ᨍᨓ

Jawa

ᨍᨓ

ᨍᨓ

Rupa bolana Jawaé maddarupa-rupangngi modélé coppo’na. Engka modélé coppo’ bola limasa, seroto, jogelo, pagangep, magarépak, macan nyeru, kelaban, nyaderer, taju, kutu ngambang, nenniya sino. Modélé bola limasangngé kaminang maégai napunnai pabbanuwaé. Naiya wija ana’karungngé masahoroi mabbola modélé’ jogelo.

ᨑᨘᨄ ᨅᨚᨒᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨌᨚᨄᨚᨊ᨞ ᨕᨛᨃ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨌᨚᨄᨚ ᨅᨚᨒ ᨒᨗᨆᨔ᨞ ᨔᨛᨑᨚᨈᨚ᨞ ᨍᨚᨁᨛᨒᨚ᨞ᨄᨁᨂᨛᨄᨛ᨞ ᨆᨁᨑᨙᨄ᨞ ᨆᨌ ᨎᨛᨑᨘ᨞ ᨀᨛᨒᨅ᨞ ᨎᨉᨙᨑᨙᨑᨙ᨞ ᨈᨍᨘ᨞ ᨀᨘᨈᨘ ᨂᨅ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨔᨗᨊᨚ᨞ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨅᨚᨒ ᨒᨗᨆᨔᨂᨙ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁᨕᨗ ᨊᨄᨘᨊᨕᨗ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨕᨊᨀᨑᨘᨂᨙ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨆᨅᨚᨒ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨍᨚᨁᨙᨒᨚ᨞

Pallaongruma  iyanaritu jamang  kaminang maéga najama Jawaé ri desa-désaé. Saisa engkato mancaji pagawé, panré, nenniya padangkang. Naiya pallaongrumaé engka maggalung wai té, neniya wai bosi ritujunna mattaneng asé. Engkato pallaongruma ri tana marakkoé, engkato taneng lamé aju, barellé, lamé kalolo’, kadellé, kopi, nenniya rilainnaé. Dé naiya maneng pappallaongrumaé mappunnai tana rikalé. Kaminang maéga mancaji pajjamami. Iyanaritu masahorong massaro masé ri wassélé jamannai galunna tauwé. Ri séséna mennanro maddarupa-ampi’-ampireng pura najama mauni dé namaéga natungka mennanro.

ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨍᨆ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁ ᨊᨍᨆ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨙᨔ ᨉᨙᨔᨕᨙ᨞ ᨔᨕᨗᨔ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨁᨓᨙ᨞ ᨄᨋᨙ᨞ ᨊᨙᨊᨗᨕ ᨄᨉᨃ᨞ ᨊᨕᨗᨕ ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆᨕᨙ ᨕᨛᨃ ᨆᨁᨒᨘ ᨓᨕᨙ ᨈᨙ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨓᨕᨙ ᨅᨚᨔᨗ ᨑᨗᨈᨘᨍᨘᨊ ᨆᨈᨊᨛ ᨕᨔᨙ᨞ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆ ᨑᨗ ᨈᨊ ᨆᨑᨀᨚᨕᨙ᨞ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨈᨊᨛ ᨒᨆᨙ ᨕᨍᨘ᨞ ᨅᨑᨛᨒᨙ᨞ ᨒᨆᨙ ᨀᨒᨚᨒᨚ᨞ ᨀᨉᨛᨒᨙ᨞ ᨀᨚᨄᨗ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨑᨗ ᨒᨕᨗᨊᨕᨙ᨞ ᨉᨙ ᨊᨕᨗᨐ ᨆᨊᨛ ᨄᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆᨕᨙ ᨄᨘᨊᨕᨗ ᨈᨊ ᨑᨗᨀᨒᨙ᨞ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨍᨆᨆᨗ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨆᨔᨑᨚ ᨆᨔᨙ ᨑᨗ ᨓᨔᨙᨒᨙ ᨍᨆᨊᨕᨗ ᨁᨒᨘᨊ ᨈᨕᨘᨕᨙ᨞ ᨑᨗ ᨔᨙᨔᨙᨊ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨕᨇᨗ ᨕᨇᨗᨑᨛ ᨄᨘᨑ ᨊᨍᨆ ᨆᨕᨘᨊᨗ ᨉᨙ ᨊᨆᨕᨙᨁ ᨊᨈᨘᨃ ᨆᨛᨊᨋᨚ᨞

