Hrvatska Demokratska Zajednica Bosne I Hercegovine: Politička partija u Bosni i Hercegovini

Osnovana je 1990. godine kao podružnica Hrvatske demokratske zajednice koja je došla na vlast u Hrvatskoj nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka hrvatskog naroda u BiH, a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke, SDA i SDS, je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. godine i ušla u koalicijsku vladu.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Skraćenica	HDZ BiH
Predsjednik	Dragan Čović
Generalni sekretar	Miljana Glamuzina
Osnivač(i)	Stjepan Kljuić
Osnovana	18. august 1990.
Sjedište	Mostar, Bosna i Hercegovina
Adresa	Kneza Domagoja bb
Mladi ogranak	Mladež HDZ BiH
Broj članova	35,000
Politička pozicija	Desnica
Ideologija	Hrvatski nacionalizam Konzervativizam Nacionalni konzervativizam Kršćanska demokratija Federalizam Proeuropejstvo
Međunarodno članstvo	Međunarodna demokratska unija (posmatrač)
Evropska stranka	Evropska narodna stranka (posmatrač)
Boje	Plava
Sestrinske stranke	Hrvatska demokratska zajednica
Predstavnički dom BiH	4 / 42
Dom naroda BiH	3 / 15
Predstavnički dom FBiH	15 / 98
Dom naroda FBiH	16 / 80
Veb-sajt
www.hdzbih.org

Osnivanje i prvi izbori 1990.

Prvi inicijativni odbor (budućeg) HDZ-a za područje BiH sastao se 26. februara 1990. u Grudama u zapadnoj Hercegovini, a potom formiraju se općinske organizacije u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Duvnu (danas Tomislavgrad) pod "kapom" Koordinacijskog odbora HDZ BiH za zapadnu Hercegovinu.

Dana 18. avgusta 1990. u Sarajevu je održan Prvi opći sabor HDZ BiH gdje su usvojeni Programska deklaracija i Statut stranke. Za prvog predsjednika stranke izabran je Davorin Perinović (koji biva smijenjen sa funkcije 7. septembra, a na njegovo mjesto stiže Stjepan Kljuić).

HDZ BiH odmah potom kreće u kampanju za prve višestranačke izbore u SR BiH koji su održani 18. oktobra. HDZ BiH dobija većinu glasova Hrvata i od 7 članova Predsjedništva osvaja 2 mjesta (rezervisana za hrvatski narod) za Stjepana Kljuića i Franju Borasa.

HDZ BiH kao predstavnik Hrvata u BiH ulazi u novu vladajuću koaliciju sa Strankom demokratske akcije - koja predstavljala muslimanski narod i Srpskom demokratskom strankom - koja predstavlja srpski narod u BiH, koje su izbacila sa vlasti bivše komuniste iz SK BiH-SDP-a i SRSJ-a.

Po koalicionom dogovoru za predsjednika Predsjedništva SR BiH je izabran Musliman Alija Izetbegović, za predsjednika Skupštine SR BiH Srbin Momčilo Krajišnik, a Hrvat Jure Pelivan (iz HDZ-a) postaje predsjednik vlade.

Uloga u ratu i Herceg-Bosna

Početkom 1991. sve veća težnja nezavisnosti slovenačkog i hrvatskog rukovodstva u Jugoslaviji dovodi do eskalacije sukoba u Hrvatskoj, odnosno rat između paravojnih jedinica Zbora narodne garde (ZNG, kojima je komandovao MUP Hrvatske) i Jugoslavenske narodne armije.

Bosanskohercegovački Hrvati (poduprijeti od strane Zagreba) prvi počinju anti-jugoslavensko djelovanje u BiH i dolazi do prvih sukoba sa JNA već u maju 1991., a potom 30. septembra dolazi do napada JNA na selo Ravno nakon provokacija od strane hrvatskih paravojnih bandi.

Muslimansko rukovodstvo je zastupalo jako centralističku politiku (koncept "građanske" a ne etničke države), međutim još uvijek nije bilo spremno na ideju nezavisnosti BiH. U međuvremenu Kljuić biva marginalizovan (a potom smijenjen sa funkcije predsjednika HDZ-a) zbog svoje bliskosti politici SDA.

HDZ BiH radikalizuje svoj položaj (prateći nacionalističku politiku Tuđmanovog režima) i 18. novembra proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZHB) kao političku cjelinu unutar BiH. Za predsjednika je izabran Mate Boban (koji je za razliku od Kljuića bio federalista).

U oktobru 1991. predstavnici srpskog naroda (mahom iz SDS-a) su napustili sve institucije BiH-a protiveći se centralizmu Sarajeva. Muslimani i Hrvati potom kreću u pripreme za nezavisnost i 1. marta 1992. se proglašava referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji su Srbi bojkotovali i koji je rezultovao odvajanjem od SFRJ.

Dana 8. aprila glavnom zaslugom HDZ-a BiH osnovano je Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) kao zvanična oružana formacija HZHB.

Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica ARBiH i HVO (uz političku podršku Tuđmanog režima i vojnu podršku Hrvatske Vojske). Dana 24. augusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekat i prekida sve odnose sa instiucijama BiH-a proglašavanjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB).

Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma između Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (kasnije Federacija BiH) unutar države Bosne i Hercegovine.

Za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je Dario Kordić (kasnije osuđen za ratne zločine: Masakr u Ahmićima,etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini i napada na Busovaču). Nakon Kordićevog odlaska na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu 12. januara 1996. predsjednika stranke postaje Božo Rajić, a 9. marta formalno su ugašene sve institucije HRHB i uspostavljena je nova Federacija.

Poslijeratni period

Na prvim poslijeratnim izborima 1996. HDZ BiH dobija ponovno podršku većine Hrvata kao i apsolutnu vlast u četiri kantona i ulazi u federalnu i državnu vlast dok kadar HDZ-a Krešimir Zubak postaje hrvatski član Predsjedništva BiH-a.

U maju 1998. Ante Jelavić (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji Franje Tuđmana koji je za tu funkciju htio Božu Ljubića. Krešimir Zubak nakon toga napušta stranku i osniva Novu hrvatsku inicijativu kao partiju srednjobosanskih i posavskih Hrvata. Na općim izborima 1998. HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.

Sukob sa OHR-om

Godine 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz zvaničnika hrvatskog naroda i utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000 - 2002. (Alijansa za promjene koja je formirala federalnu vlast). Na općinskim izborima održanim 8. aprila 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 odbornička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovo je izabran Ante Jelavić.

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika dovode Hrvate do novog zahtjeva o restrukturiranju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti princip građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora BiH i Hrvatsku samoupravu.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u maju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smela registrovati na izbore u BiH.

Od raskola u stranci do danas

Sve do pred izbore 2006., HDZ BiH bio je glavna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristalica Dragana Čovića i Bože Ljubića (koji napušta stranka i osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990). Raskol dva HDZ-a prouzrokovalo je de facto gubitak hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je u ime hrvatskog naroda izabran Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije BiH.

Taj scenario se ponovio i na izborima 2010. nakon kojih su oba HDZ-a izbačeni iz vlasti Federacije BiH-a (od strane Platforme SDP-SDA-NSRB-HSP). Godine 2012. nakon skoro dvogodišnje političke krize za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH-a dolazi Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH.

Na općim izborima 2014. HDZ BiH je povratio funkciju hrvatskog člana Predsjedništva na koju je ponovo izabran Dragan Čović i osvojio apsolutnu većinu hrvatskih glasova sa svojom koalicijom okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.

• Hrvatska demokratska zajednica
• Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini