Mikroskop (grč.: μικρός - mikrós = mali + σκοπεῖν - skopeîn = gledati, vidjeti) je instrument za posmatranje predmeta koji su previše mali da bi mogli da se vide golim okom.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nauka istraživanja malih predmeta koristeći ovakve instrumente se naziva mikroskopija, a termin mikroskopski nosi značenje "veoma mali", slabo vidljiv golim okom. Drugim riječima, potreban je mikroskop kako bi bili vidljivi.
Najuobičajeni tip mikroskopa - ujedno i prvi koji je pronađen - je optički mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jedno ili više sočiva koja proizvode uvećanu sliku predmeta postavljenog u žižnu ravan sočiva.
Mikroskopi koje mi koristimo imaju historiju dugu skoro 1200 godina, kada je Abbas ibn Firmas izumio optičke leće (sočiva). Prvi mikroskop je napravljen oko 1595. godine u Middleburgu, Holandija. Otkriće mikroskopa se pripisuje trojici naučnika: Hansu Lippersheyu, Hansu Janssenu i njegovom sinu Zachariasu Janssenu. Ime “mikroskop” je dao Giovanni Faber 1625 godine Galileo Galilei-ovom složenom mikroskopu, kojeg je Galileo zvao “malo oko” (“occhiolino”).
Najjednostavniji tip mikroskopa, koji je ujedno i prvi izumljen, je optički (svjetlosni) mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jednu ili više leća koje proizvode uvećanu sliku objekta stavljenog na fokus leća. Poslije optičkog izumljeni su mnogi drugi mikroskopi, a najpoznatiji je elektronski mikroskop.
Jednostavni mikroskop je mikroskop koji koristi samo jednu leću za uvećavanje, i on je originalni svjetlosni mikroskop. Van Leeuwenhoekov mikroskop koristi jednu manju konveksnu leću montiranu na metalnu drščicu, sa vijkom za pričvrščavanje preparata kojeg treba istražiti. Demonstracije britanskog mikroskopičara su dovele do iznenađujuće detaljne slike koristeći takav jednostavan instrument. Mada se sada smatra primitivnim, upotreba jedne konveksne leće za gledanje je još uvijek se može naći u jednostavnim uvećalima, kao što su lupa te naočale. Svjetlosnim mikroskopom smo u mogućnosti vidjeti preparate u boji, što je značajna prednost u odnosu na elektronski mikroskop, naročito forenzičarima.
Elektronski mikroskop koristi zraku elektrona, koju usmjerava fokusirajući elektromagnetsko polje. Valjna duljina elektrona znatno je kraća od valne duljine fotona vidljive sjetlosti , stoga je moć razlučivanja elektronskog mikroskopa (0,1 - 0,2 nm) 1000 puta veća nego kod svjetlosnog mikroskopa (200 - 350 nm). Zbog bržeg gibanja čestica smanjuje se valna duljina, što omogućuje veću moć razlučivanja kod mikroskopa. Leća objektiva je elektromagnetska leća. Povećava do 100000x. Rukovanje u uvjetima vakuuma.
Nedovršeni članak Mikroskop koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Mikroskop |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Mikroskop, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.