Toddo’ assiempekenna Jawaé  ripabbati’i ri indo’ ambo’na. Mau indo’ mau ambo’ ripasirupai séddi pakkasengeng. Alérapanna “siwa” iyaré’ga “uwa” lao ammauré urowané polé ri indo ambo macowaé. Makkotoparo pattellareng pamang lao ri silessureng urowané ambo’ na indo’ iya maloloé. Wawang assiempekeng kaminang mapongngé ri séséna pabbanuwaé iyanaritu séddi abbatireng riaseng “soma” iyaré‘ga “kaluwarga”. Assiempekeng mallebbangngé riasengngi “sanak sedulur” iyanaritu appang polé ri urowané iyaré’ga makkunrai makkacoé’é polé ri lato nenniya polé ri nénéna lanta’ makatellué ri yase’. Iyanaé wawang masero purépo’i iyamaneng gaukeng akkatuwongengngé nenniya attomaténgngé. Appang kaminang malampé’é iyanaritu “alur waris” rigettengngi pitu lapi’ lanta’na, masahorongngi iyaé “alur waris” aléna purépo’i  assompa-sompang ri attoriolongngé.

ᨈᨚᨉᨚ ᨕᨔᨗᨕᨇᨛᨀᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗᨄᨅᨈᨗᨕᨗ ᨑᨗ ᨕᨗᨉᨚ ᨕᨅᨚᨊ᨞ ᨆᨕᨘ ᨕᨗᨉᨚ ᨆᨕᨘ ᨕᨅᨚ ᨑᨗᨄᨔᨗᨑᨘᨄᨕᨗ ᨔᨙᨉᨗ ᨄᨀᨔᨛᨂᨛ᨞ ᨕᨒᨙᨑᨄᨊ ᨔᨗᨓ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨕᨘᨓ ᨒᨕᨚ ᨕᨆᨕᨘᨑᨙ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗᨕᨗᨉᨚ ᨕᨅᨚ ᨆᨌᨚᨕᨕᨙ᨞ ᨆᨀᨚᨈᨚᨄᨑᨚ ᨄᨈᨛᨒᨑᨛ ᨄᨓ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨔᨗᨒᨛᨔᨘᨑᨛ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨕᨅᨚ ᨊ ᨕᨗᨉᨚ ᨕᨗᨐ ᨆᨒᨚᨒᨚᨕᨙ᨞ ᨓᨓ ᨕᨔᨗᨕᨇᨛᨀᨛ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨄᨚᨂᨙ ᨑᨗ ᨔᨙᨔᨙᨊ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨔᨙᨉᨗ ᨕᨅᨈᨗᨑᨛ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨚᨆ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨀᨒᨘᨕᨑᨛᨁ᨞ ᨕᨔᨗᨇᨛᨀᨛ ᨆᨒᨛᨅᨂᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨗ ᨔᨊ ᨔᨛᨉᨘᨒᨘᨑᨛ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨕᨄ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨀᨘᨋᨕᨗ ᨆᨀᨌᨚᨓᨙᨕᨙ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨒᨈᨚ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨊᨙᨊᨙᨊ ᨒᨈ ᨆᨀᨈᨛᨒᨘᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨔᨛ᨞ ᨕᨗᨕᨊᨕᨙ ᨓᨓ ᨆᨔᨙᨑᨚ ᨄᨘᨑᨙᨄᨚᨕᨗ ᨕᨗᨐᨆᨊᨛ ᨁᨕᨘᨀᨛ ᨕᨀᨈᨘᨕᨚᨂᨙ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨕᨈᨚᨆᨈᨙᨂᨙ᨞ ᨕᨄ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨒᨇᨙᨕᨙ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨕᨒᨘᨑᨘ ᨓᨑᨗᨔᨛ ᨑᨗᨁᨛᨈᨛᨂᨗ ᨄᨗᨈᨘ ᨒᨄᨗ ᨒᨈ ᨊ᨞ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨕᨗᨐᨕᨙ ᨕᨒᨘᨑᨘ ᨓᨑᨗᨔᨛ ᨕᨒᨙᨊ ᨄᨘᨑᨙᨄᨚ ᨕᨗ ᨕᨔᨚᨇ ᨔᨚᨇᨂᨙ ᨑᨗ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨂᨙ᨞

