Ostavljeni

godine režisera Adisa Bakrača. Rađen je u hrvatsko-francusko-američkoj koprodukciji. Producirali su ga Almir Šahinović, Marie-Anne Coste i Page Ostrow. Scenarist je Zlatko Topčić. Njegov scenarij je privukao pažnju svjetskih producenata nakon pobjede na CineLink-u 2003. godine.

Ostavljeni
Originalni poster filma
Režiser	Adis Bakrač
Producent	Almir Šahinović Page Ostrow Marie-Anne Coste Zoran Tasić Marijo Vukadin
Scenarist(i)	Zlatko Topčić
Uloge	Mira Furlan Tony Grga Mirsad Tuka Mirela Lambić Dragan Marinković Meto Jovanovski Zijah Sokolović
Muzika	Vlado Podany
Žanr	Drama
Kinematografija	Vladan Radović
Montaža	Michko Netchak
Distributer	HEFT Production Summer Hill Films (SAD)
Premijera	8. 7. 2010 (Češka) 19. 7. 2010 (Hrvatska) 13. 11. 2010 (Francuska) 7. 12. 2010 (BiH) 2. 2. 2011 (SAD)
Trajanje	88 minuta
Zemlja	Bosna i Hercegovina Hrvatska Francuska SAD
Jezik	Bosanski
Budžet	5 mil. $

Ostavljeni je priča o dječaku iz doma za nezbrinutu djecu koji pokušava saznati istinu o svom porijeklu. Kroz priču o dječaku Alenu film opisuje posljedice ratnog stradavanja te neizmjernu nepravdu koju je rat donio najbespomoćnijima, djeci.

Svjetsku premijeru je imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma 8. jula 2010. U Bosni i Hercegovini je prvi put prikazan 7. decembra iste godine. Američku premijeru imao je na Internacionalnom filmskom festivalu u Santa Barbari (Kalifornija) 2. februara 2011. Tony Grga, koji tumači trinaestogodišnjeg dječaka Alena, nagrađen je na Pulskom filmskom festivalu Zlatnom arenom za najbolju glavnu mušku ulogu.

Priča počinje u bosanskoj šumi 1993. godine, kada žena rađa mušku bebu, i skače na 2006. godinu, u dom za nezbrinutu djecu u Sarajevu, gdje boravi trinaestogodišnji dječak, Alen (Tony Grga).

Stari direktor Gago je ispričao Alenu da je njegova majka Francuskinja, a otac Englez, koji su bili ratni reporteri, a nakon rata su, zbog profesionalnih obaveza, morali napustiti Bosnu i njega privremeno ostaviti u domu.

Alen piše pisma majci i daje ih odgajateljici Cici (Mira Furlan) koja ih treba poslati njegovoj majci u Francusku. Međutim, Cica sva pisma koja joj djeca daju stavlja u ladicu, jer ih, ustvari, nema kome ni poslati. U dom dolazi novi direktor Mirza, mlad i sposoban pedagog koji iskreno želi pomoći djeci u njihovom odrastanju.

Pored doma je trgovina koju drži Šento. Za njega djeca iz doma kradu skupocjene stvari. Nakon neuspjele pljačke zlatarne, policija obavlja istragu, a Alen, bojeći se da ga ne otkriju da je bio u pljački, pokušava doći do svog dosijea, odnosno adrese njegove majke kako bi napustio dom i otišao kod nje.

• Mira Furlan kao Cica, odgajateljica
• Tony Grga kao Alen Domić, dječak iz doma za nezbrinutu djecu
• Mirsad Tuka kao Mirza Alijagić, direktor doma za nezbrinutu djecu
• Mirela Lambić kao Amila, Alenova majka
• Dragan Marinković kao Šento, vlasnik prodavnice, kriminalac
• Meto Jovanovski kao Gago, bivši direktor doma za nezbrinutu djecu
• Zijah Sokolović kao Muamer, Amilin muž
• Žan Marolt kao čuvar
• Faketa Salihbegović-Avdagić kao kuharica
• Ejla Tarakčija-Bavčić kao gospođa Tufekčić
• Nermin Omić kao gospodin Tufekčić
• Alma Terzić kao Zana, djevojka iz doma za nezbrinutu djecu
• Haris Burina kao Mehmed, prodavač
• Alen Goro kao mladić, Muamerov sin
• Ivana Petrović kao djevojka, Muamerova kćerka
• Rijad Mašović-Riči kao diler droge
• Alija Aljović kao policajac
• Nela Dženisijević kao policajka

