Vrhbosanska Nadbiskupija

Obuhvata središnji i sjevero-istočni dio Bosne, a sjedište joj je u Sarajevu. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne biskupije Banjalučka, Mostarsko-duvanjska, Trebinjsko-mrkanska, a kao sufraganske su joj dodijeljene Skopska biskupija u Makedoniji i Apostolski egzarhat za Makedoniju. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu Vrhbosna, nedaleko današnjeg Sarajeva.

Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu u kojemu se nalazi Katedrala Srca Isusova iz 1889 godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu Josipa pl. Vancaša i Vrhbosansko bogoslovno sjemenište.

Crkvena podjela

Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa. U distriktu Brčko je 8 župa. Podijeljena je u četiri arhiđakonata koji zajedno čine 13 dekanata sa ukupno 154 župe živi prema podacima iz januara 2015. 195.522 vjernika. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22.401 km².

U vrhbosanskoj nadbiskupiji četiri su arhiđakonata:

• Fojnički arhiđakonat (Kreševski, Ramski, Sarajevski i Sutješki dekanat)–  arhiđakon msgr. Ante Meštrović
• Gučogorski arhiđakonat (Bugojanski, Travnički, i Žepački dekanat) – arhiđakon msgr. dr. sc. Pavo Jurišić
• Plehanski arhiđakonat (Derventski, Tuzlanski i Usorski dekanat) – arhiđakon msgr. Bosiljko Rajić
• Toliški arhiđakonat (Brčanski, Doborski i Šamački dekanat) – arhiđakon preč. dr. sc. Darko Tomašević

Na čelu nadbiskupije danas je Tomo Vukšić. Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće BDM i sv. Josip.

• Josip Stadler (1881–1918)
• Ivan Evanđelist Šarić (1922–1960)
• Marko Alaupović (zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945–1960, nadbiskup 1960–1970)
• Smiljan Franjo Čekada (1970–1976)
• Marko Jozinović (1977–1990)
• Vinko Puljić (1991–2022)
• Tomo Vukšić (2022–)

• Drinske mučenice
• Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini

• Valjan, Velimir (2010). Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori (jezik: hrvatski). Guča Gora, Sarajevo: Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8.CS1 održavanje: ref=harv (link)