Naiya appabbottingengngé lebbi maruwa’i naiya gau’ attomaténgngé. Alérapanna rékko purani mappabbotting Jawaé dé nasarai tegai monro. Naékiya séddi toi asennangeng narékko mappunaiwi bola rikalé rékko purani botting.

ᨊᨕᨗᨕ ᨕᨄᨅᨚᨈᨗᨂᨛᨂᨙ ᨒᨛᨅᨗ ᨆᨑᨘᨓ ᨕᨗ ᨊᨕᨗᨕ ᨁᨕᨘ ᨕᨈᨚᨆᨈᨙᨂᨙ᨞ ᨕᨒᨙᨑᨄᨊ ᨑᨙᨀᨚ ᨄᨘᨑᨊᨗ ᨆᨄᨅᨚᨈᨗ ᨍᨓᨕᨙ ᨉᨙ ᨊᨔᨑᨕᨗ ᨈᨙᨁᨕᨗ ᨓᨚᨋᨚ᨞ ᨊᨕᨙᨀᨗᨕ ᨔᨙᨉᨗ ᨈᨚᨕᨗᨕᨔᨛᨊᨂᨛ ᨊᨑᨙᨀᨚ ᨆᨄᨘᨊᨕᨗᨓᨗ ᨅᨚᨒ ᨑᨗᨀᨒᨙ ᨑᨙᨀᨚ ᨄᨘᨑᨊᨗ ᨅᨚᨈᨗ᨞

Pabbanuwaé ri désaé ri Jawa riparéntai ri kapala désa riasengngé lura. Masahorong toi riaseng “bekel” “petinggi” iyaré’ga “gelodo”. Ri tujunna jama-jamanna luraé riranrengiwi ri “perabo désa” iyanaritu “kami tuwo (wakkélé lura), carik (parruki), kebayang (suro), jagabaya (ganggawa), ulu-ulu (lédéng), neniya“modi” (doja). Naiya tumpeéngngi jama-jamanna mennanro iyanaritu wassélé paje’tana riasengngé “tana bengkok”.

ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ ᨑᨗ ᨍᨓ ᨑᨗᨄᨑᨙᨈᨕᨗ ᨑᨗ ᨀᨄᨒ ᨉᨙᨔ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨛ ᨒᨘᨑ᨞ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨈᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨅᨙᨀᨙᨒᨙ ᨄᨛᨈᨗᨁᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨁᨛᨒᨚᨉᨚ᨞ ᨑᨗ ᨈᨘᨍᨘᨊ ᨍᨆ ᨍᨆᨊ ᨒᨘᨑᨕᨙ ᨑᨗᨑᨋᨛᨂᨗᨓᨗ ᨑᨗ ᨄᨛᨑᨅᨚ ᨉᨙᨔ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨀᨆᨗ ᨈᨘᨓᨚ ᨞ ᨄᨕᨑᨘᨀᨗ᨞ ᨔᨘᨑᨚ᨞ ᨁᨁᨓ᨞ ᨒᨙᨉᨙ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨉᨚᨍ᨞ ᨊᨕᨗᨕ ᨈᨘᨇᨛᨕᨙᨂᨗ ᨍᨆ ᨍᨆᨊ ᨆᨙᨊᨋᨑ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨔᨙᨒᨙ ᨄᨍᨛ ᨈᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨛ ᨈᨊ ᨅᨙᨀᨚ᨞

Naiya pabbanuwaé ri Jawa siaré-aré’i lapi’na pabbanuwaé iya engka mupa maddupa asilaingenna. Wija ana’karung iyana riaseng “bendoro” iyaré’ga “bendoro radéng”, sinréré’ mennanro iyanaritu wawang “priyayi” iyanaritu panrita polé ri wija ana’karung. Wawang kaminang mariyawaé iyanjaritu wawang riasengngé “wong cilik”. Rapanna paggalungngé ri désaé. Naékiya “wong cilik” ri désaé tabbagé toi mancaji  tellu wawang iyanaritu “wong batu” (wija mula mpukkeéngngi désaé).Wawang “kuli gando” (tau dé’énappunnai tana iyaré’ga bola) nenniya “jaka sinom” (kallolo dé’é jamanna engka wedding namana’ polé ri tomatuwanna).

