Kwame Nkrumah

septembar 1909. – 27. april 1972.) bio je prvi predsjednik nezavisne Gane.

Kwame Nkrumah
Rođenje	(1909-09-21) 21. septembar 1909. Nkroful, Zlatna obala
Smrt	27. april 1972(1972-04-27) (62 godine) Bukurešt, Rumunija

Bio je i premijer. Rodio se kao Francis Nwia Kofi-Ngonloma. Školovao se u inostranstvu, kao i u Accri. Bio je i u zatvoru zbog političkih uvjerenja. 6. marta 1957. Gana je proglasila nezavisnost. Došavši na vlast, Kwame je počeo provoditi marksističku ekonomsku politiku. Distancirao se od afričkog socijalizma, kojeg su provodili njegovi savremenici. Zajedno s kenijskim predsjednikom Jomom Kenyattom, pridružio se Organizaciji afričkog jedinstva. Oni su osnovali tu organizaciju. Počeo se ponašati kao diktator. 1964. Gana je proglašena jednostranačkom državom, a Kwame doživotnim predsjednikom.

Nakon dvanaest godina u inostranstvu, tražeći visoko obrazovanje, razvijajući svoju političku filozofiju i organizirajući se s drugim dijasporskim pan-afričkim borcima, Nkrumah se vratio na Zlatnu obalu kako bi započeo svoju političku karijeru kao zagovornik nacionalne nezavisnosti. Osnovao je Konvencijsku Narodnu stranku, koja je postigla brzi uspjeh svojim neviđenim apelom na obične birače. Postao je premijer 1952. i zadržao tu poziciju kada je Gana proglasila nezavisnost od Britanije 1957. godine. Godine 1960., stanovnici Gane su odobrili novi ustav i izabrali Nkrumaha za predsjednika.

Njegova uprava je bila prvenstveno socijalistička, ali i nacionalistička. Finansirao je nacionalne industrijske i energetske projekte, razvio snažan nacionalni obrazovni sistem i promovisao panafričku kulturu. Pod Nkrumahom, Gana je igrala vodeću ulogu u afričkim međunarodnim odnosima tokom perioda dekolonizacije.

Nakon značajne afrikanizacije državne službe 1952-60, broj iseljenika je ponovo porastao od 1960. do 1965. godine. Mnogi od novih vanjskih radnika nisu došli iz Ujedinjenog Kraljevstva već iz Sovjetskog Saveza, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Italije.

Mediji

Godine 1957. Nkrumah je stvorio dobro financiranu novinsku agenciju Gane za generiranje domaćih vijesti i njihovo širenje u inostranstvu. Za deset godina GNA je imala 8045 km domaće telegrafske linije i održavane stanice u Lagosu, Najrobiju, Londonu i New Yorku.

Ekonomska politika

Zlatna obala je bila među najbogatijim i socijalno najnaprednijim područjima u Africi, sa školama, željeznicama, bolnicama, socijalnom zaštitom i naprednom ekonomijom.

Nkrumah je pokušao brzo industrijalizirati privredu Gane. On je zaključio da bi Gana mogla postati istinski neovisna, ako izbjegne kolonijalni trgovinski sistem smanjenjem ovisnosti o stranom kapitalu, tehnologiji i materijalnim dobrima.

Ovaj afrički vođa osiromašio je zemlju, hrane je nestajalo svako malo. 1966. srušen je s vlasti vojnim udarom kojeg je podupirala CIA. Pobjegao je u Gvineju, gdje je živio u izbjeglištvu kao gost Sekou Tourea.

Umro je u 62. godini u Rumuniji, gdje se liječio od raka.