Obična Lijeska

 

Obična lijeska najčešće je grm visine od 3 do 8 m, a može narasti i do 15 m. Listovi su zaobljeni, dugi 6–12 cm i široki, s mehkanim dlačicama s obje strane. Cvjeta veoma rano u proljeće, prije listanja. Cvjetovi su jednodomni, grupisani u karakterističnu resu, a oplođavaju se putem vjetra. Muški cvjetovi su tamnožuti, dugi 5–12 cm, dok su ženski veoma mali. Plod lijeske je lješnjak. Plodovi se formiraju u grupama od 1–5, a svaki plod ima male listove, u koje je obavijeno 3/4 ploda. Lješnjak je sferičnog do ovalnog oblika, dug 15–20 mm i širok 12–20 mm. Neke kultivirane sorte mogu dati i veće plodove. Smeđe su boje s tamnijom bazom. Kad sazriju, ispadaju iz ovoja, oko 7–8 mjeseci nakon oprašivanja.

Pretežno raste u oblastima s okeanskom i subokeanskom klimom, u toplijim predjelima. Raste u svijetlim šumama, na ivicama šuma i u živicama. Spada u biljke koje vole svjetlost, ali podnosi i umjereno zasjenjena mjesta. Relativno je indiferentna na vlagu, hranjivost zemljišta i alkalno-bazični sastav. Optimalni rast dostiže na mokrim, dobro prozračenim i toplim zemljištima, s visokim udjelom humusa, na neutralnim do lahko alkalnim zemljištima. Nije neuobičajeno da raste i na pjeskovitom ni slabo hranjivom zemljištu, kao i kiselim, vlažnim staništima.

Najčešće se koristi u prehrambenoj industriji, za proizvodnju raznih poslastica, čokolada, krema i slično. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Italiji, kada je kakao bio rijetkost, lješnjaci su se upotrebljavali za proizvodnju danas veoma poznate Nutelle (engleski: nut = lješnjak), koju proizvodi italijanska kompanija Ferrero.

Lješnjaci su veoma bogati bjelančevinama i nezasićenim masnoćama. Također su značajan izvor vitamina B6 i tiamina, kao i manjih količina drugih vitamina B-grupe. Sadrže i oko 17% ugljikohidrata, od čega je najviše celuloze.