ᨊᨕᨗᨕ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨑᨗ ᨍᨓ ᨔᨗᨕᨑᨙ ᨕᨑᨙ ᨕᨗ ᨒᨄᨗᨊ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨕᨗᨐ ᨕᨛᨃ ᨆᨘᨄ ᨆᨉᨘᨄ ᨕᨔᨗᨒᨕᨗᨂᨛᨊ᨞ ᨓᨗᨍ ᨕᨊᨀᨑᨘ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨅᨛᨉᨚᨑᨚ ᨗᨐᨑᨙᨁ ᨅᨛᨉᨚᨑᨚ ᨑᨉᨙ᨞ ᨔᨗᨊᨙᨑᨙ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨄᨋᨗᨈ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨊᨀᨑᨘ᨞ ᨓᨓ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨑᨗᨕᨓᨕᨙ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨓ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨓᨚ ᨌᨗᨒᨗᨀᨛ᨞ ᨑᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ ᨈᨅᨁᨙᨈᨚᨕᨗ ᨆᨏᨍᨗ ᨈᨛᨒᨘ ᨓᨓ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨚ ᨅᨈᨘ ᨕᨗᨍ ᨆᨘᨒ ᨇᨘᨀᨛᨕᨛᨂᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ᨞ ᨓᨓ ᨀᨘᨒᨗ ᨁᨉᨚ ᨈᨕᨘ ᨉᨙᨕᨙ ᨊᨄᨘᨊᨕᨗ ᨈᨊ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨅᨚᨒ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨍᨀ ᨔᨗᨊᨚ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨀᨒᨚᨒᨚ ᨉᨙᨕᨙ ᨍᨆᨊ  ᨕᨛᨃ ᨏᨛᨉᨗ ᨊᨆᨊ ᨄᨚᨒᨙ ᨈᨚᨆᨈᨚᨕᨊ᨞

Agama sellengngé masahoroi natékakeng Jawaé, mauni mauni siaré-aré’ onrong engka muto matékakengngi agama laingngé. Naékiya asellengenna Jawaé  masero engka pangarunna agama laingngé mappammulai attoriolonna Jawaé (Kejawen), Hindu, Budha, nenniya Naserani. Wawang majere’é ri agama sellengngé iyana riaseng wawang “santri” makkotoparo wawang  pasikoré-korééngngi asellengengngé iyana riaseng wawang “abangan”.

ᨕᨁᨆ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨊᨕᨈᨙᨀᨀᨛ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨆᨕᨘᨊᨗ  ᨔᨗᨕᨑᨙ ᨕᨑᨙ ᨕᨚᨋᨚ ᨕᨛᨃ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨕᨁᨆ ᨒᨕᨗᨂᨙ᨞ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨔᨛᨑᨚ ᨕᨛᨃ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨕᨁᨆ ᨒᨕᨗᨂᨙ ᨆᨄᨆᨘᨒ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨀᨍᨓᨙ᨞ ᨖᨗᨉᨘ᨞ ᨅᨘᨉ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨊᨔᨛᨑᨊᨗ᨞ ᨓᨓ ᨆᨍᨛᨑᨙᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨁᨆ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨓᨓ ᨔᨈᨛᨑᨗ ᨆᨀᨚᨈᨚᨄᨑᨚ ᨓᨓ ᨄᨔᨗᨀᨚᨑᨙ ᨀᨚᨑᨙᨕᨙᨂᨗ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨓᨓ ᨕᨅᨂ᨞

