Župa Vrhbosna

Župa Vrhbosna se prostire slivovima rijeka Miljacka i Željeznica (nije utvrđeno da li i gornjim tokovima ovih rijeka), , te gornjim tokom rijeke Bosne. Omeđena je planinama Romanija, Jahorina, Trebević, Bjelašnica, Igman, prevojem Kobiljača i rijekom Vogošća. To su okviri župe Vrhbosna koja je graničila sa župama Vogošća (Vidogošća), Bosna, Lepenica, Krivaja, Neretva, Kom, Zagorje, Prača i Bistrica. Najvažniji centri na području župe Vrhbosna su Hodidjed, Gradac (Kotorac), Tornik i Bulog.

Župa Vrhbosna bila je u sastavu Srednje Bosne koju kao zemlju, Bosona, pominje Konstantin VII Porfirogenet u svome djelu DAI sredinom 10. vijeka.

Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije „župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti“. Prema tome i župa Vrhbosna podijeljena je na nekoliko manjih oblasti. U slivu Mokranjske Miljacke formirana je župa Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su kasnije sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača.

Drugi dio velike župe Vrhbosne ostao je u oblasti kojom je neposredno gospodario bosanski ban, kasnije bosanski kralj, u tzv. – „contrata del re“ – Kraljevoj oblasti. Oni su imali pravo da dijelove svojih oblasti dodjeljuju sebi potčinjenoj vlasteli na ime usluga (npr. vojnih) koje su obavljali za njih. U početku korištenje je bilo s pravom oduzimanja, a kasnije za „vječna vremena“

Na području Vrhbosne Osmanlije su stvorile svoja prva stalna uporišta kroz formirano Bosansko krajište (Vilajet Hodidjed, Vilajet Saraj-ovasi).

• Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna župa Vrhbosna. Problemi granica i vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985, 257-268.
• Vesna Mušeta-Aščerić, Ostaci srednjovjekovne toponomastike na području župe Vrhbosna, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 40/41 (1985-1986), Sarajevo 1986, 211-230.
• Vesna Mušeta-Aščerić, O vlastelinstvu na području župe Vrhbosne u XV vijeku, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 38, Sarajevo 1987, 87-100.