Nuri es-Said, faapea foi ma le mulimulitai i feagaiga tauvaga Anglo-Saxon. O lenei faiga faavae na maua ai le faamaoniga ma le lagolago i le Soviet Union ma, nai lo lena, na mafua ai tulaga le mautonu i Turkey ma Iraq. Mai le USSR, tele auupega uta taunuu i Suria, o lona peresitene asiasi atu i Moscow.
I le aso Novema 13, 1970, na faoa ai e Hafez al-Asad le malosiʻaga e ala i se suiga na aumaia le malo i le Arab Socialist Baath Party. Al-Asad pule ai mo le toeitiiti 30 tausaga ma i lona maliu i le aso Iuni 10, 2000, na suia o ia e lona atalii o Bashar al-Asad, i le palota na valaauina mo lenei faamoemoe, ma le taunuuga o le 94.6% o auai ma 99.7% o lo o lagolagoina.
Ia Tesema 2010, o le Jasmine Revolution i Tunisia na faailogaina le amataga o le Arab Spring. O le manuia o le siʻitaga o Tunisians na faʻaosofia ai le le mautu i atunuʻu i Aferika i Matu ma Sasaʻe Tutotonu na pei o Tunisia na feagai ma le maualuga o le leai o ni galuega, o faiga faʻapolokiki ma le taupulega faʻapolokiki mai o latou peresetene. Na sau tagata Suria e faatino le tetee i faiga faavae na faatino e Bashar al Assad, ma ua avea ma taua i le va o tagata.
Ia Ianuari 2013, ina ua maeʻa le avefeʻau a Malo Aufaatasi ma le Arab League, Lakhdar Brahimi, fai mai e le tatau ona auai le Bashar al-Ásad i se malo fesuiai, Walid Mualem, le faifeau mai fafo, na valaʻau atu i vaega o tetee e auai i se fou kapeneta i lalo o le al-Ásad, ae pe a fai latou te "teena le fesoasoani mai fafo."
Ma na amata nei le taua. I le taimi o le fouvalega, ua avea ai e le malo o Suria le itu teteʻe ma sui fouvale o lo o taumafai e faʻaleaga le malo. Ua fai mai taʻitaʻi o le itu agai, ua na o le faamasaniga o osofaʻiga a le pulega: O le Iunaite Setete ma le toatele o ana itu i sisifo ua latou faia ni faasalaga tau tamaoaiga e faasaga ia Suria, na latou faitioina al-Assad ma faatonu ia latou o ese mai le pule. Peitai, latou te leʻi faatauanauina le UN Security Council e faia lea lava mea. Saina ma Rusia, le toalua o fefaʻatauaiga a Suria, na veto le tele o iugafono fuafuaina e uiga ia Suria. O se osofaʻiga mataʻutia i le mea na tupu ia Setema 2013 na faʻatupuina ai le osofaʻiga a le militeri, ae o le feeseeseaiga faʻavaomalo lea na tali atu ai ma Rusia na mafua ai le faʻaleagaina o mea taua, ae o le taua na faʻaauau pea.
Lua fonotaga i le va o le itu teteʻe (le Syria National Council) ma le malo o Suria na mulimuli ane faia i Geneva, Suiselani, i le faamoemoe o le faamuta o le taua. I le 2014, al-Asad na taufetuli mo le taimi lona tolu mo le au peresitene, i le lotolotoi o se feeseeseaiga tele i luga o lona tuua o le tofi. Ua avea nei sauaga, fasioti tagata, fasioti tagata, faiaiga faamalosi ma le faoa faamalosi e le itu malo o Bashar al-Asad, ma le itu fouvale na lagolagoina e le US ma Saudi Arabia, ua avea ma nei soligatulafono matuia, aemaise lava mai le ulufale i vaaiga ile vaaiga ole Islamic State.
I le 2014, ma i lalo o le malosi mai le Islamic State, Syria o le a faalatalata atu i tulaga ma le Iunaite Setete.
O le alualu i luma o le fundamentalist Islamic State of Iraq ma le Levant (Daesh) i vaega lautele o le itu i matu o Iraq i le 2014 na mafua ai le sola ese o nisi 50,000 tagata mai le Sinyar mauga i le Kurdish autonomous eria ma Suria. O le taimi na tuʻua ai fitafita a le Iunaite Setete ina ua maeʻa le taua i Iraq, na faatupulaia le toatele o fitafita fitafita faavae i le 2,500, ma faatasi ai ma lena oso, na uunaia ina ia ulufale atu i le taua a Suria.
O Iuni 29, 2014, na toe faʻaigoa le faʻalapotopotoga i le Islamic State i nofoaga o nofoia o Suria ma Iraq, ma Al Baghadi na ia faʻatonutonuina. e puipuia lona teritori, Suria tatala ai le faitotoa i le pomu e le Iunaite Setete e faasaga i le Islamic State.
Talu mai le aso 23 o Setema, 2014, o vaalele a Amerika na osofaʻia tulaga faatupu faalavelave faatasi ai ma le fesoasoani a le neivi ma vaalele na tuufaatasia i totonu o le aufaatasi faavaomalo e faasagatau i le Islamic State.
I le aso 13 o Novema, 2017, sa faia ai se osofaʻiga i le taulaga i Aleppo, ma mafua ai le sili atu i le 50 maliu ma sili atu nai lo le 90 manuʻa, e le iloa le tusitala o le mea na tupu, e manatu le aufaasālalau e ono avea ma malo o Suria poo Rusia.