Jawa iya matékakengngi sellengngé naékiya dé napugau’i saréa’é riasengngi wawang “Kejawen”. Iyanaritu mennanro nappaddioloi attoriolonna nenniya naparaddekiwi pangisseng batingngé ri aléna. Iyana wawang makkokkoé riakui sala seddinna “Aliran Kepercayaan” ri Indonesia. Naiya Kejawéngngé natepperiwi engkanna aporéng mallinrung riaseng “kesaktén”. Nenniya engkamupa apaullé warialana pong nénéna nenniya warialana alangngé ri lalenna atuo-tuongenna rupa taué. Alérapanna to alusu’ riasengngé “memedi” “lelembut” “tuyul” “demit” jin”. Narékko dé tamaélo ripakajili-jili iyaré’ga maélokki ritulung ri to alusu’é parellui riakkuragang. Alérapanna mannini’, mappuasa, nenniya massuro baca, iyana  masahoro napugau Jawaé. Tongenni makkoro naékiya assuro bacaé ridulungiwi ri  “moding”.

ᨍᨓ ᨕᨗᨐ ᨆᨈᨙᨀᨀᨛᨂᨙᨂᨗ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨉᨙ ᨊᨄᨘᨁᨕᨘᨕᨗ ᨔᨑᨕᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨗ ᨓᨓ ᨀᨛᨍᨓᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨊᨄᨉᨗᨕᨚᨒᨚᨕᨗ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨊᨄᨑᨉᨛᨀᨗᨓᨗ ᨄᨂᨗᨔᨛ ᨅᨈᨗᨂᨙ ᨑᨗ ᨕᨒᨙᨊ᨞ ᨕᨗᨐᨊ ᨓᨓ ᨆᨀᨚᨀᨚᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨀᨘᨕᨗ ᨔᨒ ᨔᨙᨉᨗᨊ ᨑᨗ ᨕᨗᨉᨚᨊᨙᨔᨗᨕ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨀᨍᨓᨙᨂᨙ ᨊᨈᨛᨄᨛᨑᨓᨗ ᨕᨛᨃᨊ ᨕᨄᨚᨑᨛ ᨆᨒᨗᨋᨘ ᨑᨗᨕᨔᨛ  ᨀᨛᨔᨀᨛᨈᨙ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨛᨃ ᨆᨘᨄ ᨕᨄᨕᨘᨒᨙ ᨓᨑᨗᨕᨒᨊ ᨄᨚ ᨊᨙᨊᨙᨊ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨓᨑᨗᨕᨒᨊ ᨕᨒᨂᨙ ᨑᨗ ᨒᨒᨛᨊ ᨕᨈᨘᨕᨚ ᨈᨘᨕᨚᨊ ᨑᨘᨄ ᨈᨕᨘᨕᨙ᨞ ᨕᨒᨙᨄᨊ ᨈᨚ ᨕᨒᨘᨔᨘ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨆᨙᨆᨙᨉᨗ᨞ ᨒᨛᨒᨛᨅᨘ᨞ ᨈᨘᨐᨘᨒᨘ᨞ ᨔᨛᨆᨗ᨞ ᨍᨗ᨞ ᨊᨑᨙᨀᨚ ᨉᨙ ᨈᨆᨕᨙᨒᨚ ᨑᨗᨄᨀᨍᨗᨒᨗ ᨍᨗᨒᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨕᨙᨒᨚᨀᨗ ᨑᨗᨈᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨈᨚ ᨕᨒᨘᨔᨘᨕᨙ ᨄᨑᨛᨒᨘᨕᨗ ᨑᨗᨕᨀᨘᨑᨁ᨞ ᨕᨒᨑᨄᨊ ᨆᨊᨗᨊᨗ᨞ ᨆᨄᨘᨕᨔ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨆᨔᨘᨑᨚ ᨅᨌ᨞ ᨕᨗᨐᨊ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨊᨄᨘᨁᨕᨘ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨐᨚᨂᨛᨊᨗ ᨆᨀᨚᨑᨚ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨕᨔᨘᨑᨚ ᨅᨌᨕᨙ ᨑᨗᨉᨘᨒᨘᨂᨗ ᨑᨗ ᨆᨚᨉᨗ᨞

Gaukenna Jawaé ri daéra assorajangngé ri Yogyakarta neniya Surakarta engkai tettong ri asellengengngé iyanaritu “gerebek maulud”, masahorong toi riaseng “sekaten” “gerebek” iyaré‘ga “maulud”. Ammulukengngé makkeddé’i polé  ri ajajingenna nenniya allinrungenna Nabi Muhamma’ ri tujunna iyaré’ga Rabule Awwale polé ri abbilang taung hijeriya.

ᨁᨕᨘᨀᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨕᨙᨑ ᨕᨔᨕᨚᨑᨍᨂᨙ ᨑᨗ ᨐᨚᨁᨛᨐᨀᨑᨛᨈ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨘᨑᨀᨑᨛᨈ ᨕᨛᨃᨕᨗ ᨈᨛᨈᨚ ᨑᨗ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨁᨛᨑᨙᨅᨙ ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨈᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨛᨀᨈᨙ᨞ ᨁᨑᨙᨅᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨕᨘᨒᨘ᨞ ᨕᨆᨘᨒᨗᨀᨛᨂᨙ ᨆᨕᨀᨛᨉᨙᨕᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨍᨍᨗᨂᨛᨊ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨒᨗᨋᨘᨂᨛᨊ ᨊᨅᨗ ᨆᨘᨖᨆ ᨑᨗ ᨈᨘᨍᨘᨊ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨑᨅᨗᨕᨘᨒᨛ ᨕᨓᨒᨛ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨅᨗᨒ ᨈᨕᨘ ᨖᨗᨍᨛᨑᨗᨕ᨞

Gaukeng gerebe ripammulai siminggu polé ri tanggala 12 Maulud ripannessai ripaessu’na gamelang Kiyai iyaré’ga Nyai Sakti polé ri assorajangngé ri Yogyakarta nenniya Surakarta iyaré’ga ripatudanna ri barugaé engkaé ri passiring masigi’na saorajaé. Ripaunini gamelangngé esso-esso  pitu ngesso ittana. Sipuppu’ ittanaro marowa’ni passiring riolona masigi’é mancaji pasa’ toni, onrong mabbalu’ anré maddarupa-rupang, inungeng, pakéang, bélo-bélo, nenniya acculé-culéng maddarupa-rupang.

ᨁᨕᨘᨀᨛ ᨁᨕᨑᨙᨅᨙ ᨑᨗᨄᨆᨘᨒᨕᨗ ᨔᨗᨆᨗᨁᨘ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨈᨁᨒ 12 ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨄᨊᨛᨔᨕᨗ ᨑ ᨄᨕᨛᨔᨘᨊ ᨁᨆᨛᨒ ᨀᨗᨐᨕᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨎᨕᨗ ᨔᨀᨛᨈᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨔᨕᨚᨑᨍᨂᨙ ᨑᨗ ᨍᨚᨁᨛᨍᨀᨑᨛᨈᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨘᨑᨀᨑᨛᨈ ᨕᨗᨐᨑᨛᨁ ᨑᨗᨄᨈᨘᨉᨊ ᨑᨗ ᨅᨑᨘᨁᨕᨙ ᨕᨛᨃᨕᨙ ᨑᨗ ᨄᨔᨗᨑᨗ ᨆᨔᨗᨁᨗ ᨊ ᨔᨕᨚᨑᨍᨕᨙ᨞ ᨊ ᨑᨗᨄᨘᨊᨗᨊᨗ ᨁᨆᨛᨒᨂᨙ ᨕᨛᨔᨚ ᨕᨛᨔᨚ ᨄᨗᨈᨘᨂᨛᨔᨚ ᨕᨗᨐᨊ᨞ ᨔᨗᨄᨘᨄᨘ ᨕᨗᨈᨊᨑᨚ ᨆᨑᨚᨓᨊᨗ ᨄᨔᨗᨑᨗ ᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨆᨔᨗᨁᨗᨕᨙ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨔ ᨈᨚᨊᨗ᨞ ᨕᨚᨋᨚ ᨆᨅᨒᨘ ᨕᨋᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄ ᨕᨗᨊᨘᨂᨛ᨞ ᨄᨀᨙᨕ᨞ ᨅᨙᨒᨚ ᨅᨙᨒᨚ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨌᨗᨒᨙ ᨌᨘᨒᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄ᨞

