Predsjedništvo Republike Bosne I Hercegovine: Najviši izvršni organ Republike BiH

Predsjedništvo se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih. Predsjedništvo RBiH je bilo vrhovni komandant oružanih snaga RBiH, što je uključivalo Armiju RBiH, MUP RBiH, te HOS i TO BiH u početku rata.

Za vrijeme rata u BiH, Predsjedništvo je bilo institucija, priznata od međunarodne zajednice, koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu u svijetu.

Prema Ustavu Predsjedništvo RBiH biraju građani Republike i to tajnim glasanjem. Predsjedništvo se sastoji od sedam članova izabranih na mandat u trajanju od četiri godine, sa mogućnosti obnašanja još jednog uzastopnog mandata. Predsjednika Predsjedništva biraju članovi Predsjedništva iz reda svojih članova, na period od jedne godine i mogućnosti obnavljanja mandata još jedanput. U slučaju ratnog stanja ili vanredne situacije trenutnom sazivu Predsjedništva može se produžiti mandat do trenutka kada su stvoreni uslovi za izbor novog ppredsjedništva.

1990.

Na Predsjedničkim izborima 18. novembra 1990. godine za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine izabrani su: Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić i Franjo Boras. Internom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.

1992.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini, tadašnji srpski članovi Biljana Plavšić i Nikola Koljević i hrvatski član Franjo Boras su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova. Na upražnjena mjesta članova Predsjedništva imenovani su Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Nenad Kecmanović, je ubrzo napustio Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a na njegovo mjesto imenovana je Tatjana Ljujić-Mijatović. Nakon što je proglasio secesiju na dijelu općine Velika Kladuša, Fikret Abdić je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti, a kasnije je također pred sudovima Hrvatske pravomoćno osuđen za ratne zločine. Na njegovo mjesto je imenovan Nijaz Duraković

1996.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, naziv Republika Bosna i Hercegovina je zamijenjen s nazivom Bosna i Hercegovina. U skladu s novim nazivom, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je postalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nastavljajući kontinuitet ranijeg predsjedništva, ali s promijenjenom strukturom. Prema Dejtonskom sporazumu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji iz tri člana, po jednog člana iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.

• Ustav Republike Bosne i Hercegovine