Ua avea Suria ma malo faʻapolokalame talu mai le 1946. I le 1973 le Faʻavae o loʻo faʻamaninoina ai Suria e pei o le Democratic, Popular and Socialist Republic, na faʻamaonia i se pili faʻatulagaina, e faavae, faatasi ai ma isi, i luga o sosaiete a Arab, mataupu faavae o le tutusa i luma o le tulafono, saolotoga o tapuaiga ma meatotino. tumaʻoti.32 I le 2012, na faʻamaonia ai se tulafono fou faʻavae e le faʻataua
Soʻo se fitu tausaga ua filifilia ai se peresetene, e tatau ona avea ma Mosalemi; ma le fa, o le Fono a Tagata ma le Fono a Minisita.33 E tusa ai ma le Faʻavae, e i ai i le peresetene le malosiaga e tofia ma faateʻaina sui-peresitene, palemia ma minisita. O ia foi o le taʻitaʻi-sili o le Armed Forces, failautusi-aoao o le Arab Socialist Baath Party ma le peresitene o le atunuu National Progressive Front.
O tulafono o le Fono a Tagata ma Fono a le lotoifale. O pule e tolu a le Malo o Suria e pulea e le Baath, lea e mautinoa e auai i malosiaga o le Malo faafetai i le Faavae a le atunuu.
E faʻatagaina le auai o isi vaega faaupufai e ono, ma faatasi ai ma le toʻatele Baaz o le valaʻau, National Progressive Front (FNP), الجبهة الوطنية التقدمية na vaega e na o latou ua faatagaina e faʻaali manatu faaupufai a le sitiseni Suria.32 O le Baaz Party, o loʻo puleaina le faʻaaliga e pei ona taua, fai mai e avea ma itu o le Palemene o loʻo puleaina e le Peresetene o le malo, talu ai o le pa o le Pule e taofia ai le tele o le malosiʻaga o le tulafono ma le iloiloina o gaioiga a le Fono Aoao Faitulafono.
O le Syria Constitution na te faʻatupeina le Arab Socialist Baath Party ma taʻitaʻi o galuega a le malo setete ma le ola o le sosaiete a Suria. O le peresetene, o loʻo iai le malosi tele e faʻatautaia ai le malo, e filifilia mo le fitu tausaga e faʻataunuʻu ana galuega, e le gata i lea, o ia o le peresetene o le Baath Party ma le taʻitaʻi o le alualu i luma o le National Front. Malosiaga e tofia ai faifeʻau, faalauiloa taua, fautuaina tulafono i le Fono Faitulafono, ma faatonu vaegaau. I le pili toe palota mo le filifilia o le peresetene i le 2007, na toe filifilia ai Bashar al-Asad ma le 97.62% o le palota.
I le uluaʻi vaega a le peresetene palota, sa faia i le 2014, na toe filifilia ai le Peresetene Syria, Bashar Al-Asad, ma 88.7% o le palota, faatasi ai ma 73.42% o tagata palota, 11 634 412 tagata, Na manatu o se lagolago malosi o le faitau aofai o tagata mo le taʻitaʻi o Suria, o le toatele, e aofia ai ma tagata muamua na tetee, ua vaaia nei o se faamaoniga e faasaga i le vevesi na tuuina mai e le taua ma le faatupuina o le au tetee agai atu i le malosi o le Isalama.
Faateleina faatosinaga i totonu o ona tuaoi Arapi ma faamautuina le toe foi mai o le Golan Heights o sini autu ia a le malo mai fafo a Suria. I le tele o taimi i lona talaʻaga, ua vaaia e Suria le feteʻenaʻi malosi ma ona tuaoi agavaʻa faaleaganuu, pei o Turkey, Isaraelu, Iraq, ma Lepanona. Na fiafia Suria i fegalegaleaiga lelei ma le tele o setete i lona itulagi i le 21st seneturi, ao le i faia le Arab Spring ma le Suria i le va o taua.
Talu mai le taua i le va o tagata, ua atili ai ona faaesea Suria mai atunuu o le itulagi ma mai le lalolagi lautele i se tulaga lautele. Ua motusia faʻailoga feoaʻiga ma le tele o atunuʻu, e aofia ai Turkey, Saudi Arabia, Canada, Farani, Italia, Siamani, Iunaite Setete, Peretania, Peleseuma, Sepania, ma le Arapi setete o le Persian Gulf. O Syria na taofia mai le Arab League i le 2011 ma le Organisation of Islamic Cooperation i le 2012. O Syria o loo faaauau pea ona atiaʻe sootaga lelei ma ana aufaasese masani, Iran ma Rusia. O isi atunuu o loʻo iai ni mafutaga lelei ma Syria o China, North Korea, Angola, Cuba, Venezuela, Brazil, Ecuador, Nicaragua, Guyana, India, Aferika i Saute, Tanzania, Pakistan, Armenia, Argentina, Belarus, Tajikistan, O le Atu Filipaina, Uganda, Zimbabwe, ma isi. I totonu o le Arapi Liki Setete, ua faaauau pea ona tausia lelei sootaga Syria ma Iraq, Aikupito (ina ua mavae Iulai 3, 2013), Algeria, Kuwait, Lepanona, ma Oman.
This article uses material from the Wikipedia Gagana Samoa article Suria, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Content is available under CC BY-SA 4.0 unless otherwise noted. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Gagana Samoa (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.