Naiya esso matanna gaukengngé iyanaritu wenni 12 maulu’ rigau’ engkana suletang iyaré’ga siajinna, kuwaétopa tomalompo’é nenniya sining ata ribolangngé ritinrosi llao ri masigi’é massempajang nenniya maréngkalinga katobba. Naiya tosama’é matagau’na  engkai ri wettu ripanonno’na anré assorongengngé riasengngé ”gunungan” nariulé’ llao ri tana lapangngé naribagé-bagé lao ri tau maégaé. Lise’na gunungangngé seppulo dua tumpeng, iyanaritu nanré battowa ribélo-béloi 2 météré tanréna.

ᨊᨕᨗᨐ ᨕᨛᨔᨚ ᨆᨈᨊ ᨁᨕᨘᨀᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨛᨊᨘ 12 ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨁᨕᨘ ᨕᨛᨃᨊ ᨔᨘᨒᨛᨈ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨔᨗᨕᨍᨗᨊ᨞ ᨀᨘᨓᨕᨙᨈᨚᨄ ᨈᨚᨆᨒᨚᨄᨚᨕᨙ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨗᨊᨗ ᨕᨈ ᨑᨗᨕᨅᨚᨒᨂᨙ ᨑᨗᨈᨗᨋᨚᨔᨗ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨆᨔᨗᨁᨗᨕᨙ ᨆᨔᨛᨇᨍ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨆᨑᨙᨃᨒᨗᨂ ᨀᨈᨚᨅ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨈᨚᨔᨆᨕᨙ ᨆᨈᨁᨕᨘᨊ ᨕᨛᨃᨕᨗ ᨑᨗ ᨓᨛᨈᨘ ᨑᨗ ᨄᨊᨚᨊᨚᨊ  ᨕᨋᨙ ᨕᨔᨚᨑᨚᨂᨛᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨁᨘᨊᨘᨂ ᨊ ᨑᨗ ᨕᨘᨒᨙ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨈᨊ ᨒᨄᨂᨙ ᨊᨑᨗᨅᨁᨙ ᨅᨁᨙ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨈᨕᨘ ᨆᨕᨙᨁᨕᨙ᨞ ᨒᨗᨔᨛ ᨊ ᨁᨘᨊᨘᨂᨂᨙ ᨔᨛᨄᨘᨒᨚ ᨉᨘᨕ ᨈᨘᨇᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨊᨋᨙ ᨅᨕᨈᨚᨕ ᨑᨗᨅᨙᨒᨚ ᨅᨙᨒᨚᨕᨗ 2 ᨆᨙᨈᨙᨑᨙ ᨈᨋᨙᨊ᨞

Pakkasengenna anré-anréna Jawaé makkacoé’i ri aseng kamponna, alérapanna soto engkaé ri siaré’-aré’ kota.  Rapanna soto Jepara iyanaritu soto polé ri Jepara, Soto Kudus iyanaritu Soto polé ri Kudus, soto ayam polé ri Semarang  ritella’ni soto ayam Semarang, soto ayam Blora iyanaritu polé ri Blora, soto tauco Pekalongang, soto sokaraja Purewekerto (masahoroi riaseng soto Sokaraja) iyaré’ga soto keriyi polé ri Purebalingga.

ᨄᨀᨔᨛᨂᨛᨊ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨔᨛᨆᨑ ᨑᨗ ᨈᨛᨒᨊᨗ ᨔᨚᨈᨚ ᨕᨐ ᨔᨛᨆᨑ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨕᨐ ᨅᨒᨚᨑ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨅᨒᨚᨑ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨈᨕᨘᨌᨚ ᨄᨛᨀᨒᨚᨂ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨔᨚᨀᨑᨍ ᨄᨑᨛᨓᨛᨀᨛᨑᨛᨈᨚ ᨆᨕᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨚᨈᨚ ᨔᨚᨀᨑᨍ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨔᨚᨈᨚ ᨀᨛᨑᨗᨐᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨄᨘᨑᨛᨅᨒᨗᨁ᨞

