Komedija

Za razliku od tragedije, komedija obrađuje rješive sukobe društvenog ili psihološkog porijekla sa komične strane. Tema, likovi, radnja i govor u komediji uvijek su bespoštedno uslovljeni navikama, shvatanjima i pojavama jednog određenog društva i vremena.

Komedija prenosi takve poruke kojim se napetost, izazvana smiješnim, razrješava u općem ironičnom stavu prema nekim ljudskim osobinama i težnjama, prema tobožnjim idealima ili velikim strastima, ili prema životu i svijetu u cjelini.

U svojoj "Poetici" Aristotel komediju definira kao oponašanje nižih karaktera, ali ne u onom obimu što je kod njih loše nego onog što je ružno, a smiješno je samo dio toga: smiješno je samo ružno koje ne nanosi bol i nije pogrdno.

Ciceron za komediju kaže: "Komedija ne bi u pozorištu mogla prikazivati svoju besramnost da običaji u životu nisu još prije toga odobrili istu besramnost. Komedija je samo podražavanje života, ogledalo običaja, slika istine."

Najpoznatiji komičar antičke Grčke je Aristofan. Članovi hora po kojim su komedije često dobijale imena bili su maskirani često i u životinje. Broj glumaca u komediji je iznosio tri, kao i u razvijenoj tragediji.

Komedija se dijeli na tri vrste, prema tome šta je osnova dramske forme:

• komedija intrige,
• komedija karaktera,
• komedija naravi.

• Antička komedija

• http://www.alldocumentaries.org/category/comedy/

  Nedovršeni članak Komedija koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  Nedovršeni članak Komedija koji govori o filmskoj umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.