Predstavnički Dom Parlamenta Federacije Bosne I Hercegovine: Donji dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Zajedno sa gornjim domom, tj. Domom naroda, koji predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine (Bošnjake, Hrvate i Srbe) i Ostale, čini najviše zakonodavno tijelo entiteta, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
IX saziv
Logo Parlamenta Federacije BiH
Vrsta
Vrsta	Donji dom
Ograničenje mandata	2 godine (1996-2002) 4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano	6. novembra 1996.
Prethodnik	Ustavnotvorna skupština FBiH
Početak saziva	6. novembra 1996.
Vodstvo
Predsjedavajuća	Mirjana Marinković-Lepić, NS
Potpredsjedavajući	Edina Gabela, SBiH
	Mladen Bošković, HDZ BiH
Struktura
Broj zastupnika	98
Političke grupe	SDA: 24   SDP BiH: 15   HDZ BiH-HNS: 15   DF - GS: 12   NIP - SPU BiH: 6   NS: 6   NES: 4   SBiH: 4   HDZ 1990: 3   HNP: 1   HRS: 1   PDA: 1   POMAK: 1   SN: 1   Upražnjeno: 4
Izbori
Posljednji opći izbori	2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori	2026.
Mjesto zasjedanja
Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
predstanickidom-pfbih.gov.ba

Predstavnički dom sastoji se od 98 poslanika (prije ustavnih promjena 2002. o broju poslanika, sastojao se od 140 poslanika), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

U Predstavnički dom se 70 predstavnika bira direktno iz 12 izbornih jedinica, dok se preostalih 28 kompenzacionih mandata dijeli partijama po broju ukupno osvojenih glasova na nivou Federacije BiH. Broj predstavnika po izbornim jedinicama je različit i kreće se od 3 do 9 predstavnika po izbornoj jedinici.

 

Predsjedavajući

Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih i biraju se poslije izvrešene verifikacije mandata poslanika. Prijedlog za izbor predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća doma podnose klubovi poslanika. Također, njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Predstavnički dom i saziva i predsjedava sjednicom doma. Obaveze predsjedavajućeg su da:

1. predstavlja Predstavnički dom;
2. učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom doma;
3. učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Kolegija doma;
4. pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga doma na sjednicama;
5. dogovara se s predsjedavajućim Doma naroda o načinu i rokovima pretresanja odluka koje zahtijevaju potvrdu oba doma;
6. se stara o ostvarivanju programa rada doma i o tome obavještava dom;
7. se stara o primjenjivanju ovog Poslovnika;
8. se stara o ostvarivanju načela javnosti u radu doma i radnih tijela doma;
9. se stara o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u domu u vezi sa vršenjem njihove funkcije iz djelokruga doma;
10. se stara o odnosima i saradnji doma sa drugim federalnim organima;
11. potpisuje akta koja donosi dom;
12. daje uputstva sekretaru doma u vezi sa izvršavanjem poslova i zadataka.

Klubovi poslanika

U Predstavničkom domu mogu se osnovati klubovi poslanika političkih stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu. Klub poslanika čini najmanje tri poslanika iz jedne ili iz nekoliko udruženih političkih stranaka, odnosno nezavisnih poslanika. Klub poslanika ima predsjednika i zamjenika predsjednika kluba poslanika, koji koordiniraju rad kluba i ostvaruju saradnju sa drugim klubovima poslanika.

Kolegij

U Predstavničkom domu odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Predstavničkog doma koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova poslanika u domu. U cilju usklađivanja rada Predstavničkog doma, Kolegij koordinira aktivnosti u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama, te razmatra inicijative i prijedloge upućene domu.

Trenutni sastav

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.

Stalna i privremena radna tijela

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom doma, a povremena radna tijela zaključkom doma. Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela koji se biraju iz reda poslanika u domu.

Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela koji je državni službenik.

 

Zajednička i posebna radna tijela

Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine: Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine: Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i VIjeće nacionalnih manjina Federacije BiH.

 

Također, postoji i Klub parlamentarki Predstavničkog doma, koje čine žene-poslanice iz Predstavničkog doma.

• Politika Federacije Bosne i Hercegovine
• Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
• Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
• Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
• Narodna skupština Republike Srpske
• Skupština Brčko distrikta
• Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
• Zakonodavna tijela BiH kroz historiju:
  • Bosanski stanak (1354–1463)
  • Bosanski sabor (1878–1918)
  • ZAVNOBiH (1943–1945)
  • Narodna skupština BiH (1945–1963)
  • Skupština SR BiH (1963–1992)
  • Skupština Republike BiH (1992–1996)