Nagrade

• Pula Film Festival – Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu (Tony Grga, 2010)
• Pula Film Festival – Nagrada FEDEORA (2010)
• See a Paris Film Festival – Nagrada za najbolju režiju (2011)
• Festróia – Tróia International Film Festival – Specijalna nagrada žirija za najbolji debitantski film (2011)
• Cinema City International Film Festival – Specijalna nagrada FIPRESCI (2011)
• Hollywood Film Festival – Velika nagrada žirija za najbolji film (2011)
• Hollywood Film Festival – Najbolji scenarij (2011)
• Transilvania International Film Festival – Najbolji scenarij (2011)
• Golden Carpathian Film Festival – Najbolji scenarij (2011)
• Ex-YU Fest – Najbolji film (2011)
• Balkan New Film Festival – Nagrada žirija za najbolju glavnu žensku ulogu (Mira Furlan, 2013)
• Sarajevo Film Festival – Nagrada CineLink/Work-in-Progress - Najbolji scenarij (2003)

Nominacije

• Karlovy Vary International Film Festival – Nagrada East of West (2010)
• Haifa International Film Festival – Zlatno sidro (2010)
• Amiens International Film Festival – Zlatni jednorog (2010)
• Ljubljana International Film Festival – Nagrada Kingfisher (2010)
• Santa Barbara International Film Festival – Nagrada žirija (2011)
• Alexandria International Film Festival – Najbolji film (2011)
• St. Louis International Film Festival – Najbolji film (2013)

Počelo je 2007. godine, a odvijalo se u Sarajevu i na mnogim drugim lokacijama.

Scenarist Zlatko Topčić je na premijeri filma izjavio: "Ova priča govori o posljedicama rata. Razgovarao sam s tom djecom i ženama koje su doživjele sudbinu silovanja, ali mene ovdje nisu zanimali ni biološka majka ni biološki otac. Mene zanima taj novi bezimeni narod - oko deset do petnaest hiljada djece koja su najviše rasuta po svijetu. Zanima me njihova sudbina, njihovo pravo na sreću i život, jer oni su u svemu neumiješani u tuđi grijeh. Oni su, naprosto, plod mržnje, a ne ljubavi." Topčić je mišljenja da je vrlo teško bez pomoći države i društva izvesti tu djecu na pravi put. Stoga mu je želja da film prenosi optimističnu poruku za neko bolje sutra, jer je "dovoljno što se današnji život odvija u kolektivnoj depresiji i pesimizmu."

Topčić je scenarij napisao 2002. godine (radni naslov filma: Gola koža). Kasnije nastaje bestseller roman Gola koža (2004) i istoimena drama (2007), o istoj temi.

Kritika

Film je prihvaćen kod svjetske publike i kritičara koji ga ocjenjuju visokom ocjenom. Ostavlja snažan utisak na gledaoce, naročito zbog priče koja govori o posljedicama rata i djeci koja su nastala silovanjem, koja su plod mržnje, a ne ljubavi.

Kritičari su rekli da "film uspijeva biti i dirljiva lična priča, ali i oštar komentar na bosanski rat". The Hollywood Reporter ga je nazvao "unikatnim umjetničkim filmom". Alissa Simon, iz Variety-ja, ocijenila ga je velikim i bitnim ostvarenjem, naročito jer nosi važnu poruku, a to je da i djeca i žene pate u ratovima.

Filmska kritičarka Demi Mellett je dala pozitivnu recenziju za film nakon američke premijere na Internacionalnom filmskom festivalu u Santa Barbari (Kalifornija). Na sajtu AllMovie je ocijenjen maksimalnom ocjenom 5/5.

Proglašen je najboljim bosanskohercegovačkim filmskim ostvarenjem za 2010. godinu u konkurenciji šest dugometražnih igranih filmova.

Festivali

Prikazivan je na filmskim festivalima širom svijeta. Neki od najznačajnijih su: Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma, Filmski festival u Hollywoodu, Filmski festival u Cannesu, Filmski festival See a Paris, Internacionalni filmski festival u Santa Barbari (Kalifornija), Filmski festival u St. Louisu i mnogi drugi.

Prikazivan je u Češkoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Portugalu, Srbiji, Egiptu, Švedskoj, Rumuniji, Izraelu, Sloveniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Nije svaki čovjek čovjek.

Amila

• Spisak bosanskohercegovačkih filmova