Ri saliwennaéro,  allebbangenna anré-anréna Jawaé mallebbangngi nasaba’ engkanna  cora; pangarunna bangsa Cinaé, India, nenniya Eropa, gangkanna maddarupa-rupangngi anré-anréna Jawaé. Maddarupa-rupangngi tanra cora’na nasaba’ pangessinna wassélé alangngé. Pakkasengenna masahoroi riala polé onronna riala, rapanna tempo (belenyi), cani’, ando-ando coro, kopi dapur kua,  sutet es gempolo (es pler), horo-horo,  rondo royal (tapé goreng), saté kikil, kalenye (tarajju),  turu bitolo, kuluba (aur: panasa lolo na kajompi)

ᨑᨗ ᨔᨒᨗᨏᨛᨊᨕᨙᨑᨚ᨞ ᨕᨒᨛᨅᨂᨛᨊ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨒᨛᨅᨂᨗ ᨊᨔᨅ ᨕᨛᨃᨊ ᨌᨚᨑ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨅᨂᨛᨔ ᨌᨗᨊᨕᨙ᨞ ᨕᨗᨉᨗᨕ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨙᨑᨚᨄ᨞ ᨁᨃᨊ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨈᨋ ᨌᨚᨑ ᨊ ᨊᨔᨅ ᨄᨂᨛᨔᨗᨊ ᨏᨔᨙᨒᨙ ᨕᨒᨂᨙ᨞ ᨄᨀᨔᨛᨂᨛᨊ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨒ ᨄᨚᨒᨙ ᨕᨚᨋᨚᨊ ᨑᨕᨒ᨞ ᨑᨄᨊ ᨈᨙᨇᨚ᨞ ᨌᨊᨗ᨞ ᨕᨉᨚ ᨕᨉᨚ ᨌᨚᨑᨚ᨞ ᨀᨚᨄᨗ ᨉᨄᨘᨑᨛ ᨀᨘᨕ᨞ ᨔᨘᨈᨙ ᨕᨙᨔᨛ ᨁᨛᨇᨚᨒᨚ᨞ ᨖᨚᨑᨚ ᨖᨚᨑᨚ᨞ ᨈᨄᨙ ᨁᨚᨑᨙ᨞ ᨔᨈᨙ ᨀᨗᨀᨗᨒᨗ᨞ ᨈᨑᨍᨘ᨞ ᨈᨘᨑᨘ ᨅᨗᨈᨚᨒᨚ᨞ ᨀᨘᨒᨘᨅ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨄᨊᨔ ᨒᨚᨒᨚ ᨊ ᨀᨍᨚᨇᨗ᨞

Tags:

🔥 Trending searches on Wiki Basa Ugi:

Barésia-sur-l'AinLocmélarTerrebasseAlba-la-RomaineRouffiac-TolosanCerisy-la-ForêtCastelnau-d'AnglèsMoiry, ArdennesSendets, GirondeBobitalSaint-Bonnet-AvalouzeAnouldYasser A. AmiruddinBirieuxKomputerAncajingeng kokkoroEymetMachy, SommeAuxantBommesSaint-Hippolyte, Haut-RhinBéville-le-Comte9 (nomoro)Les BottereauxBouconvilleHeillyAmpilly-les-BordesBoursièresMoutiers-Saint-JeanFresnoy-au-ValAsnièresNeufmanilSaint-Maurice-Saint-GermainPrunoySerrières-de-BriordSospelVillers-le-TourneurGuingampWikipediaSaint-Didier-sur-ChalaronneSelensEauzeChauvincourt-ProvemontSaint-Patrice-de-ClaidsTilloloyBussu, SommeMarcillac-Saint-QuentinUchaudLahasEscombres-et-le-ChesnoisThermes-MagnoacYffiniacViennayᨓᨊᨘᨕ ᨍᨛᨄCoubonMorville, VosgesRoquebillièreViangesAutruchePlanguenoualBeaumarchésDemi LovatoNarcy, Haute-MarneHotonnesDionsAgnicourt-et-SéchellesJaligny-sur-BesbreTayacSaint-Germain-de-VarrevilleGaillac-ToulzaMoyencourt-lès-PoixSaint-Victor-de-Malcap🡆 More